Stobreč

naselje u Hrvatskoj, Grad Split, Splitsko-dalmatinska županija

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Stobreč
Stobreč na karti Hrvatska
Stobreč
Stobreč
Stobreč na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Split
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°30′11″N 16°31′19″E / 43.503°N 16.522°E / 43.503; 16.522
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 2.978
Broj stanovnika
Stobreč (Split, Splitsko-dalmatinska) [uredi]
2001.
2011. 2978
2021. 2879
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 21311 Stobreč
Pozivni broj +385(0)21
Autooznaka ST
Stobreč na karti Splitsko-dalmatinska županija
Stobreč
Stobreč
Stobreč na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Plaža u Stobreču

Stanovništvo Uredi

Naselje Stobreč: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
197
220
227
277
350
371
362
465
461
509
685
900
2158
4708
5837
2978
2879
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se kao samostalno naselje od 1981. nastalo izdvajanjem dijela naselja Split. Do 1948. iskazivano kao samostalno naselje, a od 1953. do 1971. kao dio naselja Split. U 1991. povećano za dio područja naselja Split u kojemu su i sadržani podaci izdvojenog dijela do 1981. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest Uredi

Kultura Uredi

Promet Uredi

Gospodarstvo Uredi

Gospodarstvo Stobreča kroz povijest većinom se zasnivalo na poljoprivredi, stočarstvu i ribolovu.

Početkom 20. stoljeća talijanske tvrtke financiraju u Stobrečke kave (tupinolomi) koji su bila izvori lapora (tupina) čija eksploatacija traje sve do sredine dvadesetog stoljeća. U tom razdoblju nastaje prostor današnjeg kampa nasipanjem mora na delti Žrnovnice. Sama tupina se izvozi u Italiju gdje služi kao sirovina pri proizvodnji, ali i u domaće tvornice Slonitanskog-Kaštelanskog bazena (Vranjic, Sv. Kajo, K. Sućurac). Nakon Drugog svjetskog rata prenamjenom prostora nastaje današnji stobrečki kamp, a prvi privatni iznajmljivači soba u Stobreču bili su njihovi mještani. Današnju gospodarsku osnovu Stobreča čini turizam i ugostiteljstvo te brojne velike tvrtke registrirane u Stobreču.

Šport Uredi

  • nogometni klub Primorac, bivši hrvatski prvoligaš
  • Šahovski klub "Epetium" Stobreč

Spomenici i znamenitosti Uredi

Poznati Stobrečani i Stobrečanke Uredi

Nedovršeni članak Stobreč koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.