Sveučilište u Mostaru

Sveučilište u Mostaru (lat. Universitas studiorum Mostariensis) je drugo najveće sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, osnovano 1977. Jedino je sveučilište na hrvatskom jeziku izvan Republike Hrvatske.

Sveučilište u Mostaru
Na grbu Sveučilišta u Mostaru se nalazi zgrada franjevačkog samostana u Mostaru.
Universitas Studiorum Mostariensis
Osnovano11. veljače 1977.
Tip:javno sveučilište
Rektor:Zoran Tomić
Fakulteti:11
Osoblje:1.002
Studenti:12.000 (2023./24.)
Mjesto:Mostar, BiH
Web stranica:www.sum.ba

Sveučilište ima deset fakulteta i jednu Akademiju umjetnosti s 50 različitih studija, 46 specijalizacija i 70 studijskih grupa. Zbog ovoga je Sveučilište u Mostaru jedno od najraznovrsnijih školskih ustanova u BiH.[1] Sveučilište u Mostaru najbrže je rastuće sveučilište u BiH s 10 712 studenata, od čega njih 17% dolazi iz Republike Hrvatske.[2]

Izvorno se zvalo Univerzitet Džemala Bijedića u Mostaru, po jugoslavenskom predsjedniku vlade Džemalu Bijediću, no preimenovano je 1992. u sadašnji naziv. Nastavilo je djelovati i tijekom ratnog razdoblja. Jedno je od dva javna sveučilišta u Mostaru (drugo, Sveučilište "Džemal Bijedić" u Mostaru, osnovano 1993., uzelo je prethodni naziv mostarskog Sveučilišta).

Povijest uredi

Sveučilište u Mostaru je osnovano 1977. godine, iako Mostar i Hercegovina imaju tradiciju razvoja visokog školstva i školskih institucija od kraja 19. stoljeća. Prva škola sveučilišne razine datira još iz 1895. godine. To je bio Franjevački teološki studij na Brigu, Široki Brijeg, u početku četverogodišnji, a poslije, od 1933. godine petogodišnji, s tim da su dvije zadnje godine studirane na drugim sveučilištima. Nakon Drugog svjetskog rata, ova institucija je zatvorena.

Viša pedagoška škola u Mostaru se osniva 1950. godine. To je prethodnica Pedagoškog fakulteta, koji se 2005. godine dijeli na dva fakulteta, i to Filozofski fakultet i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Godine 1959. u Mostaru se osniva Visoka tehnička škola strojarske struke. Od akademske 1970./1971. godine ona prerasta u odjel Strojarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Godine 1977. ovi se fakulteti odvajaju od Univerziteta u Sarajevu osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Mostar postaje samostalno sveučilišno središte.

Unatoč objektivnim teškoćama, Sveučilište nije prekidalo s radom ni tijekom ratnog razdoblja 1991. - 1995., kada je (1992.) preimenovano u današnje ime "Sveučilište u Mostaru". Već od sredine 1990-ih godina započinje otvaranje novih fakulteta i znanstvenih instituta. U najtežim ratnim godinama u kojima je bio ugrožen opstanak Sveučilišta funkciju rektora Sveučilišta u Mostaru obnašao je prof. dr. sc. Zdenko Kordić (rektor od 1992. do 1999. godine). Njegov doprinos stvaranju, očuvanju i promicanju Sveučilišta u Mostaru na europskoj i svjetskoj razini ostat će trajno zabilježen.

Godine 2002. svečano je obilježena 100. obljetnica Franjevačke bogoslovije (korijena visoke naobrazbe na ovim područjima), a u 2007. godini 30. obljetnica Sveučilišta u Mostaru.

Sredinom 2003. godine Sveučilište u Mostaru kao prvo sveučilište iz Bosne i Hercegovine apliciralo je za sudjelovanje u programu institucionalne evaluacije Europske asocijacije sveučilišta (EUA - Institutional Evaluation Programme). Uspješan završetak institucionalne evaluacije u rujnu 2004. godine nedvojbeno predstavlja značajnu referenciju i iskorak za Sveučilište u Mostaru na putu ka potpunom uključivanju u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA). Od akademske 2005./2006. godine, način studiranja na Sveučilištu u Mostaru u potpunosti je izmijenjen i prilagođen sukladno preporukama Bolonjske deklaracije.

U akademskoj 2008./2009. godini upisana je prva generacija studenata na drugi ciklus, tj. diplomski studij na fakultetima Sveučilišta na kojima prvi ciklus (preddiplomski studij) traje tri godine. Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru pokrenuo je treći ciklus - doktorski studij u akademskoj 2006./2007. godini, a u akademskoj 2008./2009. treći ciklus pokrenuo je i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru i to zajedno s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.

Sveučilište u Mostaru je akademsku 2011./2012. godinu dočekalo s oko 16.000 studenata na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima na ukupno 10 fakulteta i jednoj akademiji, oko 1.000 profesora i suradnika, te s rekonstruiranim zgradama Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog, Pravnog, Ekonomskog i Fakulteta strojarstva i računarstva, novoizgrađenim zgradama Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Medicinskog i Građevinskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija, što je financirala Vlada Hrvatske.

Najmlađi fakultet, Farmaceutski, osnovan je 2012. godine.

Značaj uredi

Dio serije članaka o

Stalni razvoj i rast Sveučilišta osiguran je kroz brojne aktivnosti, kao što su: kontinuirano osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, pokretanje znanstvenih istraživanja, uspostavljanje i razvoj mreže međusveučilišne suradnje, kako unutar BiH tako i u široj regiji i Europi, kao i suradnje s gospodarstvom. Danas je Sveučilište punopravni član svih značajnijih europskih i regionalnih sveučilišnih asocijacija i akademskih mreža, s vrlo uspješnom i intenzivnom međunarodnom suradnjom.

Misija Sveučilišta u Mostaru temeljena je na dvije osnovne značajke institucija visokog obrazovanja: obrazovanju i znanstveno-istraživačkom radu. Sveučilište u Mostaru se kroz svoj dosadašnji rad dokazalo i potvrdilo kao institucija orijentirana i prema studentima i znanstvenim istraživanjima, s temeljnom zadaćom obrazovanja, ali i društvenog i kulturnog razvitka pojedinaca i njihovim pripremanjem za odgovorno i kvalitetno uključivanje u gospodarski, kulturni i znanstveni život društva u cjelini.

Ovo je jedino sveučilište u Bosni i Hercegovini s hrvatskim službenim jezikom koje čuva i njeguje hrvatski kulturni identitet u Bosni i Hercegovini i šire, ali i sveučilište otvoreno za sve studente, nastavnike i suradnike bez obzira na njihova ideologijska, politička, kulturna i vjerska opredjeljenja.

Sveučilište u Mostaru je definiralo misiju po kojoj je jedinstveno i prepoznato u Bosni i Hercegovini, ali i u široj regiji – stvoriti i oblikovati suvremeno, tolerantno, europski orijentirano sveučilište, istodobno čuvajući i razvijajući hrvatski kulturni identitet. Sveučilište u Mostaru je potpisalo ugovore o suradnji sa sveučilištima u Pečuhu, Granadi, Brandenburgu, Rimu, Ljubljani, Mariboru, Podgorici, Kopru, Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli, Mostaru (Džemal Bijedić), Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Bihaću, Istočnom Sarajevu.

Osnivači uredi

Daytonskim sporazumom obrazovanje, od predškolskog do visokog, prelazi u nadležnosti Republike Srpske u Republici Srpskoj a u Federaciji Bosne i Hercegovine prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovnim i srednjim školama u tri županije s većinskim hrvatskim stanovništvom (Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska i Posavska županija) i dvije županije s većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom (Hercegovačko-neretvanska županija i Županija Središnja Bosna). Županije u Federaciji BiH stoga imaju potpune ustavne i zakonske ovlasti na području obrazovanja i školstva. Spomenute županije su osnivači Sveučilišta u Mostaru. Sjedište Sveučilišta u Mostaru je u Mostaru, kulturnom i gospodarskom središtu Hercegovine te kulturnom, političkom i gospodarskom središtu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Financiranje redovitih djelatnosti Sveučilišta u Mostaru osiguravaju tri županije s većinskim hrvatskim narodom i dvije županije s mještovitim upravljanjem. Tu postoje veliki problemi jer financiranje Sveučilišta u Mostaru ne spada u obvezne stavke proračuna u županijama nego se financira grantovima, a oni su podložni ograničenjima.

Fakulteti uredi

Instituti uredi

U cilju unapređenja znanstveno-istraživačkog rada, kao ustrojbene jedinice Sveučilišta formirani su i rade sljedeći instituti:

  • Ekonomski institut
  • Pravni institut
  • Institut za društvena istraživanja
  • Institut za građevinarstvo
  • Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest
  • Institut za istraživanje i razvoj na kršu
  • Institut za latinitet
  • Institut za strojarstvo
  • Institut za turizam i okoliš

Svi fakulteti su smješteni u Mostaru, izuzev Akademije likovnih umjetnosti koja se nalazi u Širokom Brijegu. Najveći broj sveučilišnih objekata nalazi se u kampusu 1 u središtu grada, dio objekata nalazi se u kampusu 2 u prigradskom naselju Rodoč, dok se zgrade Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija nalaze u krugu Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru. U županijskim centrima osnivača (Vitez, Kiseljak, Kreševo, Orašje, Brčko, Livno i Žepče) izvode se dislocirani studiji.

Rektorat uredi

Rektor
  • dr. sc. Bela Ler, red. prof. Ekonomskog fakulteta (1977. – 1979.)
  • dr. sc. Emir Humo, red. prof. Strojarskog fakulteta (1979. – 1986.)
  • dr. sc. Berislav Blažević, red. prof. Ekonomskog fakulteta (1986. – 1992.)
  • dr. sc. Zdenko Kordić, red. prof. Strojarskog fakulteta (1992. – 1999.)
  • dr. sc. Frano Ljubić, red. prof. Ekonomskog fakulteta (1999. – 2007.)
  • dr. sc. Vlado Majstorović, red. prof. Strojarskog fakulteta (2007. – 2014.)
  • dr. sc. Ljerka Ostojić, red. prof. Medicinskog fakulteta (2014. – 2017)
  • dr. sc. Zoran Tomić, red. prof. Filozofskog fakulteta (2017. - trenutno)
Prorektori
  • dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvoj red. prof. Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije
  • dr. sc. Sanja Bijakšić, prorektorica za međunarodnu suradnju, red. prof. Ekonomskog fakulteta
  • dr. sc. Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, red. prof. Ekonomskog fakulteta
  • dr. sc. Milenko Bevanda, redoviti profesor, prorektor za biomedicinu, red. prof. Medicinskog fakulteta
Pomoćnici rektora
  • dr. sc. Vesna Kazazić, pomoćnica rektora za nastavu, studente i pravna pitanja, red. prof. Pravnog fakulteta
  • dr. sc. Stjepan Skoko, pomoćnik rektora za umjetnost, red. prof. Akademije likovnih umjetnosti
  • dr. sc. Ivan Vasilj, pomoćnik rektora za planiranje, nadzor i provedbu epidemioloških mjera, red. prof. Fakulteta zdravstvenih studija
  • dr. sc. Tomislav Volarić, pomoćnik rektora za informacijske tehnologije i inovacije, docent FPMOZ-a
Glavni tajnik
  • Branka Hrkać, dipl. iur.
Upravno vijeće

Upravno vijeće je tijelo Sveučilišta koje upravlja Sveučilištem. Sastoji se od osam članova.

Senat

Senat Sveučilišta je stručno vijeće Sveučilišta koje čine: rektor, prorektori, dekani fakulteta i akademije te predstavnici studenata.

Studentski zbor

Članovi Studentskog zbora su svi studenti upisani na preddiplomske i diplomske studije koje ustrojavaju i izvode fakulteti Sveučilišta u Mostaru. Studentski zbor je najviše predstavničko tijelo studenata. Studentski izbori se provode svake godine, kada studenti biraju svog predstavnika u Fakultetsko vijeće. Predstavnici svih godina jednog fakulteta biraju predsjednika i dopredsjednika podružnice Studentskog zbora tog fakulteta, koji predstavljaju fakultet u Predsjedništvu Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru. Predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta bira predsjednika i zamjenika predsjednika, kao i glavnog tajnika. Predsjednik, zamjenik predsjednika i treći član ispred reda Studentskog zbora su članovi Senata Sveučilišta gdje zastupaju interese studenata Sveučilišta.

Poznati studenti uredi

Poveznice uredi

Izvori uredi

  1. Počela nova akademska godina za 16 000 studenata Sveučilišta u MostaruArhivirana inačica izvorne stranice od 16. prosinca 2014. (Wayback Machine). Mostar.ba, 1. listopada 2013. Pristupljeno 24. siječnja 2015.
  2. Jurica Gudelj: Nova akademska godina: U Mostaru više od 21.000 studenata. Oslobođenje, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 24. siječnja 2015.

Vanjske poveznice uredi