Suradnik:Daktilograf '99/Stranica za vježbanje
 |
Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan s ove stranice. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na stranici za razgovor. Ako dopusnica ne postoji, tekst je potrebno obrisati!
Rok za isticanje potrebnih dopusnica je 12. prosinca 2020., nakon čega će tekst biti obrisan. Vidi upute za dobivanje dopusnice. |
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Hrvatsko stenografsko društvo (HSD) je strukovna udruga stenografa, birotehničara, informatičara i srodnih djelatnika te nastavnika tih djelatnosti. Društvo je osnovano s ciljem okupljanja stenografa, birotehničara, informatičara i srodnih djelatnika radi širenja i unaprjeđivanja stenografije, birotehnike i informatike te zaštite profesionalnih interesa svojih članova. Aktivnosti Društva sastoje se od konstantnog unapređivanja stenografije i daktilografije, održavanja tečajeva i seminara, osiguravanja stručne literature te praćenja najnovijih dostignuća na području informatike. Hrvatsko stenografsko društvo kontinuirano radi na okupljanju članstva te zaštiti stručnih i profesionalnih interesa članova Društva. Hrvatsko stenografsko društvo već 41 godinu organizira Daktilografski dan, tj. od 10. studenoga 2007. „Dan tipkovnice“. Dani tipkovnice su državno prvenstvo u daktilografiji na stolnim računalima uz održavanje informatičke tribine – stručnog usavršavanja nastavnika iz struke.
Povijest uredi
Hrvatsko stenografsko društvo osnovano je 25. lipnja 1882. s osnovnim ciljem širenja i unapređivanja stenografije. Stenografija se u Hrvatskoj upotrebljavala od 1861. godine kada se u Hrvatskomu saboru počelo govoriti hrvatskim jezikom. Tadašnji intelektualci koji su se školovali najčešće u Austriji i Čehoslovačkoj vraćali su se u domovinu sa znanjem njemačke Gabelsbergerove stenografije. Prvi pokušaj stenografiranja u Hrvatskomu saboru bio je upitan, a njegovi sudionici prof. Franjo Magdić i Hvalislav Čegetek došli su do zaključka da se njemačkom stenografijom teško mogu stenografirati govori na hrvatskom jeziku. Takvo mišljenje dijelili su i brojni poznavaoci stenografije, a posebno Antun Bezenšek. Magdić je uskoro u Saboru ostao sam i nije stizao pratiti sve sjednice, jer su stenografi u to vrijeme sami dešifrirali dugo u noć svoje uratke, a potom ih diktirali pisarima. Saznanje da Gabelsbergerova stenografija ne odgovara duhu hrvatskoga jezika potaknula je prof. Magdića (podrijetlom Slovenca) koji je njemačku stenografiju svladao za vrijeme studija u Grazu da se prihvati prilagođenju Gabelsbergerove stenografije hrvatskomu jeziku. Magdić je taj svoj rad „Prilagođenje Gabelsbergerova stenografičkoga sustava Hrvatskome jeziku“ objavio 1864. godine u 10. izvješću kraljevske gimnazije i tako postavio temelj hrvatske stenografije. Kasnije je Magdić izdao još dva udžbenika Hrvatske stenografije i to, 1871., drugo izdanje 1881., a treće 1895. „Hrvatsku stenografiju“ objavio je i Stanko Miholić 1894. Bilo je to vrijeme kad se stenografija podučavala u brojnim tečajevima u zagrebačkim školama tako da je stasala nova generacija mladih stenografa koji su se postepeno uključivali u rad novoosnovanoga stenografskog biroa Hrvatskoga sabora. To naglo širenje stenografije iniciralo je potrebu osnivanja Hrvatskog Stenografskog Društva 1882. godine. Glavni organizator i inicijator osnivanja Hrvatskog Stenografskog Društva bio je prof. Franjo Magdić koji je na osnivačkoj skupštini izabran za predsjednika. Odbor su činili akademski obrazovani građani, vrsni stenografski radnici. Rad Društva bio je u početku vrlo skroman jer Društvo nije imalo niti svoj prostor, a niti financijskih sredstava. Tek 1891. članovi Društva skupljaju sredstva, a Društvo je primilo i pomoć zemaljske Vlade i tako saniralo svoje financijsko stanje. Te je godine Društvo imalo 121 člana. Tako ojačano Društvo počelo je 1891. izdavati svoj stručni časopis Stenograf koji je s manjim prekidima izlazio sve do 1941. Na svojim stranicama Stenograf je donosio i stenografski prilog i godinama je bio pomoćni materijal za učenje stenografije. To je vrijeme kad se na području stenografije javljaju nova imena, od kojih su posebno zapaženi bili Slavo Dragić, braća Ivan i Leo Jamnicky, Josip Ljubomir Škreblin, dr. Vladimir Kesterčanek, a onda i Alojzije Turčin, Ivan Baković i Marijan Pavlic te brojni autori novih sustava stenografije nezadovoljni Magdićevim Prilagođenjem. Početkom 20. st. kod nas stasa daktilografija, pa članovima Društva postaju i daktilografi, a oni koji su naučili i stenografiju i daktilografiju nastupaju kao stenodaktilografi i svi se oni odmah zapošljavaju. Prvi kongres stenografa Jugoslavije 1932. godine dogodio se u vrijeme 50. obljetnice postojanja Hrvatskog stenografskog društva. Za vrijeme I. svjetskog rata djelatnost Hrvatskog Stenografskog Društva je utihnula, ali su pojedinci i dalje radili. Tako su braća Ivan i Leo Jamnicky te Slavo Dragić redovito izdavali svoje udžbenike i organizirano podučavali stenografiju. Kažimir Ljubić sastavio je originalni sustav hrvatske stenografije, a Ivan Ev. Kujundžić je 1910. objavio Novu stenografiju, a Novu stenografiju Poslovno pismo 1932. Slična je situacija bila i za vrijeme II. svjetskog rata kad Josip Ljubomir Škreblin radi na svojoj novoj stenografiji, a 1944. objavio je Nove brojke. Đuro Robotić objavio je 1944. Hrvatski brzopis, izvorni sustav. Nakon II. svjetskog rata obnovljen je rad Društva na čelu s predsjednikom Vladom Majerom. To je vrijeme kad su zbog velikih potreba privrede koja se obnavljala od ratnih pustošenja organizirani brojni tečajevi stenografije i daktilografije. Redovito se održavaju stenografska, daktilografska i stenodaktilografska natjecanja kao školska, gradska, republička, a onda i savezna i međunarodna, odnosno svjetska natjecanja te niz savjetovanja i seminara. Konačno je nakon 140 godina dovršen pravi pothvat, stvorena je hrvatska stenografija koja se odmah uspješno počela koristiti u školama i na tečajevima. Posebno je zapažena aktivnost Društva na organizaciji Dana tipkovnice, ranije zvanog Daktilografskog dana. Hrvatsko stenografsko društvo podarilo je svojoj Hrvatskoj nakon bezbroj nastojanja i tisuće sati rada eminentnih stručnjaka Hrvatsku stenografiju koja u potpunosti odgovara hrvatskom jeziku. Nakon objavljivanja hrvatske stenografije Društvo je organiziralo 1994. i 1997. seminare za nastavnike stenografije Hrvatske. To je razdoblje kad Društvo bilježi svoj najveći uspon u stručnom i materijalnom pogledu. Nastava se odvijala na nekoliko lokacija pa se javila potreba njezinog ujedinjenja. Tako je Društvo izgradilo vlastiti dom, Dom Hrvatskog stenografskog društva u centru grada Zagreba kod Kvaternikova trga. Iako je Društvo bilo članica Saveza stenografa i Saveza daktilografa Jugoslavije, njegovi predstavnici često zastupaju zemlju na međunarodnim skupovima, a natjecatelji osvajaju vrhunska mjesta na svjetskim natjecanjima. Početkom Domovinskog rata aktivnost Društva pomalo opada, ali i dalje se organiziraju tečajevi, održavaju natjecanja i organizira Dan tipkovnice. Pojavom računala, modernog pisaćeg stroja za birotehničare, članovima Društva postaju i informatičari tako da je Društvo danas udruga stenografa, birotehničara i informatičara.
Predsjednici HSD-a kronološki poredani s godinama djelovanja:
1. Prof. Franjo Magdić – utemeljitelj i prvi predsjednik (1882.-1913.)
2. Dr. Josip Šilović (1913.-1918.)
3. Vladimir Varičak (1918.-1930.)
4. Prof. Ivan Jamnicky (1930.-1937.)
5. Dr. Vladimir Kesterčanek (1937.-1939.)
6. Prof. Ivan Žilić (1940.-1941.)
7. Vlado Majer (1946.-1956.)
8. Antun Horvat (1956.-1959.)
9. Dr. Branko Kojić (1959.- 1983.)
10. Ing. Ivan Baković (1983.-1985.)
11. Prof. Alojzije Turčin (1985.-1987.)
12. Milan Komorčec (1988.-1991.)
13. Dr. Med. Dragan Barac (1991.-2007.)
14. Josip Hanjš (2008.-2020.)
15. Andrea Wawrzynek, mag. polit. (2020.-
Hrvatsko stenografsko društvo danas uredi
Danas Hrvatsko stenografsko društvo "normalno" radi. Iz godine u godinu njegova aktivnost se sve više osjeća sada i na međunarodnom planu, posebno nakon učlanjenja Društva u Intersteno 2006. godine. Od tada se održavaju online daktilografska natjecanja i na hrvatskom jeziku, a osim hrvatskoga, postoji mogućnost natjecanja i na 16 drugih jezika. Društvo kontinuirano organizira tečajeve kompjutorske daktilografije, stručna usavršavanja za nastavnike te osigurava stručnu literaturu i prati najnovija dostignuća na području informatike. Nakon Josipa Hanjša, na mjesto predsjednika društva 16. lipnja 2020. godine zasjeda Andrea Wawrzynek čiji se entuzijazam za radom i unaprjeđenjem Društva osjeti već od prvoga dana te ona 19. listopada 2020. godine osniva i imenuje članove projektnog tima. Zadaća projektnog tima je pisanje, provedba i evaluacija projekata kojima će se doprinijeti popularizaciji rada i ciljeva Društva.
Djelatnosti uredi
Djelatnosti Hrvatskog Stenografskog društva odvijaju se podijeljeno u sekcijama:
- Stenografska sekcija – predsjednica Rajna Banovac, stenograf
- Daktilografska sekcija – predsjednik Šimun Džalto, daktilograf
- Informatička sekcija – predsjednica Kristina Zlodi Bukvić, informatičar
- Stručno-pedagoška sekcija – predsjednica Marica Piršlin, prof.
Djelatnosti društva su unapređivanje stenografije i daktilografije, održavanje tečajeva i seminara, osiguravanje stručne literature te praćenje najnovijih dostignuća na području informatike. Društvo svake godine organizira državno prvenstvo u kompjutorskoj daktilografiji - tzv. Dan tipkovnice. Osim samog natjecanja, na Danu tipkovnice održava se i informatička tribina sa stručnim usavršavanjem za nastavnike struke. Hrvatsko stenografsko društvo radi na njegovanju međunarodnih kontakata te konstantno radi na okupljanju članstva i zaštiti stručnih i profesionalnih interesa članova Društva.
Gospodarske djelatnosti društva su:
-održavanje tečajeva i provođenje ispita iz daktilografije, stenografije i informatike,
- izdavanje i prodaja stručne literature iz područja djelatnosti Društva,
- održavanje stručnih seminara iz područja djelatnosti Društva,
- iznajmljivanje prostora u vlasništvu Društva.
Tijela društva uredi
Tijela Društva su:
- Skupština,
- Upravni odbor,
- Nadzorni odbor,
- Predsjednik,
- Sud časti.
Skupština je najviše tijelo Društva i ima 13 članova te se mandat skupštine određuje na period od četiri (4) godine. Upravni odbor Društva je izvršno i najviše tijelo Društva između dvije sjednice Skupštine, a sastoji se od 7 članova te se bira na mandat od četiri (4) godine. Nadzorni odbor sastoji se od 3 člana društva koje bira Skupština Društva na mandat od četiri (4) godine. Predsjednik je pojedinačno tijelo upravljanja Društva, bira ga skupština na mandatno razdoblje od četiri (4) godine. Sud časti se sastoji od 3 člana koje bira Skupština na mandatno razdoblje od četiri (4) godine.
Postignuća na online svjetskom natjecanju Intersteno uredi
Hrvatsko stenografsko društvo od 2007. godine svake godine sudjeluje na online natjecanju iz daktilografije u organizaciji Međunarodne organizacije Intersteno. Online natjecanje se održava na matičnom jeziku, a moguće je pisati i na više jezika te se tako kvalificirati i na kvalifikacijsku listu - višejezično.
Postignuća hrvatskih daktilografa na svjetskim online natjecanjima su brojna i nerijetko se nalaze na vrhu kvalifikacijske liste.
Ovdje su prikazani rezultati hrvatskih natjecatelja na Inersteno online natjecanju 2007. godine kada je Hrvatsko stenografsko društvo po prvi puta sudjelovalo na tom natjecanju:
| Ime daktilografa | Ostvareno mjesto | Rezultat | Kategorija | ||
| Viktoria Sedmak | 115. | 274 znakova u minuti uz 7 grešaka | 13-16 godina | ||
| Kristina Zlodi | 66. | 346 znakova u minuti uz 1 grešku | 17-20 godina | ||
| Ivona Musa | 126. | 360 znakova u minuti uz 11 grešaka | 17-20 godina | ||
| Ivana Strancarić | 154. | 313 znakova u minuti uz 5 grešaka | 17-20 godina | ||
| Antonija Vičić | 157. | 295 znakova u minuti uz 2 greške | 17-20 godina | ||
| Valentina Žitković | 170. | 285 znakova u minuti uz 2 greške | 17-20 godina | ||
| Marija Marušić | 194. | 285 znakova u minuti uz 5 grešaka | 17-20 godina | ||
Nakon 2007. godine, sve više i više natjecatelja iz Hrvatske sudjeluje na online natjecanju u organizaciji Interstena.
Sljedeća tablica prikazuje plasmane Hrvata na prvih 20 mjesta u svim kategorijama od 2009.-2020. na svjetskim online natjecanjima na materinjem jeziku:
| Godina natjecanja | Ime daktilografa | Ostvareno mjesto | Rezultat | Kategorija |
| 2009. | Andrea Muženić – Vidak | 9. | 439 znakova u minuti uz 12 grešaka | 13-16 godina |
| 2011. | Klaudija Knjaz | 19. | 360 znakova u minuti uz 3 greške | 13-16 godina |
| 2011. | Andrea Muženić – Vidak | 11. | 460 znakova u minuti uz 1 grešku | 17-20 godina |
| 2012. | Andrea Muženić – Vidak | 14. | 516 znakova u minuti uz 2 greške | 17-20 godina |
| 2013. | Andrea Muženić – Vidak | 5. | 529 znakova u minuti uz 3 greške | 17-20 godina |
| 2014. | Dominik Mujanović | 20. | 420 znakova u minuti uz 10 grešaka | 13-16 godina |
| 2014. | Žana Manenica | 12. | 485 znakova u minuti uz 1 grešku | 17-20 godina |
| 2014. | Andrea Muženić – Vidak | 17. | 557 znakova u minuti uz 5 grešaka | 21-99 godina |
| 2015. | Šimun Džalto | 7. | 457 znakova u minuti uz 5 grešaka | 13-16 godina |
| 2015. | Marin Ferić | 8. | 465 znakova u minuti u 8 grešaka | 13-16 godina |
| 2015. | Toni Papić | 14. | 430 znakova u minuti uz 7 grešaka | 13-16 godina |
| 2015. | Hrvoje Mareković | 18. | 442 znakova u minuti uz 12 grešaka | 13-16 godina |
| 2015. | Dominik Mujanović | 20. | 393 znakova u minuti uz 3 greške | 13-16 godina |
| 2015. | Žana Manenica | 14. | 488 znakova u minuti uz 2 greške | 17-20 godina |
| 2015. | Matea Švigač | 18. | 486 znakova u minuti uz 4 greške | 17-20 godina |
| 2015. | Andrea Muženić – Vidak | 15. | 558 znakova u minuti uz 4 greške | 21-99 godina |
| 2016. | Stjepan Puškarić | 8. | 465 znakova u minuti uz 6 grešaka | 13-16 godina |
| 2016. | Niko Vladović | 13. | 431 znakova u minuti uz 6 grešaka | 13-16 godina |
| 2016. | Niko Cmrečnjak | 20. | 387 znakova u minuti uz 8 grešaka | 13-16 godina |
| 2016. | Šimun Džalto | 16. | 529 znakova u minuti uz 13 grešaka | 17-20 godina |
| 2016. | Andrea Muženić – Vidak | 10. | 604 znakova u minuti uz 5 grešaka | 21-99 godina |
| 2017. | Irena Nužda | 2. | 483 znakova u minuti uz 2 greške | 13-16 godina |
| 2017. | Boris Stambolija | 5. | 453 znakova u minuti uz 3 greške | 13-16 godina |
| 2017. | Ana Mahmutović | 16. | 376 znakova u minuti uz 7 grešaka | 13-16 godina |
| 2017. | Karla Kurkutović | 20. | 354 znakova u minuti uz 5 grešaka | 13-16 godina |
| 2017. | Toni Papić | 14. | 508 znakova u minuti uz 10 grešaka | 17-20 godina |
| 2017. | Stjepan Puškarić | 16. | 506 znakova u minuti uz 10 grešaka | 17-20 godina |
| 2017. | Andrea Muženić – Vidak | 14. | 618 znakova u minuti uz 12 grešaka | 21-99 godina |
| 2018. | Karmen Mott Bingula | 11. | 416 znakova u minuti uz 27 grešaka | 0-12 godina |
| 2018. | Kristina Klen | 8. | 437 znakova u minuti uz 8 grešaka | 13-16 godina |
| 2018. | Jan Vuk | 9. | 421 znakova u minuti uz 5 grešaka | 13-16 godina |
| 2018. | Nikolina Vicić | 20. | 415 znakova u minuti uz 14 grešaka | 13-16 godina |
| 2018. | Stjepan Puškarić | 16. | 488 znakova u minuti uz 9 grešaka | 17-20 godina |
| 2018. | Šimun Džalto | 17. | 484 znakova u minuti uz 9 grešaka | 17-20 godina |
| 2018. | Boris Stambolija | 19. | 446 znakova u minuti uz 3 greške | 17-20 godina |
| 2018. | Andrea Wawrzynek | 16. | 591 znakova u minuti uz 12 grešaka | 21-99 godina |
| 2019. | Leo Alagić | 11. | 428 znakova u minuti uz 13 grešaka | 13-16 godina |
| 2019. | Šimun Džalto | 11. | 546 znakova u minuti uz 12 grešaka | 17-20 godina |
| 2019. | Patrik Pavelić | 13. | 491 znakova u minuti uz 6 grešaka | 17-20 godina |
| 2019. | Stjepan Puškarić | 17. | 485 znakova u minuti uz 9 grešaka | 17-20 godina |
| 2019. | Kristina Klen | 19. | 454 znakova u minuti uz 5 grešaka | 17-20 godina |
| 2020. | Patrik Pavelić | 15. | 486 znakova u minuti uz 7 grešaka | 17-20 godina |
| 2020. | Leo Alagić | 18. | 464 znakova u minuti uz 6 grešaka | 17-20 godina |
| 2020. | Andrea Wawrzynek | 12. | 603 znakova u minuti uz 5 grešaka | 21-99 godina |
Postignuća na svjetskom kongresu - natjecanju Intersteno uredi
Hrvatsko stenografsko društvo dugi niz godina sudjeluje na svjetskom kongresu Intersteno. To je najveće natjecanje daktilografa i stenografa na svijetu koje se održava svake dvije godine u drugoj državi članici.
Na Kongresu se natjecatelji mogu natjecati u nekoliko kategorija:
- Text Production (prijepis teksta u trajanju od 30 minuta)
- Text Correction (korektura teksta u trajanju od 10 minuta)
- Speech Capturing (stenografija ili pisanje govora s povećanjem brzine s mogućnošću uređivanja teksta nakon završene snimke)
- Real Time Transcription (pisanje govora s audio snimke s povećanjem brzine bez mogućnosti uređivanja teksta nakon završene snimke)
- Audio Transcription (transkript teksta jednake brzine s audio snimke u trajanju od 10 minuta bez mogućnosti uređivanja teksta nakon završene snimke)
- Word Processing (napredno uređivanje teksta u MS Office Wordu)
- Note Taking and Reporting (pisanje zapisnika prema audio snimci)
Natjecatelji iz Hrvatskog stenografskog društva natjecali su se u kategorijama Text Production, Text Correction, Speech Capturing, Audio Transcription i Word Processing.
Ovdje su prikazani rezultati natjecatelja Hrvatskog stenografskog društva u novijoj povijesti (od 2007. godine):
2007. godine na svjetskom kongresu u Pragu, g. Josip Hanjš postaje prvak svijeta u stenografiji s 497 sl/min.
2009. godine svjetski kongres se održao u Pekingu te su po prvi puta na natjecanju ovoga ranga nastupile i dvije mlade predstavnice HSD-a u daktilografiji Tanja Ivana Juričev koja je zauzela 15. mjesto te Kristina Zlodi koja je zauzela 27. mjesto.
2011. godine na svjetskom kongresu u Parizu, članovi HSD-a su se također natjecali u daktilografiji i postigli odlične rezultate. U kategoriji Seniora, Tanja Ivana Juričev postigla je 39. mjesto, Vera Pendeš 57. mjesto, Nataša Cigetić 74. mjesto te Katarina Klarić 75. mjesto. U kategoriji Juniora, Andrea Muženić-Vidak postigla je 14. mjesto.
2013. godine na svjetskom prvenstvu u Ghentu su u sastavu natjecateljske ekipe bili: Andrea Muženić-Vidak, Ivana Kokot, Nikolina Radmanović, Tanja Ivana Juričev, Pamela Hadžiselimović, Vera Pendeš, Katarina Klarić, Kristina Zlodi i Nataša Cigetić u disciplinama prijepisa teksta i korekture teksta u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, te Josip Hanjš u disciplini stenografije. Voditeljica natjecateljske ekipe bila je gđa. Marica Piršlin. Josip Hanjš po drugi puta je pobijedio na natjecanju u stenografiji s 497 sl/min. Najbolji rezultat daktilografa postigla je Andrea Muženić-Vidak koja je u kategoriji juniora postigla 6. mjesto s 526,6 znakova u minuti. Te su se godine natjecatelji po prvi puta natjecali u kategoriji Text Correction (korektura teksta), a jedina se kvalificirala Kristina Zlodi i postigla 56. mjesto.
2015. godine na svjetskom kongresu u Budimpešti su ponovno sudjelovali natjecatelji Hrvatskog stenografskog društva. Najviši plasman postigla je Žana Manenica osvojivši 12. mjesto u kategoriji juniora sa 436 znakova u minuti. U kategoriji korekture teksta natjecale su se Kristina Zlodi (43. mjesto) i Andrea Muženić-Vidak (62. mjesto).
2019. godine su Hrvatsko stenografsko društvo u Cagliariu predstavljala tri natjecatelja. Predstavnici Društva natjecali su se u tri kategorije. U kategoriji Text Production Andrea Wawrzynek postigla je zavidan rezultat plasiravši se na 8. mjesto sa 648 znakova u minuti čime je postala najbolja hrvatska daktilografkinja u povijesti. Kristina Zlodi Bukvić zauzela je 42. mjesto u kategoriji seniora. U kategoriji juniora, Šimun Džalto zauzeo je 15. mjesto. U kategoriji korekture teksta, najbolji rezultat postigla je Andrea Wawrzynek s osvojenim 34. mjestom. Te godine je natjecateljica Hrvatskog stenografskog društva Andrea Wawrzynek po prvi puta kvalificirana na natjecanju Word Processing i to na 14. mjestu.
Rezultati Hrvatskog Stenografskog Društva brojni su i visoki te se broj članova i opseg rada Društva svake godine povećava. Društvo svake godine proširuje svoja iskustva među svjetskim organizacijama sličnih djelatnosti promoviravši Republiku Hrvatsku kao kompetentnu zemlju u smislu stenografije, informatike i daktilografije.
Izvori uredi
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.