Stjepan Seliščević
Stjepan Seliščević (Šeliščević, Želišćević; Tuhelj, 1637. – Zagreb 1. travnja 1703.) bio je zagrebački biskup.
| Monsinjor Stjepan Seliščević | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođen | 1637. Tuhelj |
| Umro | 1. travnja 1703. Zagreb |
| Zaređen za biskupa | 1694. |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediRođen je 1637. u plemićkoj obitelji u tuheljskoj župi. Školovao se u Ugarskoj i u Zagrebu u biskupskom dvoru Petra Petretića. Položio je prisegu u zagrebačkom sjemeništu 14. listopada 1657. te iste godine u bečkom kolegiju. Nakon smrti Nikole Medaka postao je zagrebačkim kanonikom iako je još boravio u Beču. Ustoličen je za kanonika 2. travnja 1661. godine. Opet se vratio u Beč gdje je bio kurator do 1662. godine. Od sljedeće godine rezidirao je u Zagrebu. Iste godine u rujnu odlazi u Bolognu gdje je zamijenio u rektorskoj službi Matiju Stoklasa. Imenovan je kalničkim arhiđakonom 1670. godine, a 1676. bekšinskim. Godine 1681. djelovao je kao delegat kaptola na požunskom saboru.[1]
U ime Kaptola bio je upućen u Beč kralju (1670.) da u vrijeme pobune hrvatskih i ugarskih velikaša (Zrinskoga, Frankopana i F. Nadasdyja) uvjeri Bečki dvor o lojalnosti. Godine 1685. sudjelovao je u borbama protiv Turaka. Prilikom toga je u samoobrani ubio turskog zastavnika i zarobio tursku zastavu. Kasnije je molio papu Inocenta XI. da ga riješi iregularnosti jer je kao svećenik ubio Turčina. Imenovan je 16. siječnja 1688. zagrebačkim velikim prepozitom.[2]
Imenovan je 15. lipnja 1691. naslovnim biskupom krbavskim. Tome se protivio senjsko-modruški biskup Sebastijan Glavinić, jer je Krbavska biskupija već bila združena sa senjskom. Selišćević nije potvrđen za biskupa, ali je zadržao naslov. Imenovan je zagrebačkim biskupom 31. svibnja 1694. godidne; papa je imenovanje potvrdio 10. siječnja 1695. godine. Za biskupa ga je posvetio bačko-kaločki nadbiskup Leopold Kolonić, u Đuru, 20. ožujka 1695.[3]
Umro je 1. travnja 1703. godine. Pokopan je u kripti zagrebačke katedrale.[4]
Godine 1701. predsjedao je sjednici Hrvatske kraljevinske konferencije, a njegovom je zaslugom 1695. osnovane konstitucije Metropolitanske knjižnice.[5]
Izvori
uredi- ↑ Sekulić 1994, str. 189.
- ↑ Sekulić 1994, str. 190.
- ↑ Sekulić 1994, str. 191.
- ↑ Sekulić 1994, str. 194.
- ↑ Sekulić 1994, str. 193, 194.
Literatura
urediČlanci
uredi- Sekulić, Ante. 1994. Stjepan Seliščević od Gacke, biskup i junak. Crkva u svijetu. Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet. Split. 29 (2): 189–195
| Titule u Katoličkoj Crkvi | ||
|---|---|---|
| prethodnik Aleksandar Ignacije Mikulić Brokunovečki |
zagrebački biskup 1694-1703. |
nasljednik Martin Brajković |