Svjetski dan moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada, a cilj je upozoriti javnost o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, pravovremenog liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar, senzibilizirati širu javnost o čimbenicima rizika moždanog udara, podići razinu svjesnosti o prevenciji moždanog udara.

Obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara u Zagrebu 2011. godine

Tijekom godine oko 15 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od toga ih 6 milijuna umire od posljedica moždanog udara. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara. U dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok je kod trećine bolesnika onesposobljenost trajna.

U gradu Zagrebu, kao i u Hrvatskoj, moždani udar je na drugom mjestu po smrtnosti, kao i na razini Europe.

Moždani udar

Podrobniji članak o temi: Moždani udar

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udarmože biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85 % moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15 % moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile. Primarna prevencija moždanog udara obuhvaća mjere koje se poduzimaju s ciljem sprečavanja razvoja moždanog udara kod asimptomatskih osoba, a sekundarna prevencija odnosi se na identifikaciju i modifikaciju čimbenika rizika koji su doveli do bolesti kod bolesnika s preboljelim moždanim udarom ili TIA-om kako bi se spriječili recidivi.

Simptomi

Najčešći simptomi moždanog udara su:

utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe, naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Upozoravajući znaci

Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara

Razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno su povezani s incidencijom moždanog udara koje se nazivaju čimbenici (faktori) rizika za nastanak moždanog udara. Razlikuju se čimbenici rizika na koje se može djelovati i oni na koje se ne može djelovati.

Čimbenici rizika na koje se ne može utjecati:

• dob, spol, rasa
• nasljeđe
• moždani udar u obiteljskoj anamnezi
• podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atakama.

Čimbenici rizika na koje se može utjecati – povezani su sa stilovima života:

• pušenje
• prekomjerna konzumacija alkohola
• korištenje droga
• tjelesna neaktivnost i pretilost
• nepravilna prehrana
• stres
• upotreba oralnih kontraceptiva

Bolesti i stanja

arterijska hipertenzija, srčane bolesti (fibrilacija atrija i ostale srčane aritmije, bolesti srčanih zalistaka, značajna stenoza karotidnih arterija...), tranzitorne ishemijske atake (TIA), povišen kolesterol, šećernu bolest, hiperhomocistinemija, hiperkoagulabilnost, povišen hematokrit i stanja hiperviskoznosti krvi, vaskulitisi.

Dvije glavne strategije za prevenciju moždanog udara

“Masovni prilaz” naglašava modifikaciju stila života, kako bi se postigla umjerena redukcija u razini čimbenika rizika kod svih pojedinaca u populaciji. Primjer uključuje odgovarajuću dijetu za smanjenje visokog tlaka, kolesterola i razine masti u hrani, ograničenje potrošnje teških alkoholnih pića, prestanak pušenja, te promoviranje zdravog načina života u ciljnoj populaciji.

“Pristup bolesnicima visokog rizika” identificira osobe s visokim razinama faktora rizika u zajednici. U principu je ovdje potrebno specifično individualno liječenje za značajnije sniženje postojećih čimbenika rizika ugroženog bolesnika.

Masovni pristup primjenjuje se pretežno u primarnoj, a pristup visokog rizika pretežno se primjenjuje u sekundarnoj prevenciji, no oba pristupa se komplementarni u uspješnoj prevenciji moždanog udara.

Vidite i:

• Dan crvenih haljina

Izvori

• Autorica članka: Marija Škes, mag.educ.reh. (preuzeto 27. listopada 2013.)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine)

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (http://www.stampar.hr/Default.aspx). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!