Stjepan Seliščević
Stjepan Seliščević (Tuhelj, 1637. – Zagreb 1. travnja 1703.) bio je zagrebački biskup.
| Monsinjor Stjepan Seliščević | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođen | 1637. Tuhelj |
| Umro | 1. travnja 1703. Zagreb |
| Zaređen za biskupa | 1694. |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Životopis uredi
Stjepan Seliščević rodio se u župi tuhelj u plemićkoj obitelji, a školovao se u Ugarskoj i Hrvatskoj. Godine 1661. postao je kanonikom, a sve do 1676., kada je postao arhiđakon Bekšina, obnašao je razne dužnosti među ostalima bio je i rektor Sveučilišta u Bologni. Dva je puta bio izaslanik Biskupije i Sabora na bečki dvor, a 1685. predvodio je jedinicu kaptolskih kmetova u bitci kod Osijeka protiv Osmanlija.
Za zagrebačkog prepošta imenovan je 1693. godine, a za zagrebačkog biskupa 1694. Za vrijeme njegovog biskupovanja, obnovnjene su mnoge gradske zidine na području biskupije, pripojene su određene župe iz požeškog kotara. Godine 1701. predsjedao je sjednici Hrvatske kraljevinske konferencije, a njegovom je zaslugom 1695. osnovane konstitucije Metropolitanske knjižnice. Umro je u Zagrebu 1703. te pokopan u kripti zagrebačke katedrale.[1]
Izvori uredi
- ↑ Natuknica na enciklopedija.hr pristupljeno 13. kolovoza 2020.
| Titule u Katoličkoj Crkvi | ||
|---|---|---|
| prethodnik Aleksandar Ignacije Mikulić Brokunovečki |
zagrebački biskup 1694-1703. |
nasljednik Martin Brajković |