Sveti Ivan Žabno

Sveti Ivan Žabno
	; Sveti Ivan Žabno Sveti Ivan Žabno na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Koprivničko-križevačka
Načelnik općine	Nenad Bošnjak
Naselja u sastavu općine	Brdo Cirkvensko, Brezovljani, Cepidlak, Cirkvena, Hrsovo, Kenđelovec, Kuštani, Ladinec, Markovac Križevački, Novi Glog, Predavec Križevački, Rašćani, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Čvrstec, Škrinjari, Trema
Površina	106,60 km2
Stanovništvo (2001.)	5.628
	Broj stanovnika; Sveti Ivan Žabno, Koprivničko-križevačka [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	48214 Sveti Ivan Žabno

Sveti Ivan Žabno je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Crkva sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabno.

StanovništvoUredi

Za stanovnika Vatroslav Rožić navodi naziv Sveto-Ivanžabnjanin.^[1]

Općina Sveti Ivan Žabno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	5070	4996	5020	6104	7088	7577	7317	7775	8492	8577	8416	7624	6617	6000	5628	5222	4343
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Križevci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Sveti Ivan Žabno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	418	430	535	731	892	964	985	1033	1251	1339	1351	1371	1198	1286	1270	1199	1049
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1953. do 1981. iskazivano pod imenom Žabno. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobeUredi

Pavao Zorčić - hrv. katolički svećenik, promicatelj međureligijskog dijaloga, umro na glasu svetosti
Josip Miloš - hrv. atletičar, reprezentativac u bacanju koplja, športski dužnosnik (iz Križevaca - Sv. Ivan Žabno)^[2]
Ivan Babić (časnik) - časnik Domobranstva NDH, čelni čovjek središnjeg domobranskog nastavnog učilišta, koji je predložio zapadnim Saveznicima iskrcavanje u Hrvatskoj, da bi spriječili da partizani preuzmu vlast, tvrdeći da bi hrvatske snage napravile mostobran za zapadne Saveznike
Tomislav Kučina - hrv. nogometni sudac
Vladimir Solar - liječnik
Vilim Gregorčić - utemeljitelj je moderne hrvatske filatelije i najveće ime u njezinoj stručnoj literaturi u prvoj polovici 20. stoljeća^[3]
Zvonimir Keler - pedagog i planinar

Spomenici i znamenitostiUredi

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja
Spomen - ploča u sjećanje na osnivanje prve hrvatske stočarske udruge, osnovane 1908.
Crkva Pohođenja Marijina u Cirkveni

ObrazovanjeUredi

ŠU Svetom Ivanu Žabno djeluje OŠ "Grigor Vitez". Podružne škole nalaze se u Cirkveni, Tremi i Svetom Petru Čvrstecu.

Škola redovito sudjeluje u natjecanjima znanja iz matematike, fizike... Brojne su školske i izvanškolske aktivnosti.

KulturaUredi

Kulturno-umjetničko društvo "Tomislav"
Dječji crkveni zbor Tulipani
Etnografska zbirka

ŠportUredi

Hrvatski sokolUredi

Tradicija organiziranog bavljenja sportom u Sv. Ivanu Žabnom seže sve do početka 20. stoljeća, kada je formirana Sokolska četa. Sokolaši su bili sportaši koji su upražnjavali gimnastiku (gombanje) uz glazbenu pratnju.

Pripremala se proslava 1.000-te godišnjice Hrvatskoga kraljevstva. Jednu od najvažnijih uloga u pripremi i realizaciji ove proslave imali su upravo pripadnici Hrvatsakog sokola. Diljem tadašnjih hrvatskih zemalja vrijedno su se pripremali za centralnu proslavu u Zagrebu, koja je održana 1925. godine. Naravno da su u tome sudjelovali i svetivanjski sokolaši. 1923. godine na čelo im je došao svestrani i vrijedni 16 godišnjak Stjepan Horvat. Postolarski kalfa kod majstora Miloša, još od najranije mladosti učio je samouko notalno sviranje tambure, a i kao pripadnik limene glazbe DVD-a, gdje je svirao jegerhorn (lovački rog. Uz to volio je i šport. Bio je tako, iako vrlo mlad (16 godina), idealni vođa i sokolaša i tamburaša, jer su se sokolske vježbe (gombanje) izvodile uz glazbenu pratnju.

Na središnjoj proslavi u Zagrebu sudjelovala je i svetivanjska sokolska četa predvođena Stjepanom Horvatom, noseći na mogilu grudu hrvatske zemlje iz naše domaje.

Uspješan rad nastavljen je sve do prisilnog ukidanja objavom Šestosiječanjske diktature, no rad je ipak nastavljen i u otežanim okolnostima, kada je po odlasku Stjepana Horvata u Križevce za učitelja tjelovježbe na Gospodarskom učilištu, prednjačku ulogu preuzeo Đuro Veber. Rad Društva gasi se neposredno pred drugi svjetski rat.

IzvoriUredi

↑ Rožić, Vatroslav. Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. (=64.), 1905., str. 135. – 185.
»Sveti Ivan Žabno — Sveto-Ivanžabnjanin;«
(Rožić, 1905., str. 139.)
Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904.
↑ Povijest Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2015. Atletski klub Dinamo-Zrinjevac
↑ https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7588 Preuzeto 29. siječnja 2022.

Vanjske povezniceUredi

[Rožić-1] Rožić, Vatroslav. Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, knj. 162. (=64.), 1905., str. 135. – 185.
»Sveti Ivan Žabno — Sveto-Ivanžabnjanin;«
(Rožić, 1905., str. 139.)
Primljeno u sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1904.

[2] Povijest Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2015. Atletski klub Dinamo-Zrinjevac

[3] ttps://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7588 Preuzeto 29. siječnja 2022.

[1]

[2]

[3]