Don Stipan Sorić je bio hrvatski katolički svećenik i ratnik. Bio je svećenik glagoljaš. Poznat je po svojim zaslugama u ratovima protiv Osmanskog Carstva. Pokazao se odlučnim, hrabrim i vrsnim ratnim strategom. Bojevao je oružjem ali i obavještajno: prikupljao je informacije i uhodio Turke.

Stipan Sorić
Don Stipan Sorić
Don Stipan Sorić
Don Stipan Sorić
Opći životopisni podatci
Datum rođenja kraj 16. stoljeća
Mjesto rođenja Bibinje, Mletačka Dalmacija
Datum smrti 1648.
Mjesto smrti Lički Ribnik, Bosanski pašaluk
Puno ime Stephanus Surich Sacer
Titule "Doset Capit Morlacorum"
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi Svećenik Glagoljaš
Čin Kapetan
Ratovi Kandijski rat

Uskočki rat

Vojska Vojska Mletačke Republike
Rod vojske Oltramarini
Zapovijedao Zadarske Černide i Oltramarini
Odlikovanja Zlatna kolajna providura Dalmacije

Podrijetlo i nadnevak rođenja

uredi

Nadnevak kad je rođen i umro nisu poznati, kao ni mjesto gdje se rodio, no većina znanstvenika i publicista koja se bavila njima slaže se da je rodom iz Bibinja. Potvrdu tomu da je njegova obitelj Sorića nazočna u Sorićima još od 1536. godine sve do danas.

Po pitanju mjesta rođenja, njegova izjava iz 1647. kad je rekao da je "50 godina robovao Turcima" vodi u pravcu da se je rodio koncem 16. st. ili početkom 17. st.

Školovanje

uredi

Obnašao je duhovničke dužnosti u Gorici (možda i u Prkosu), gdje je bio župnikom. Do danas se nije uspjelo pronaći u crkvenim knjigama gdje se je školovao za svećenika. Pretpostavlja se da je to bilo u Zadru ili zadarskoj okolici.

Borbe protiv Osmanlija

uredi

Djelovao je s područja Hrvatske koja su bila pod mletačkom vlašću. Pored toga, organizirao je prebacivanje ugnjetenog hrvatskog stanovništva s područja pod turskim nadzorom na područje pod kršćanskom vlašću odnosno na mletački teritorij. Od svojih je prebjega formirao četu kojima je bio vođom i glavarom. Radi uspješne borbe, surađivao je s mletačkim generalnim providurom koji se nalazio u Zadru Foscolom.[1] Razradio je ratni plan protiv Turaka, predočio ga Foscolu, a za savezništvo s Mlečanima u borbi protiv Turaka, prisegnuo je mletačkoj zastavi i Evanđelju.

Za njegovog su se vojevanja oslobodili i obranili brojni gradovi na jugu Hrvatske. Njegova slava protegla su u hrvatske narodne pjesme na jugu Hrvatske, točnije, na području srednje i sjeverne Dalmacije i Like. Opjevan je kao velikan, kao hrabri izdanak hrvatskoga naroda, "osloboditelj i vođa, na kraju mučenik i besmrtnik."

1648. je godina njegovih slavnih pohoda. Za trajanja Kandijskog rata, Mlečani na čelu s Vukom Mandušićem i Stipanom Sorićem oslobodili su Klis, koji je pod osmanskom vlašću bio nakon pada 1537., uz kratko oslobođenje 1596., kad su ga oslobodili u akciji koju su poduzeli splitski plemići Ivan Alberti i Nikola Cindro.[2][3]

Te iste 1648. mletačka vojska oslobodila je Vrliku, ponajviše zahvaljujući Vuku Mandušiću i don Stipanu Soriću. 1688. Vrlika je konačno oslobođena od osmanske vlasti pod kojom su bili od 1522. godine.

Don Stipana je opjevao i Andrija Kačić Miošić:

Još junaka pjeva od mejdana,
po imenu Sorić don Stipana,
desno krilo dužda mletačkoga,
dušmanina cara silenoga.
Od mejdana košulju nosaše,
na njem zlatno krilo trepećaše;
devedeset posiče Turaka
svojom sabljom silenih junaka.
I sad mu se nahodi desnica
Koja Turke krajišnike smica
U malenu selu Sukošanu
Slava Bogu, pokoj don Stipanu.[4]

1925. godine dobio je priznanje: upisan je među znamenite i zaslužne Hrvate u knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925.–1925., koja je objavljena prigodom proslave 1000. godišnjice hrvatskoga kraljevstva.

Izvori

uredi
  • 057 info Mirna Brčić: Don Stipan Sorić- svećenik i ratnik, 11. ožujka 2010.
  1. TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe[neaktivna poveznica]
  2. Hrvatski biografski leksikon, str. 60.
  3. Kolo 2, ljeto 2001.Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2010. (Wayback Machine) Ivana Kurtović: Još jedan prinos rasvjetljavanju hrvatske povijesti 16. stoljeća. Oslobođenje Klisa godine 1596. Radovi sa znanstvenog skupa održanog na Klisu 1996. godine. Poseban otisak iz časopisa Mogućnosti, 4-6/2000. Književni krug Split, 2000.
  4. Kotarski vitezovi za Kandijskoga rata (1645.-1669.)Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. listopada 2013. (Wayback Machine), Kačić Miošić Razgovor ugodni naroda slovinskoga