Stara Sušica

Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Stara Sušica
Stara Sušica na karti Hrvatska
Stara Sušica
Stara Sušica
Stara Sušica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Općina/Grad Ravna Gora
Najbliži (veći) grad Delnice, Vrbovsko
Površina 13,85 km²
Nadmorska visina 730 - 769 m
Zemljopisne koordinate 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E / 45.37777778; 14.98833333
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 292
 - Gustoća 21 st./km²
 - Broj domaćinstava 113
Broj stanovnika
Stara Sušica (Ravna Gora, Primorsko-goranska) [uredi]
2001.
2011. 262
2021. 205
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 51314 Ravna Gora
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE

ZemljopisUredi

Stara Sušica se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smještena je 5 km istočno od Ravne Gore. Okružena je brdima, šumama i livadama.

StanovništvoUredi

Prema popisu iz 2001. godine, Stara Sušica ima 292 stanovnika u 113 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 45% je muškaraca (132), a 55% žena (160).

Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.

Naselje Stara Sušica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
487
520
467
432
493
458
488
434
445
434
418
375
345
351
292
262
205
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Sušica. U 2001. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Ravna Gora. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


PovijestUredi

U prošlosti je Stara Sušica, kao i Ravna Gora, u nekoliko navrata jako stradala od Turaka. Najteže je bilo poslije Krbavske bitke kada su stanovnici poubijani, odvedeni u roblje ili su pobjegli preko Kupe u Sloveniju. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad koji su Frankopani u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.

Početkom XVII. stoljeća u Staru Sušicu i Ravnu Goru počinju se vraćati starosjedioci, koji su pobjegli pred Turcima, ili njihova djeca. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi Zrinski.

Nekada je Sušica bila plemićki posjed, i u jednom trenutku imala je najviše stanovnika u današnjoj općini.[1] Sušičani nisu živjeli od zemlje i poljoprivrede. Bili su stolari, kolari, staklari ili radnici u pilani.

U Staroj Sušici postojala je staklana, a uzvodno od nje, uz potok, bila je i pilana (ali u različito vrijeme, na kraju XIX. i početku XX. stoljeća), koja je i dvorac i imanje, uključujući tvornicu pokućstva opskrbljivala električnom energijom.

GospodarstvoUredi

Ljudi se bave poljoprivredom, a u novije doba i uzgojem krumpira,aronije,borovnica i slično. Iza frankopanskog dvorca nalazi se Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj.

ObrazovanjeUredi

Zgrada škole sagrađena je 1884. godine i u njoj se odvija nastava u područnoj školi koju pohađa svega nekoliko učenika 1. – 4. razreda (u školskoj godini 2010./2011. pohađalo ju je troje učenika). Po završetku 4. razreda učenici putuju u matičnu školu, OŠ "Dr. Branimir Marković", u Ravnu Goru.

 
Dvorac u Staroj Sušici
 
Kapela svetog Antuna Padovanskog u Staroj Sušici

ZnamenitostiUredi

Frankopanski dvorac u Staroj SušiciUredi

Dvorac u Staroj Sušici izgradili su Frankopani. Smješten je na rubu crnogorične šume. U XIX. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger.

Najprije je izgrađeno samo zdanje, zgrada na "dvi vade", a kula i toranj su nadograđeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Tek je tada dvorac zadobio konačni oblik.

Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. Danas dvorac djeluje kao planinarski dom,te ga posjećuju i djeca i odrasli.

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj SušiciUredi

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici sagrađena je 1874. godine, nakon što su Turci 1568. godine spalili tadašnju crkvu. Kapela se nalazi nasuprot dvorca. Jednostavna je građevina višestranog svetišta, a iznad ulazne fasade ima zvonik. Svečana ceremoniia i sveta misa u crkvi održava se 13.06. povodom blagdana sv.Antuna Padovanskog.

IzvoriUredi

  1. Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965.

Vanjske povezniceUredi