Sveta Nedelja (općina)

općina u Istarskoj županiji
Ovo je članak o istarskoj općini Sveta Nedelja. Za druga značenja pogledajte članak Sveta Nedelja.

Sveta Nedelja (tal. Santa Domenica) je općina u Hrvatskoj. Općina se nalazi u Istarskoj županiji. Općinom je proglašena 1993. godine. Sjedište općine je u naselju Nedešćina (Sveta Nedelja).

Sveta Nedelja

grb
Država Hrvatska
Županija Istarska

NačelnicaIrene Franković (IDS)
NaseljaCere, Eržišće, Frančići, Jurazini, Kraj Drage, Mali Golji, Mali Turini, Marići, Markoci, Nedešćina, Paradiž, Ružići, Santalezi, Snašići, Sveti Martin, Štrmac, Šumber, Veli Golji, Veli Turini, Vrećari, Županići

Površina[1]63 km2
Koordinate45°08′20″N 14°06′40″E / 45.139°N 14.111°E / 45.139; 14.111

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 898
– gustoća46 st./km2

Poštanski broj52231 Nedešćina

Zemljovid

Sveta Nedelja na zemljovidu Hrvatske
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja

Sveta Nedelja na zemljovidu Hrvatske

Zastava općine

Ne treba mješati općinu s gradom Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, smještenog između Zagreba i Samobora.

Dan Općine: 16. listopada.

Zemljopis uredi

Općina Sveta Nedelja nalazi se u istočnom dijelu središnje Istre. Prosječna nadmorska visina područja kojeg obuhvaća općina je 250-300 m, a to je područje uglavnom vapnenački ravnjak koji se proteže uz zapadnu obalu rijeke Raše.[3]

Klima uredi

Za područje općine Sveta Nedjelja karakterističan je prijelazni tip klime od kontinentalne prema sredozemnoj. Zime su blage i kišovite, a ljeta vruća i suha s prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Najviše padalina padne u razdoblju od travnja do lipnja i od listopada do prosinca. Na pojedinim mjestima općine, klima je sredozemnih obilježja zbog maritimnih utjecaja putem doline Raše i Plominskog zaljeva.

Vegetacija uredi

Prostorom općine prevladavaju obradive i šumovite površine razvedene brojnim manjim vrtačama. U šumskim predjelima prevladavaju listopadne šumske zajednice crnog graba i hrasta medunca. Na pojedinim mjestima pojavljuju se i listopadne šume hrasta cera i pitomog kestena te zimzelene šume alepskog i crnog bora.

Stanovništvo uredi

U sastavu općine je 21 naselje: Cere, Eržišće, Frančići, Jurazini, Kraj Drage, Mali Golji, Mali Turini, Marići, Markoci, Nedešćina (općinsko središte), Paradiž, Ružići, Santalezi, Snašići, Sveti Martin, Štrmac, Šumber, Veli Golji, Veli Turini, Vrećari i Županići.

Prema prvim rezultatima popisa 2011. godine na području Općine Sveta Nedelja živi 3.037 stanovnika.[4]

Podaci prema prvim rezultatima popisa stanovništva u 2011. godini[4]:

Naselje Ukupno popisane osobe Ukupan broj stanovnika Ukupno kućanstava Ukupno stambenih jedinica
Cere 26 26 12 22
Eržišće 55 54 21 33
Frančići 44 44 19 23
Jurazini 92 92 30 44
Kraj Drage 50 48 15 22
Mali Golji 109 108 41 54
Mali Turini 35 35 15 38
Marići 57 57 23 45
Markoci 83 80 29 41
Nedešćina 621 599 191 291
Paradiž 56 55 21 32
Ružići 100 98 31 55
Santalezi 174 170 65 93
Snašići 84 79 29 46
Sveti Martin 186 182 68 87
Štrmac 441 439 145 219
Šumber 381 377 144 239
Mali Golji 109 108 41 54
Veli Golji 76 73 30 67
Veli Turini 45 45 19 34
Vrećari 172 170 51 79
Županići 139 139 52 82
Naknadno popisani 11 10 4 3
Ukupno: Općina Sveta Nedelja 3.037 2.980 1.055 1.649

Prema popisu iz 2001., na području Općine Sveta Nedelja živjelo je 2.909 stanovnika: od toga 48,8% muškaraca (1.419) i 51,2% žena (1.490).

Stanovnišvo prema spolu i starosti (popis 2001.):[5]:

Dobna skupina 0-14 15-29 30-44 45-59 60-74 75-90 90 i više Nepoznato Ukupno
Muški 173 274 324 314 256 66 7 5 1.419
Ženski 158 264 307 270 319 154 14 4 1.490
Broj stanovnika - ukupno 331 538 631 584 575 220 21 9 2.909
Općina Sveta Nedelja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2709
2815
3011
3184
3603
3954
5946
6473
4616
4415
4113
3562
3308
3087
2909
2987
2898
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Labine i općine Raša., a u 1880. dio podataka grada Labina. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Raša. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava uredi

Sjedište Općine Sveta Nedelja je u Nedešćini, NEDEŠĆINA 103.

Općinska načelnica: Irene Franković (IDS)

Općinsko vijeće

  1. Nenad Radičanin (IDS) predsjednik
  2. Lorena Blašković (IDS) potpredsjednica
  3. Robi Čalović (Demokrati) potpredsjednik

Ostali članovi

  1. Valter Golja (IDS)
  2. Aleksandar Klapčić (IDS)
  3. Maksida Beganović (IDS)
  4. Srećko Kos (IDS)
  5. Kiara Licul (IDS)
  6. Silvano Vlačić (IDS)
  7. Iris Sušić (Demokrati)
  8. Mladen Vlačić (Demokrati)
  9. Vladimir Kalčić (Demokrati)
  10. Dario Kiršić (Demokrati)
  11. Milenko Vidić (kandidacijska lista grupe birača)

Povijest uredi

Područje današnje općine Sveta Nedelja povijesno i geografski pripada zaleđu grada Labina, odnosno širem prostoru Labinštine i doline rijeke Raše.

Razvoj naselja u zaleđu Labina, pa tako i onih na području današnje općine Sveta Nedelja, počinje uz razvoj posjeda akvilejskih patrijarha u ranom srednjem vijeku u okolici Labina te se nastavlja kroz 9. i 10. st. kada ti posjedi postaju vlasništvo različitih njemačkih plemićkih obitelji. Akvilejski patrijarsi ponovno vladaju Labinštinom od 1207. do 1420. i u to se doba razvijaju novi feudalni posjedi. To je i period kada se sagradio kaštel u naselju Šumber kategoriziran kao kulturno dobro nacionalnog značaja.

Labin i okolica 1420. godine dospijevaju pod mletačku upravu kao i veći dio Istre. Gospodarstvo Labinštine u to je vrijeme vezano za velike feudalne zemljišne posjede u okolici koje drže plemićke obitelji Labina, te u vrijeme 16. i 17. st. grade u samom gradu reprezentativne palače, a u okolici dvorce s gospodarskim zgradama. U to vrijeme nastaju nove župe u okolici Labina, odvajanjem od župe u Labinu. Na području općine Sveta Nedelja, tada nastaju župe Sveti Martin i Sveta Nedelja.

Nakon pada Venecije, Istra pada pod francusku, a zatim i austrijsku vlast sve do Prvog svjetskog rata. Tada se područje općine Sveta Nedelja počinje značajnije razvijati pod utjecajem početka rudarenja u ovim krajevima početkom 19. stoljeća. Na području današnje općine Sveta Nedelja nalazilo se okno u naselju Štrmac, uz koje je nastalo i malo rudarsko naselje.

Neka područja današnje općine Sveta Nedelja bila su organizirana kao općina već nakon Drugog svjetskog rata, kao jedna od sedam općina na području tadašnjeg kotara Labin. Kotar Labin trasformiran je 1955. godine i formirana je jedinstvena općina Labin, koja je obuhvaćala područje cijele Labinštine pa tako i područje općine Sveta Nedelja. Općina Sveta Nedelja se ponovno stvara 1993. godine, kada se općina Labin podijelila na grad Labin i četiri općine (Sveta Nedelja, Kršan, Raša i Pićan).

Gospodarstvo uredi

Najjača gospodarska djelatnost na području općine Sveta Nedelja vezana je za Industrijsku zonu Dubrova i to u obliku korištenja tzv. čiste industrije. Tu djeluju benzinska pumpa, supermarket, retail shop, sunčana elektrana, tvornica traktora i motokultivatora, stanica za tehnički pregled, pogon za preradu ribe, stomatološki studio te razne trgovine i mala proizvodnja. Zona je nastala prije 50-tak godina s ciljem da se osnovaju tvornice u korist supstitucije rudarenja u Labinu. Tako su pokrenute tvornica traktora i motokultivatora "TPS", plastičnih plovila "Kvarerplastika" te lutaka i igračaka "25.Maj". Uz to, u industrijskoj zoni smješteno je i transportno poduzeće "Istratrans". Ostale gospodarske grane obuhvaćaju obrt i poduzetništvo gdje je zaposlen dio stanovništva. U okolnim selima tradicionalno je poljodjelstvo i vinogradarstvo. Velik dio stanovništva zaposlen je u Labinu.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Kulturna dobra nacionalnog značaja:

  • Šumber - ruralno naselje, kaštel Šumber s podgrađem
  • Dubrova (Štrmac) - vlastelinski kompleks (kaštel) Franković - Lazzarini

Kulturna dobra regionalnog značaja:

  • Čamparovica, lokalitet Kočur - ranosrednjovjekovna utvrda, ostaci kapele sv. Križa
  • Sveti Martin - kaštel Lazzarini
  • Paradiž - kapela sv. Pavla
  • Snašići - crkva Navještenja Blažene Djevice Marije ("Marčenica")
  • Šumber - župna crkva sv. Ivana i Pavla
  • Šumber - crkva sv. Kvirina na groblju
  • Šumber - crkva Sv. Marije od Drena

Obrazovanje uredi

Najstarija škola na hrvatskom jeziku na području današnje općine Sveta Nedelja bila je u naselju Šumber otvorena 1875. Uoči Prvog svjetskog rata postojale su talijanske škole u Nedešćini i Šumberu, a od 1909. i Nedešćina dobiva školu na hrvatskom jeziku, paralelno uz školu na talijanskom jeziku. Sve škole na hrvatskom jeziku zatvaraju se 1920. godine kada Istra pada pod talijansku vlast. Otvaraju se nove škole na talijanskom jeziku. Tek nakon Drugog svjetskog rata, sjedinjenjem Istre s Hrvatskom, u Istri, pa tako i na području današnje općine Sveta Nedjelja, ponovno se počinju otvarati škole na hrvatskom jeziku.

Na području općine Sveta Nedelja danas postoje dvije osnovne škole - matična osnovna škola Vitomira Širola Paje u Nedešćini i područna škola u Svetom Martinu. Škole pohađaju djeca u dobi od 6-14 godina.

Kultura uredi

Najznačajnija kulturna djelatnost na području općine Sveta Nedelja je Mediteranski kiparski simpozij u vidu parka skulptura kao muzej suvremenog kiparstva na otvorenom na lokaciji Dubrova kraj naselja Štrmac. Osnovan je 1969. godine od strane Katedre Labinske republike čakavskog sabora, a na inicijativu akademskog kipara i slikara Josipa Dinimića.

Od ostalih kulturnih manifestacija, najznačajnije su obilježavanje dana općine 16. listopada ("Šesnajst otobra") u Nedešćini, te narodni sajam pod nazivom „Pet angošta“ u Šumberu koji se održava svake godine 5. kolovoza.

Šport uredi

Na području općine djeluju dva nogometna kluba i čak šest boćarskih. To su:

  • Nogometni klub Jedinstvo Omladinac Nedešćina
  • Nogometni klub "Polet" Snašići
  • Boćarski klub "Jedinstvo" Nedešćina
  • Boćarski klub "Polet" Snašići
  • Boćarski klub "Štrmac" Štrmac
  • Boćarski klub "Vetva" Županići
  • Boćarski klub "Jurazini" Jurazini
  • Boćarski klub "Eržišće" Eržišće

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Službene stranice općine Sveta Nedjelja: http://www.sv-nedelja.hr 15.01.2012.
  4. a b Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011. DZS.pdf 17.01.2012.
  5. http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup18-4324.html 17.01.2012.

Literatura uredi

  • Milevoj, M. Kartulini z Labinšćini. Labin: 1997.

Vanjske poveznice uredi