Stjepan Betlheim

Stjepan Betlheim (Zagreb, 22. srpnja 1898. - Zagreb, 24. rujna 1970.) bio je znameniti hrvatski psihijatar i psihoanalitičar.[1]

Prof. dr. Stjepan Betlheim
Stjepan Betlheim
Rođenje 22. srpnja 1898.
Smrt 24. rujna 1970.
Zanimanje psihijatar, psihoanalitičar
Portal: Životopis

ŽivotopisUredi

Podrijetlo i školovanjeUredi

Stjepan Betlheim rođen je u Zagrebu, 22. srpnja 1898. u židovskoj obitelji.[2][3][4] Studirao je medicinu u Grazu i Beču, gdje je iskazao interes za psihoanalizu i prisustvovao predavanjima Sigmunda Freuda. Diplomirao je 1922. godine. Tijekom školovanja objavio je šest članaka u znamenitim austrijskim i njemačkim časopisima.[5]

Karijera i kasniji životUredi

Neuropsihijatriju je specijalizirao na klinici prof. Juliusa Wagner-Jauregga u Beču, te u Berlinu, Zurichu i Parizu. Psihoanalitičku izobrazbu obavio je kod najistaknutijih psihoanalitičara tog doba u Beču i Berlinu. Nakon prve psihoanalize sa austrijskim psihijatrom Paul Ferdinand Schilderom, Betlheim je završio svoju izobrazbu sa mađarskim psihoanalitičarem Sandor Radoom.

Prve Betlheimove analize bile su nadgledane od strane znamenitih psihoanalitičara, Karen Horney i Helene Deutsch. Članom "Bečkoga psihoanalitičkog društva" postaje 1928. godine. Najznačajniji rad iz njegova ranog razdoblja znanstvene aktivnosti je O parapraksama u Korsakovljevoj psihozi, a koji je 1924. napisao sa Heinzom Hartmannom, poznatim njemačkim psihoanalitičarom. Rad mu je citirao Sigmund Freud u drugom dijelu knjige Tumačenje snova. Godine 1928. vraća se u Zagreb, popularizira Freuda i psihoanalizu predavanjima i člancima u novinama i časopisima.

Tijekom Drugog svjetskog rata Betlheima od deportacije u koncentracijski logor spašava pojava endemskog sifilisa u Bosni i Hercegovini. Vlasti Nezavisne Države Hrvatske poslale su u Bosnu osamdesetak židovskih liječnika iz Hrvatske, od kojih je većina kasnije prebjegla u partizane, među inima i Betlheim.[5]

Godine 1948. postaje asistent na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta Zagrebu, gdje uvodi psihoanalitičku dimenziju u razumijevanje duševnih bolesti. 1952. postaje direktni član Međunarodnoga psihoanalitičkog društva (IPA). 1953. godina ostat će trajno zapisana u povijesti psihoterapije u Hrvatskoj, te godine naime prof. dr. Betlheim osniva ambulantni psihoterapijski odjel na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Uz terapijski rad Betlheim je bio i plodan znanstvenik i nastavnik. U nastavu na Medicinskom fakultetu uvodi predmet "Medicinska psihologija", a koji je u to doba bio rijedak na medicinskim fakultetima u Europi. Obrazuje psihijatre, liječnike opće medicine, psihologe, pedagoge i socijalne radnike. Liječio je, podučavao i znanstveno radio sve do 1970. godine, a njegovo je djelo ostalo trajno znanstveno naslijeđe.[6]

ObiteljUredi

Betlheim je bio oženjen s Marie Luise Morgenroth, te su imali kćer jedinicu Ruth Betlheim.[7][5][8] Umro je u Zagrebu 24. rujna 1970. godine i pokopan je na Mirogoju.[9]

Nagrade i priznanjaUredi

Godine 1998. Hrvatska pošta izdala je marku sa likom prof. dr. Betlheima u čast 100. obljetnice njegova rođenja.[6] Kćer prof. dr. Betlheima je napisala knjigu o njegovu životu koju je predstavila 2006. godine u Židovskoj općini Zagreb.[10][11] Poprsje sa likom Stjepana Betlheima postavljeno je ispred Klinike za psihološku medicinu KBC Zagreb.[12]

DjelaUredi

  • Psihijatrija (1959.)
  • Neuroze i njihovo lečenje (1963.)
  • O govornim omaškama u Korsakovljevoj psihozi (1989.)
  • Snovi u psihoterapiji (1993.)
  • Radovi, pisma, dokumenti: 1898–1970 (2006.)

IzvoriUredi

Bilješke
  1. www.profil.hr - Antibarbarus - 2006. Stjepan Betlheim - radovi, pisma, dokumenti, preuzeto 16. kolovoza 2013.
  2. Ognjen Kraus, 1998, str. 227
  3. Snješka Knežević, 2011, str. 78
  4. Jutarnji list. Što bi Zagreb bio bez Židova: Oni su gradu dali vodovod, tramvaj i '505 s crtom' - Dr. Stjepan Betlheim, preuzeto 16. kolovoza 2013.
  5. 5,0 5,1 5,2 (engl.) Buzov, Ivana. Stjepan Betlheim (1898–1970), preuzeto 16. kolovoza 2013.
  6. 6,0 6,1 Hrvatska pošta. 100. obljetnica rođenja Dr. Stjepana Betlheima, preuzeto 16. kolovoza 2013.
  7. Marie Luise Betlheim (1904. - 1994.), hrvatska fizioterapeutkinja, muzikoterapeutkinja i kinezioterapeutkinja. (Rosarija Habuš, Marie Luise Betlheim (1904. - 1994.), Fizikalna i rehabilitacijska medicina, Vol.12 No.1-2, ipanj 1995., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 3. ožujka 2016.
  8. Tenžera, Marina. Bauhasovo blago iz zagrebačke mape, preuzeto 16. kolovoza 2013.
  9. Gradska groblja Zagreb: Stjepan Betlheim, Mirogoj Ž-3-I-63
  10. Antibarbarus. Stjepan Betlheim : 1898.-1970. : Radovi, pisma, dokumenti, preuzeto 16. kolovoza 2013.
  11. Židovska općina Zagreb. Novosti iz KD Miroslav Šalom Freiberger, preuzeto 16. kolovoza 2013.
  12. KBC Zagreb. Povijest Klinike za psihološku medicinu, preuzeto 16. kolovoza 2013.
Literatura
  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb: Židovska općina Zagreb ISBN 9539683629
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb ISBN 9789531743938