Supetarska Draga

naselje u Hrvatskoj, Grad Rab, Primorsko-goranska županija

Supetarska Draga je naselje na otoku Rabu. Administrativno, naselje pripada gradu Rabu, Primorsko-goranska županija.

Supetarska Draga
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradRab
Najbliži veći gradRab

Površina11 km2[1]
Visina0 - 20 mnm
Koordinate44°47′51″N 14°43′29″E / 44.7975°N 14.7247°E / 44.7975; 14.7247

Stanovništvo (2021.)
Ukupno937 [2]
– gustoća85 st./km2

Poštanski broj51280 Rab
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Supetarska Draga na zemljovidu Hrvatske
Supetarska Draga
Supetarska Draga

Supetarska Draga na zemljovidu Hrvatske

Zemljopisni položaj

Nalazi se na sjeveru otoka.

Najbliža naselja su Lopar (4 km sjeverno) i Kampor (2 km južno).

Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine, naselje je imalo 1184 stanovnika.[3]

Naselje Supetarska Draga: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
547
569
680
686
678
809
809
933
1054
1085
1047
1013
1052
1114
1164
1099
937
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Znamenitosti

Crkva svetog Petra u Supetarskoj Dragi iz 11. st. smještena je u polju podno obronaka brda Kamenjaka. Jedini je cjeloviti ostatak nekadašnje benediktinske opatije koja je ukinuta 1467. godine. O zasnivanju samostana svjedoči sačuvana isprava u kojoj se spominju rapski biskup Drago, prior Majus i svi žitelji rapske komune koji opatu Fulkonu daruju Crkvu sv. Petra i sv. Ciprijana u Dragi s pripadajućim zemljištem da tamo osnuje samostan. Sve do osiromašenja u 14. st. samostan će biti značajno središte koje se spominje u nizu isprava o dobivanju povlastica i sl. Posjedovao je hospicij i Crkvu sv. Križa u gradu, pripadala mu je Crkva sv. Marije Magdalene u Loparu i slikovite vodenice u dnu morske uvale. Ostaci građevina samo su djelomično danas vidljivi u sačuvanom zidu južnoga krila s romaničkim prozorima. Pojedini dijelovi ugrađeni su u građevine župnoga dvora i seoske zadruge, a neki posve porušeni. Od samostanskog sklopa sačuvana je u cijelosti samo crkva koja sigurno ima ranokršćansku osnovu. Na to ukazuju kapiteli ukrašeni stiliziranim palminim i akantovim lišćem iz 11. st. te ulomak pluteja oltarne pregrade iz 5. ili 6. st. Crkva je inače longitudinalna trobrodna bazilika s trima stršećim apsidama na istočnoj strani. Unutrašnjost je s pet pari stupova i šest lukova podijeljena u tri broda. Lukovi se svojim stopama oslanjaju o jastučaste imposte, a ovi o kapitele specifične protoromaničke modelacije. Zidni plašt crkve proviđen je trima romaničkim monoforama na sjevernom i južnom zidu. Tri prozora ima i središnja, najdublja apsida. Zabat glavnog portala s polukružnim lukovima lunete i trokutastim vanjskim završetkom oslanja se o istaknute konzole s grifonima. U zabatu glavnoga broda tri su romanička prozora sa skošenim stranicama, od kojih je središnji u samom vrhu. Vijenci bočnih zabata i glavnoga broda ukrašeni su zupčastim konzolama. Samo je pročelje izvedeno od krupnih uslojenih klesanaca. Zvonik smješten u ravnini sa zidom pročelja romaničkih je osobina te dosta nalikuje benediktinskim zvonicima sv. Ivana i sv. Andrije u gradu. Zidna ploha bila je relativno zatvorena, donje etaže proviđene monoforama, a pretposljednja i posljednja biforama, odnosno triforama. Godine 1906. zvonik je porušen do razine prvoga kata. Ljevač Luka, redovnik iz Venecije, izlio je 1290. najstarije zvono u Dalmaciji sačuvano u ovom zvoniku. Drugo manje zvono izlio je Jakov Caldelarius 1593. godine.

Literatura

  • Miljenko Domijan: Rab - Grad umjetnosti, "Barbat", Zagreb 2007.

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
Nedovršeni članak Supetarska Draga koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.