Sveti Ivan Žabno
Sveti Ivan Žabno je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
| Sveti Ivan Žabno | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Koprivničko-križevačka |
| Načelnik | Nenad Bošnjak |
| Naselja | Brdo Cirkvensko, Brezovljani, Cepidlak, Cirkvena, Hrsovo, Kenđelovec, Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašćani, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Škrinjari, Trema |
| Površina[1] | 106,1 km2 |
| Površina središta | 16,4 km2 |
| Koordinate | 45°56′N 16°37′E / 45.94°N 16.61°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 4 343 |
| – gustoća | 41 st./km2 |
| Urbano | 1 049 |
| – gustoća | 265 st./km2 |
| Poštanski broj | 48214 Sveti Ivan Žabno |
  Sveti Ivan Žabno Sveti Ivan Žabno na zemljovidu Hrvatske | |
Stanovništvo uredi
Za stanovnika Vatroslav Rožić navodi naziv Sveto-Ivanžabnjanin.[3]
| broj stanovnika | 5070 | 4996 | 5020 | 6104 | 7088 | 7577 | 7317 | 7775 | 8492 | 8577 | 8416 | 7624 | 6617 | 6000 | 5628 | 5222 | 4343 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 418 | 430 | 535 | 731 | 892 | 964 | 985 | 1033 | 1251 | 1339 | 1351 | 1371 | 1198 | 1286 | 1270 | 1199 | 1049 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe uredi
- Pavao Zorčić - hrv. katolički svećenik, promicatelj međureligijskog dijaloga, umro na glasu svetosti
- Josip Miloš - hrv. atletičar, reprezentativac u bacanju koplja, športski dužnosnik (iz Križevaca - Sv. Ivan Žabno)[4]
- Ivan Babić (časnik) - časnik Domobranstva NDH, čelni čovjek središnjeg domobranskog nastavnog učilišta, koji je predložio zapadnim Saveznicima iskrcavanje u Hrvatskoj, da bi spriječili da partizani preuzmu vlast, tvrdeći da bi hrvatske snage napravile mostobran za zapadne Saveznike
- Tomislav Kučina - hrv. nogometni sudac
- Vladimir Solar - liječnik
- Vilim Gregorčić - utemeljitelj je moderne hrvatske filatelije i najveće ime u njezinoj stručnoj literaturi u prvoj polovici 20. stoljeća[5]
- Zvonimir Keler - pedagog i planinar
Spomenici i znamenitosti uredi
- Župna crkva sv. Ivana Krstitelja
- Spomen - ploča u sjećanje na osnivanje prve hrvatske stočarske udruge, osnovane 1908.
- Crkva Pohođenja Marijina u Cirkveni
Obrazovanje uredi
ŠU Svetom Ivanu Žabno djeluje OŠ "Grigor Vitez". Podružne škole nalaze se u Cirkveni, Tremi i Svetom Petru Čvrstecu.
Škola redovito sudjeluje u natjecanjima znanja iz matematike, fizike... Brojne su školske i izvanškolske aktivnosti.
Kultura uredi
- Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav"
- Dječji crkveni zbor Tulipani
- Etnografska zbirka
Šport uredi
Hrvatski sokol uredi
Tradicija organiziranog bavljenja sportom u Sv. Ivanu Žabnom seže sve do početka 20. stoljeća, kada je formirana Sokolska četa. Sokolaši su bili sportaši koji su upražnjavali gimnastiku (gombanje) uz glazbenu pratnju.
Pripremala se proslava 1.000-te godišnjice Hrvatskoga kraljevstva. Jednu od najvažnijih uloga u pripremi i realizaciji ove proslave imali su upravo pripadnici Hrvatsakog sokola. Diljem tadašnjih hrvatskih zemalja vrijedno su se pripremali za centralnu proslavu u Zagrebu, koja je održana 1925. godine. Naravno da su u tome sudjelovali i svetivanjski sokolaši. 1923. godine na čelo im je došao svestrani i vrijedni 16 godišnjak Stjepan Horvat. Postolarski kalfa kod majstora Miloša, još od najranije mladosti učio je samouko notalno sviranje tambure, a i kao pripadnik limene glazbe DVD-a, gdje je svirao jegerhorn (lovački rog. Uz to volio je i šport. Bio je tako, iako vrlo mlad (16 godina), idealni vođa i sokolaša i tamburaša, jer su se sokolske vježbe (gombanje) izvodile uz glazbenu pratnju.
Na središnjoj proslavi u Zagrebu sudjelovala je i svetivanjska sokolska četa predvođena Stjepanom Horvatom, noseći na mogilu grudu hrvatske zemlje iz naše domaje.
Uspješan rad nastavljen je sve do prisilnog ukidanja objavom Šestosiječanjske diktature, no rad je ipak nastavljen i u otežanim okolnostima, kada je po odlasku Stjepana Horvata u Križevce za učitelja tjelovježbe na Gospodarskom učilištu, prednjačku ulogu preuzeo Đuro Veber. Rad Društva gasi se neposredno pred drugi svjetski rat.
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Rožić, Vatroslav. Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. (=64.), 1905., str. 135. – 185. Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904.
»Sveti Ivan Žabno — Sveto-Ivanžabnjanin;«(Rožić, 1905., str. 139.) - ↑ Povijest Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2015. (Wayback Machine) Atletski klub Dinamo-Zrinjevac
- ↑ https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7588 Preuzeto 29. siječnja 2022.
