Stefan Uroš I.

Srpski vladar, otac kraljeva

Stefan Uroš I. (ćirilica: Стефан Урош I; oko 1223. do 1277.) bio je kralj Srbije od 1243.[1][2]

Stefan Uroš I.
Stefan Milutin
Prikaz Stefana I. na obiteljskom stablu, Visoki Dečani
Supruga Jelena Anžujska
Djeca Stefan Dragutin
Stefan Milutin
Brnjača
Otac Stefan Prvovenčani
Majka Ana Dandolo

Životopis

uredi

Bio je najmlađi sin Stefana Prvovenčanoga i Ane Dandolo.[3] Žena mu je bila kraljica Jelena Anžujska.

U ranim danima svoje vladavine Stefan je pomagao Epirskoj Despotovini u napadima na Nicejsko Carstvo. Kasnije, kada je nicejski car Mihael VIII. Paleolog uspio povratiti Carigrad i obnoviti Bizantsko Carstvo, Stefan Uroš je dobio jakog neprijatelja.

Mađarski kralj Bela IV. darovao je 1263. Ani, udovici galicijskog vojvode Rastislava, između ostalog i Mačvu. Zbog toga je u jesen 1268. izbio rat između njega i Uroša, koji je Mačvu smatrao svojim područjem. Rat je završio Uroševim porazom i deportacijom. Kao znak pomirenja između njih dvojice bila je ženidba njegovog starijeg sina Stjepana Dragutina s Katarinom, kćerkom Bele IV.[4]

Kako je Uroš za svog naseljednika odredio mlađega Stjepana Milutina započeo je rat između oca i sina mu Stjepana Dragutina. Stjepan Dragutin je dobio potporu od svog šurjaka Stjepanu V.[5] Stjepan je uspio konačno pobjediti svog oca kod Gackog u Hercegovini te je morao pred sinom pobjeći u samostan.[5]

Izvori

uredi
  1. Vladimir Ćorović. Istorija srpskog naroda.
  2. Stanoje Stanojević. Сви српски владари: биографије српских (са црногорским и босанским) и преглед хрватских владара.
  3. Fajfrić, Željko (2000) [1998]. Sveta loza Stefana Nemanje.
  4. Babić 1997, str. 257.
  5. a b Babić 1997, str. 258.

Literatura

uredi

Članci

uredi
  • Babić, Petar. 1997. Prijelaz srpskog kralja Stjepana Dragutina na katoličanstvo i pokušaj obnove crkvenog jedinstva s Rimom. Vrhbosnensia. Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet. Sarajevo. 1 (2): 257–262