Sveti Ivan Žabno

općina i naselje u Hrvatskoj, Koprivničko-križevačka županija

Sveti Ivan Žabno je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Sveti Ivan Žabno

grb
Država Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka

NačelnikNenad Bošnjak
Naselja16 općinskih naselja

Površina106,1 km2[1]
Površina središta16,4 km2
Koordinate45°56′N 16°37′E / 45.94°N 16.61°E / 45.94; 16.61

Stanovništvo (2021.)
Ukupno4343 [2]
– gustoća41 st./km2
Urbano1049
– gustoća64 st./km2

Poštanski broj48214 Sveti Ivan Žabno
Stranicaosiz.hr

Zemljovid

Sveti Ivan Žabno na zemljovidu Hrvatske
Sveti Ivan Žabno
Sveti Ivan Žabno

Sveti Ivan Žabno na zemljovidu Hrvatske

Crkva sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabno.

Stanovništvo uredi

Za stanovnika Vatroslav Rožić navodi naziv Sveto-Ivanžabnjanin.[3]

Općina Sveti Ivan Žabno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
5070
4996
5020
6104
7088
7577
7317
7775
8492
8577
8416
7624
6617
6000
5628
5222
4343
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Križevci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Sveti Ivan Žabno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
418
430
535
731
892
964
985
1033
1251
1339
1351
1371
1198
1286
1270
1199
1049
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1953. do 1981. iskazivano pod imenom Žabno. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

ŠU Svetom Ivanu Žabno djeluje OŠ "Grigor Vitez". Podružne škole nalaze se u Cirkveni, Tremi i Svetom Petru Čvrstecu.

Škola redovito sudjeluje u natjecanjima znanja iz matematike, fizike... Brojne su školske i izvanškolske aktivnosti.

Kultura uredi

Šport uredi

Hrvatski sokol uredi

Tradicija organiziranog bavljenja sportom u Sv. Ivanu Žabnom seže sve do početka 20. stoljeća, kada je formirana Sokolska četa. Sokolaši su bili sportaši koji su upražnjavali gimnastiku (gombanje) uz glazbenu pratnju.

Pripremala se proslava 1.000-te godišnjice Hrvatskoga kraljevstva. Jednu od najvažnijih uloga u pripremi i realizaciji ove proslave imali su upravo pripadnici Hrvatsakog sokola. Diljem tadašnjih hrvatskih zemalja vrijedno su se pripremali za centralnu proslavu u Zagrebu, koja je održana 1925. godine. Naravno da su u tome sudjelovali i svetivanjski sokolaši. 1923. godine na čelo im je došao svestrani i vrijedni 16 godišnjak Stjepan Horvat. Postolarski kalfa kod majstora Miloša, još od najranije mladosti učio je samouko notalno sviranje tambure, a i kao pripadnik limene glazbe DVD-a, gdje je svirao jegerhorn (lovački rog. Uz to volio je i šport. Bio je tako, iako vrlo mlad (16 godina), idealni vođa i sokolaša i tamburaša, jer su se sokolske vježbe (gombanje) izvodile uz glazbenu pratnju.

Na središnjoj proslavi u Zagrebu sudjelovala je i svetivanjska sokolska četa predvođena Stjepanom Horvatom, noseći na mogilu grudu hrvatske zemlje iz naše domaje.

Uspješan rad nastavljen je sve do prisilnog ukidanja objavom Šestosiječanjske diktature, no rad je ipak nastavljen i u otežanim okolnostima, kada je po odlasku Stjepana Horvata u Križevce za učitelja tjelovježbe na Gospodarskom učilištu, prednjačku ulogu preuzeo Đuro Veber. Rad Društva gasi se neposredno pred drugi svjetski rat.

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Rožić, Vatroslav. Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. (=64.), 1905., str. 135. – 185.
      »Sveti Ivan Žabno — Sveto-Ivanžabnjanin;«
    (Rožić, 1905., str. 139.)
    Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904.
  4. PovijestArhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2015. (Wayback Machine) Atletski klub Dinamo-Zrinjevac
  5. https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7588 Preuzeto 29. siječnja 2022.

Vanjske poveznice uredi