Otvori glavni izbornik

Sveučilište u Mostaru (lat. Universitas studiorum Mostariensis) je drugo najveće sveučilište u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, osnovano 1977. Jedino je sveučilište na hrvatskom jeziku izvan Republike Hrvatske.

Sveučilište u Mostaru
Na grbu Sveučilišta u Mostaru se nalazi zgrada franjevačkog samostana u Mostaru.
Universitas Studiorum Mostariensis
Osnovano11. veljače 1977.
Tip:javno sveučilište
Rektor:Zoran Tomić
Fakulteti:11
Osoblje:1.002
Studenti:10 712 (2014./15.)[1]
Mjesto:Mostar, BiH
Web stranica:www.sum.ba

Sveučilište ima deset fakulteta i jednu Akademiju umjetnosti s 50 različitih studija, 46 specijalizacija i 70 studijskih grupa. Zbog ovoga je Sveučilište u Mostaru jedno od najraznovrsnijih školskih ustanova u BiH.[2] Sveučilište u Mostaru najbrže je rastuće sveučilište u BiH s 10 712 studenata, od čega njih 17% dolazi iz Republike Hrvatske.[3]

Izvorno se zvalo Univerzitet Džemala Bijedića u Mostaru, po jugoslavenskom predsjedniku vlade Džemalu Bijediću, no preimenovano je 1992. u sadašnji naziv. Nastavilo je djelovati i tijekom ratnog razdoblja. Jedno je od dva javna sveučilišta u Mostaru (drugo, Sveučilište "Džemal Bijedić" u Mostaru, osnovano 1993., uzelo je prethodni naziv mostarskog Sveučilišta).

PovijestUredi

Sveučilište u Mostaru je osnovano 1977. godine, iako Mostar i Hercegovina imaju tradiciju razvoja visokog školstva i školskih institucija od kraja 19. stoljeća. Prva škola sveučilišne razine datira još iz 1895. godine. to je bio Franjevački teološki studij, u početku četverogodišnji, a poslije, od 1933. godine, petogodišnji, s tim da su dvije zadnje godine studirane na drugim sveučilištima. Nakon Drugog svjetskog rata, ova institucija je zatvorena.

Viša pedagoška škola u Mostaru se osniva 1950. godine. To je prethodnica Pegadoškog fakulteta, koji se 2005. godine dijeli na dva fakulteta i to Filozofski fakultet i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Godine 1959. u Mostaru se osniva Visoka tehnička škola strojarske struke. Od akademske 1970./1971. godine ona prerasta u odjel Strojarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Godine 1977. ovi se fakulteti odvajaju od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić" (srpskohrvatski: Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru). Mostar postaje samostalno sveučilišno središte.

Unatoč objektivnim teškoćama, Sveučilište nije prekidalo s radom ni tijekom ratnog razdoblja 1991. - 1995., kada je (1992.) preimenovano u današnje ime "Sveučilište u Mostaru". Već od sredine 1990-ih godina započinje otvaranje novih fakulteta i znanstvenih instituta. U najtežim ratnim godinama u kojima je bio ugrožen opstanak Sveučilišta funkciju rektora Sveučilišta u Mostaru obnašao je prof. dr. sc. Zdenko Kordić (rektor od 1992. do 1999. godine). Njegov doprinos stvaranju, očuvanju i promicanju Sveučilišta u Mostaru na europskoj i svjetskoj razini ostati će trajno zabilježen.

U 2002. godine svečano je obilježena 100. obljetnica Franjevačke bogoslovije (korijen visoke naobrazbe na ovim područjima), a u 2007. godini 30. obljetnica Sveučilišta u Mostaru.

Sredinom 2003. godine Sveučilište u Mostaru je kao prvo sveučilište iz Bosne i Hercegovine apliciralo za sudjelovanje u programu institucionalne evaluacije Europske asocijacije sveučilišta (EUA - Institutional Evaluation Programme). Uspješan završetak institucionalne evaluacije u rujnu 2004. godine nedvojbeno predstavlja značajnu referencu i iskorak za Sveučilište u Mostaru na putu ka potpunom uključivanju u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA). Od akademske 2005./2006. godine, način studiranja na Sveučilištu u Mostaru je u potpunosti izmijenjen i prilagođen sukladno preporukama Bolonjske deklaracije.

U akademskoj 2008./2009. godini upisana je prva generacija studenata na drugi ciklus tj. diplomski studij na fakultetima Sveučilišta na kojima prvi ciklus (preddiplomski studij) traje tri godine. Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru pokrenuo je treći ciklus - doktorski studij u akademskoj 2006./2007. godini, a u akademskoj 2008./2009. treći ciklus pokrenuo je i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru i to zajedno s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.

Sveučilište u Mostaru je akademsku 2011./2012. godinu dočekalo s oko 16.000 studenata na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima na ukupno 10 fakulteta i jednoj akademiji, oko 1.000 profesora i suradnika, te s rekonstruiranim zgradama Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog, Pravnog, Ekonomskog i Fakulteta strojarstva i računarstva, novoizgrađenim zgradama Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Medicinskog i Građevinskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija, što je financirala Vlada Hrvatske.

Najmlađi fakultet, Farmaceutski, osnovan je 2012. godine.

ZnačajUredi

Dio serije članaka o
Kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine
   
Religija · Umjetnost · Književnost · Glazba
Kulturna baština · Obrazovanje · Šport
Kulturne, obrazove i znanstvene ustanove:
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Matica hrvatska · Sveučilište u Mostaru
Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru

Stalni razvoj i rast Sveučilišta osiguran je kroz brojne aktivnosti, kao što su: kontinuirano osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, pokretanje znanstvenih istraživanja, uspostavljanje i razvoj mreže međusveučilišne suradnje, kako unutar BiH tako i u široj regiji i Europi, kao i suradnje s gospodarstvom. Danas je Sveučilište punopravni član svih značajnijih europskih i regionalnih sveučilišnih asocijacija i akademskih mreža, s vrlo uspješnom i intenzivnom međunarodnom suradnjom.

Misija Sveučilišta u Mostaru temeljena je na dvije osnovne značajke institucija visokog obrazovanja: obrazovanju i znanstveno-istraživačkom radu. Sveučilište u Mostaru se kroz svoj dosadašnji rad dokazalo i potvrdilo kao institucija orijentirana i prema studentima i znanstvenim istraživanjima, s temeljnom zadaćom obrazovanja, ali i društvenog i kulturnog razvitka pojedinaca i njihovim pripremanjem za odgovorno i kvalitetno uključivanje u gospodarski, kulturni i znanstveni život društva u cjelini.

Ovo je jedino sveučilište u Bosni i Hercegovini s hrvatskim službenim jezikom koje čuva i njeguje hrvatski kulturni identitet u Bosni i Hercegovini i šire, ali i sveučilište otvoreno za sve studente, nastavnike i suradnike bez obzira na njihova ideologijska, politička, kulturna i vjerska opredjeljenja.

Sveučilište u Mostaru je definiralo misiju po kojoj je jedinstveno i prepoznato u Bosni i Hercegovini, ali i u široj regiji – stvoriti i oblikovati suvremeno, tolerantno, europski orijentirano sveučilište, istodobno čuvajući i razvijajući hrvatski kulturni identitet. Sveučilište u Mostaru je potpisalo ugovore o suradnji sa sveučilištima u Pečuhu, Granadi, Brandenburgu, Rimu, Ljubljani, Mariboru, Podgorici, Kopru, Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli, Mostaru (Džemal Bijedić), Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Bihaću, Istočnom Sarajevu.

OsnivačiUredi

Daytonskim sporazumom obrazovanje, od predškolskog do visokog, prelazi u nadležnosti Republike Srpske u Republici Srpskoj a u Federaciji Bosne i Hercegovine prelazi isključivo na županije. Takvim rješenjem u Federaciji Bosne i Hercegovine formalno je omogućeno nastavak nastave u osnovnim i srednjim školama u tri županije sa većinskim hrvatskim stanovništvom (Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska i Posavska županija) i dvije županije sa većinskim mješovitim hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom (Hercegovačko-neretvanska županija i Županija Središnja Bosna). Županije u Federaciji BiH stoga imaju potpune ustavne i zakonske ovlasti na području obrazovanja i školstva. Spomenute županije su osnivači Sveučilišta u Mostaru. Sjedište Sveučilišta u Mostaru je u Mostaru, kulturnom i gospodarskom središtu Hercegovine te kulturnom, političkom i gospodarskom središtu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Financiranje redovitih djelatnosti Sveučilišta u Mostaru osiguravaju tri županije s većinskim hrvatskim narodom i dvije županije s mještovitim upravljanjem. Tu postoje veliki problemi jer financiranje Sveučilišta u Mostaru ne spada u obvezne stavke proračuna u županijama nego se financira grantovima, a oni su podložni ograničenjima.

FakultetiUredi

InstitutiUredi

U cilju unapređenja znanstveno-istraživačkog rada, kao ustrojbene jedinice Sveučilišta formirani su i rade sljedeći instituti:

  • Ekonomski institut
  • Pravni institut
  • Institut za društvena istraživanja
  • Institut za građevinarstvo
  • Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest
  • Institut za istraživanje i razvoj na kršu
  • Institut za latinitet
  • Institut za strojarstvo
  • Institut za turizam i okoliš

Svi fakulteti su smješteni u Mostaru, izuzev Akademije likovnih umjetnosti koja se nalazi u Širokom Brijegu. Najveći broj sveučilišnih objekata nalazi se u kampusu 1 u središtu grada, dio objekata nalazi se u kampusu 2 u prigradskom naselju Rodoč, dok se zgrade Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija nalaze u krugu Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru. U županijskim centrima osnivača (Vitez, Kiseljak, Kreševo, Orašje, Brčko, Livno i Žepče) izvode se dislocirani studiji.

RektoratUredi

Rektor
  • dr. sc. Bela Ler, red. prof. Ekonomskog fakulteta (1977. - 1979.)
  • dr. sc. Emir Humo, red. prof. Strojarskog fakulteta (1979. - 1986.)
  • dr. sc. Berislav Blažević, red. prof. Ekonomskog fakulteta (1986. - 1992.)
  • dr. sc. Zdenko Kordić, red. prof. Strojarskog fakulteta (1992. - 1999.)
  • dr. sc. Frano Ljubić, red. prof. Ekonomskog fakulteta (1999. - 2007.)
  • dr. sc. Vlado Majstorović, red. prof. Strojarskog fakulteta (2007. - 2014.)
  • dr. sc. Ljerka Ostojić, red. prof. Medicinskog fakulteta (2014. - 2017)
  • dr. sc. Zoran Tomić, red. prof. Filozofskog fakulteta (2017. - trenutno)
Prorektori
  • dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanstvenoistraživački rad i suradnju s gospodarstvom, red. prof. Građevinskog fakulteta
  • dr. sc. Dražena Tomić, prorektorica za međunarodnu suradnju i poslovanje, red. prof. Ekonomskog fakulteta
Pomoćnici rektora
Glavni tajnik
  • Maja Sesar, dipl. iur.
Upravno vijeće

Upravno vijeće je tijelo Sveučilišta koje upravlja Sveučilištem. Sastoji se od osam članova.

Senat

Senat Sveučilišta je stručno vijeće Sveučilišta koje čine: rektor, prorektori, dekani fakulteta i akademije te predstavnici studenata.

Studentski zbor

Članovi Studentskog zbora su svi studenti upisani na preddiplomske i diplomske studije koje ustrojavaju i izvode fakulteti Sveučilišta u Mostaru. Studentski zbor je najviše predstavničko tijelo studenata. Studentski izbori se provode svake godine, kada studenti biraju svog predstavnika u Fakultetsko vijeće. Predstavnici svih godina jednog fakulteta biraju predsjednika i dopredsjednika podružnice Studentskog zbora tog fakulteta, koji predstavljaju fakultet u Predsjedništvu Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru. Predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta bira predsjednika i zamjenika predsjednika, kao i glavnog tajnika. Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora su članovi Senata Sveučilišta gdje zastupaju interese studenata Sveučilišta.

Poznati studentiUredi

PovezniceUredi

StraniceUredi

IzvoriUredi

  1. Upisani studenti na visokoškolskim ustanovama školska 2014./2015. godina. Federalni zavod za statistiku, 15. siječnja 2015. Pristupljeno 1. veljače 2015.
  2. Počela nova akademska godina za 16 000 studenata Sveučilišta u Mostaru. Mostar.ba, 1. listopada 2013. Pristupljeno 24. siječnja 2015.
  3. Jurica Gudelj: Nova akademska godina: U Mostaru više od 21.000 studenata. Oslobođenje, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 24. siječnja 2015.