Stara Sušica
Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.
Stara Sušica | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Primorsko-goranska |
Općina/grad | Ravna Gora |
Najbliži veći grad | Delnice, Vrbovsko |
Površina | 9,6 km2 [1] |
Visina | 730 - 769 mnm |
Koordinate | 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 205 [2] |
– gustoća | 21 st./km2 |
Odredišna pošta | 51300 Delnice [3] |
Pozivni broj | +385 (0)51 |
Autooznaka | DE |
Stara Sušica na zemljovidu Hrvatske |
Zemljopis
urediStara Sušica se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smještena je 5 km istočno od Ravne Gore. Okružena je brdima, šumama i livadama.
Stanovništvo
urediPrema popisu iz 2001. godine, Stara Sušica ima 292 stanovnika u 113 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 45% je muškaraca (132), a 55% žena (160).
Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.
broj stanovnika | 487 | 520 | 467 | 432 | 493 | 458 | 488 | 434 | 445 | 434 | 418 | 375 | 345 | 351 | 292 | 262 | 205 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest
urediU prošlosti je Stara Sušica, kao i Ravna Gora, u nekoliko navrata jako stradala od Turaka. Najteže je bilo poslije Krbavske bitke kada su stanovnici poubijani, odvedeni u roblje ili su pobjegli preko Kupe u Sloveniju. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad koji su Frankopani u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.
Početkom XVII. stoljeća u Staru Sušicu i Ravnu Goru počinju se vraćati starosjedioci, koji su pobjegli pred Turcima, ili njihova djeca. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi Zrinski.
Nekada je Sušica bila plemićki posjed, i u jednom trenutku imala je najviše stanovnika u današnjoj općini.[4] Sušičani nisu živjeli od zemlje i poljoprivrede. Bili su stolari, kolari, staklari ili radnici u pilani.
U Staroj Sušici postojala je staklana, a uzvodno od nje, uz potok, bila je i pilana (ali u različito vrijeme, na kraju XIX. i početku XX. stoljeća), koja je i dvorac i imanje, uključujući tvornicu pokućstva opskrbljivala električnom energijom.
Gospodarstvo
urediLjudi se bave poljoprivredom, a u novije doba i uzgojem krumpira,aronije,borovnica i slično. Iza frankopanskog dvorca nalazi se Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Obrazovanje
urediZgrada škole sagrađena je 1884. godine i u njoj se odvija nastava u područnoj školi koju pohađa svega nekoliko učenika 1. – 4. razreda (u školskoj godini 2010./2011. pohađalo ju je troje učenika). Po završetku 4. razreda učenici putuju u matičnu školu, OŠ "Dr. Branimir Marković", u Ravnu Goru.
Znamenitosti
urediFrankopanski dvorac u Staroj Sušici
urediDvorac u Staroj Sušici izgradili su Frankopani. Smješten je na rubu crnogorične šume. U XIX. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger.
Najprije je izgrađeno samo zdanje, zgrada na "dvi vade", a kula i toranj su nadograđeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Tek je tada dvorac zadobio konačni oblik.
Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. Danas dvorac djeluje kao planinarski dom,te ga posjećuju i djeca i odrasli.
Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici
urediKapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici sagrađena je 1874. godine, nakon što su Turci 1568. godine spalili tadašnju crkvu. Kapela se nalazi nasuprot dvorca. Jednostavna je građevina višestranog svetišta, a iznad ulazne fasade ima zvonik. Svečana ceremoniia i sveta misa u crkvi održava se 13.06. povodom blagdana sv.Antuna Padovanskog.
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965.