Taipei

Taipei (kineski: 台北市, pinyin: Taibei Shi; doslovno „Sjeverni tajvanski grad”) je glavni grad Tajvana. Područje grada u potpunosti je okruženo gradom Novi Taipei, koji je proizašao iz okruga Taipei, a s kojim tvori najveće gradsko područje na Tajvanu.

Taipei
臺北市
Tajpej (transliteracija)
Panorama poslovne četvrti CBD u Taipeiju 2018. god.
Panorama poslovne četvrti CBD u Taipeiju 2018. god.
Zastava Taipeija
Zastava
Službeni logo Taipeija
'
Nadimak: Grad azaleja
Koordinate: 26°04.31′N 119°18.30′E / 26.07183°N 119.305°E / 26.07183; 119.305Koordinate: 26°04.31′N 119°18.30′E / 26.07183°N 119.305°E / 26.07183; 119.305
Država Flag of the Republic of China.svg Tajvan
Posebna općina i glavni grad
Četvrti 12 distrikta
Naseljen 1709.
Taipeh-fu 1887.
Osnivač Dinastija Qing
Vlast
 - Vrsta Gradsko vijeće
 - Gradonačelnik Ko Wen-je (TPP)
Površina
 - Voda 2,7 km²
 - Urbano područje 271,80 km²
 - Područje utjecaja 1.140 km²
Stanovništvo (2019.)
 - Urbano područje 2.646.204
 - Urbana gustoća 9.700 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 8.535.000[1]
 - Gustoća područja utjecaja 7.500 stanovnika/km²
Vremenska zona Kinesko standardno vrijeme (UTC+8)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj 100–116
Pozivni broj (0)2
Službena stranica gov.taipei
Zemljovid
Položaj Taipeija u Republici Kini

Položaj Taipeija u Republici Kini

Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku otoka, 30 km od obale Tihog oceana, odnosno luke Chi-lung. Taipei se smatra planetarnim gradom i dio je velikog industrijskog područja. Jaka je metalurgija, brodogradnja, prehrambena industrija, gradnja automobila, rashladnih uređaja, strojeva itd.

Razglednica Taipeija: Panorama grada sa zgradom Taipei 101 u središtu, Postaja Jiantan, Grand Hotel, Nacionalni muzej palače, Distrikt Xinyi (CBD), Memorijalna dvorana Čang Kai-šeka.

Taipei je političko, gospodarsko, trgovačko i kulturno središte Tajvana[2]. Državno sveučilište Tajvana se nalazi u Taipeiju još od 1928. godine, kao i Nacionalni muzej palače, koji ima najveću kolekciju kineskih rukotvorina i umjetničkih djela na svijetu. U gradu se nalazi Taipei 101, druga najviša zgrada na svijetu[3].

Željeznice, brze željeznice, zračne luke i autobuske linije povezuju grad sa drugim dijelovima otoka. Grad opslužuju dvije zračne luke: Songshan i Taoyuan.

ZemljopisUredi

 
Grad Taipei s Maokonga.

Smješten na samom vrhu otoka, Taipei se nalazi na dvije relativno široke doline, na rijekama Jilong ili Keelung (基隆河) i Xindian (新店溪), koje zajedno čine rijeku Danshui. Dok rijeke Danshui i Xindian razgraničavaju grad na zapadu i jugu, rijeka Jilong odvaja gradsko središte od sjevernih četvrti Zhongshan i Neihu.

Središte grada je oko 25 km jugozapadno od njegove luke Keelung (Chi-lung), koja se nalazi na Pacifiku. Drugi obalni grad, Danshui, nalazi se na oko 20 km sjeverozapadno na ušću rijeke u Tajvanski tjesnac.

Na sjeveru gradskog područja uzdiže se gorje nacionalnog parka Yangmingshan s planinom Qixing kao najvišim vrhom, nadmorske visine od 1120 m. Manje planine, poput Xiang Shana, protežu se u središtu grada, gdje je smješten i park Da'an. Jug grada obilježava zoološki vrt, hram Zhinan i čajne kućice planine Maokong.

PovijestUredi

 
Stara sjeverna gradska vrata iz 1884. god.

Područje Taipeija je izvorno pripadalo autohtonom tajvanskom plemenu Ketagalan. Između 1626. i 1642., Španjolska je postavila izolirane baze na sjeveru Tajvana, ali su ih istjerali Nizozemci. Godine 1662., Nizozemce je porazio Zheng Chenggong (Koxinga), čiji su nasljednici krajem 17. stoljeća izgubili kontrolu nad Tajvanom od dinastije Qing. Tek tada je započelo doseljavanje naroda Han s juga Tajvana koji su se pomicali prema sjeveru korak po korak[4]. Razvoj Taipeija je započeo 1709. godine kada je Chen-Lai-Zhang, udruženje doseljenika iz Quanzhoua (Fujian), dobilo vladino odobrenje za reklamaciju područja. Prvo naselje bilo je trgovačko selo na istočnoj obali Danshuija s lukom zvanom Báng-kah (tajvanski: 艋舺, Měngjiǎ), današnji Wanhua (萬華, Wànhuá), gdje se nalazi hram Longshan (龍 山寺, Lóngshān sì) sagrađen 1738. godine. Područje rijeke Danshui postalo najvažnije središte sjevernog Tajvanu i Han naselja Bang-Kah, Dalongdong i Dadaocheng su se razvila u važna poslovna središta. Razvoj ova tri naselja bio je jezgra razvoja Taipeija.

 
Karta starog Taipeija iz 1900. god.

U ranom 19. stoljeću Taipeh-fu je postao važno središte prekomorske trgovine. Početkom 1870-ih započela je velika ekspanzija grada. God. 1879. dovršena su gradska vrata na sve četiri strane svijeta, od kojih su danas sačuvana sva osim zapadnih. Gradnja gradskih zidina započela je 1885., a u isto su vrijeme ulice popločene kaldrmom, a neke od njih su dobile i električno osvijetljene[5]. Iste godine Taipeh-fu je promaknut u glavni grad provincije Tajvan kojim je vladao guverner Liu Mingchuan[6].

Kada su 1895. god. Japanci osvojili Tajvan, nakon Prvog japansko-kineskog rata, oni su zadržali Taipei (tada poznat na japanskom kao Taihoku) kao glavni grad japanske kolonije Tajvan. Tada je izgrađena i predsjedničke palača u japanskom stilu, te većina današnje cestovne mreže Taipeija[5].

 
Protuvladini prosvjedi ispred Zavoda za duhan tijekom „Incidenta 28. veljače” 1947. god., prilikom kojega je masakrirano oko 5.000-8.000 Tajvanaca.

Tijekom Drugog svjetskog rata, 31. svibnja 1945., grad je doživio najteže od svih američkih bombaških napada na ciljeve u Tajvanu. Napad je uništio brojne zgrade i odnio više od 3.000 života, više nego bilo svi drugi američki zračni napadi na Tajvan tijekom rata zajedno. U razdoblju apsolutne vladavine Kuomintanga (1945. do kraja 1980-ih), događaj je u velikoj mjeri prešućen jer je Tajvan bio zainteresiran za dobre odnose sa Sjedinjenim Državama[7].

 
Čang Kai-šek i američki predsjednik Dwight D. Eisenhower prilikom njegova posjeta Tajvanu u lipnju 1960. god.

Republika Kina je preuzela otok 1945. nakon japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu[5]. Važne političke urede obnašali su Kinezi Waishengren (外省人, doslovno: „ljudi iz drugih pokrajina”), te je između njih i Tajvanaca, koji su tada bili državljani Japana, nastala je napetost. Nesuglasice su kulminirale 1947. godine u incidentu 28. veljače, koji je započeo u Taipeiju, a odatle su se nemiri proširili na cijelu zemlju i nastavili do svibnja[8].

Nakon što je poražen od komunista u Kineskom građanskom ratu, Čang Kai-šek i njegova vlada se povlače na Tajvan u prosincu 1949. godine i proglašavaju Taipei privremenim glavnim gradom Republike Kine[9]. To je stvorilo priliv kapitala (zlatne i valutne rezerve), umjetničkog blaga i dobro obrazovanih kontinentalnih Kineza, koji su pripadali eliti Republike Kine, od kojih su se mnogi nastanili u Taipeiju i oko njega. Grad je postupno postao političko, gospodarsko i kulturno središte Tajvana i sada je jedan od najvažnijih gradova u Aziji.

ZnamenitostiUredi

 
Nacionalna memorijalna dvorana Čang Kai-šeka
 
Hram Longshan
 
Taipei 101 u četvrti Xinyi.
  • Taipei 101 je bio najviši neboder na svijetu do srpnja 2007. godine. U njemu se nalaze trgovački centar, uredi i platforma za posjetitelje do koje se može doći ekspresnim liftom.
  • Nacionalna memorijalna dvorana Čang Kai-šeka je mjesto gdje se slavi dugogodišnji predsjednik Republike Kine. Nijedno drugo mjesto u Taipeiju ne simbolizira nacionalno stanje uma i tako snažnu potragu za identitetom. Pored toga, cijeli kompleks s vrtovima, bazenima, Nacionalnom koncertnom dvoranom i Dvoranom Narodnog kazališta mjesto je za opuštanje.
  • Nacionalni muzej palače čuva blaga iz Zabranjenog grada i više od tri tisuće godina kineske kulturne povijesti.
  • Memorijalna dvorana Sun Jat-sena je spomenik prvom predsjedniku Republike Kine.
  • Grand Hotel je hotel s pet zvjezdica koji je završen 1973. god. u tradicionalnom kineskom stilu palače.
  • Hram Mengjia Longshan iz 1738. je vjerojatno najpoznatiji hram u gradu.
  • Noćna tržnica Shida u ulici Longquan je popularno mjesto susreta lokalnih studenata, ne samo zbog blizine glavnog kampusa Nacionalnog sveučilišta u Tajvanu.
  • Shin-Kong toranj je bio najviša zgrada u Tajvanu do 1997. godine i sjedište je životnog osiguravajućeg društva Shin Kong. Robna kuća Shin Kong Mitsukoshi nalazi se na donjim katovima.
  • Muzej suvremene umjetnosti Taipeija je dom gostujućih izložbi, smješten u Staroj gradskoj palači.
  • Muzej umjetnosti grada Taipeija uglavnom pokazuje djela novijih tajvanskih umjetnika.
  • Najznačajniji taoistički hram je Bao An izgrađena 1760. godine.
  • Konfucijev hram u neposrednoj blizini hrama Bao An je mjesto gdje se njeguje Konfucijevo učenja, koje i danas igra važnu ulogu u tajvanskom društvu.
  • Kuća Lin-An-Tai je najstarija postojeća stambena zgrada u Taipeiju. Dvorište bogate trgovačke obitelji sagrađeno je u fujianskom stilu od 1783. do 1823., ali je demontirano 1978. zbog širenja ulice Dunhua i potpuno obnovljeno 1986. godine u ulici Binjiang iz izvornih dijelova.
  • Taoistički hram Zhinan u planinama Maokonga, južno od Taijpeija izgrađen je 1890. god. i posvećen besmrtnom Lü Dongbinu. Ljubavni parovi izbjegavaju zajedno posjećivati ​​hram jer se boje njegove ljubomore. Prema legendi, njegova ljubav prema He Xiangu je bila neuzvraćena.

UpravaUredi

 
Predsjednička palača Tajvana u Taipeiju.
 
Distrikti Taipeija.

Gradsko vijeće Taipeija (台北市 台北市) osnovano je 1946. godine, a od 1976. gradska je uprava pod izravnim nadzorom vlade. Članovi vijeća biraju se izravnim glasanjem, postoji šest izbornih jedinica i jedan autohtoni okrug. Vijeće ima sljedeće odgovornosti: civilnu i financijsku upravu, obnovu, obrazovanje, promet, policiju, zdravstvo, odnose s javnošću, zakone i propise, te proračun.

Od 12. ožujka 1990. broj distrikta (okruga) smanjen je sa 16 na 12:[10].

12 okruga (區, qū) Taipeija
Pinyin kineski tajvanski (POJ) Stanovnici Površina u km²
Beitou 北投 Pak-tâu 255.281 56,8216
Da’an 大安 Tāi-an 313.310 11,3614
Datong 大同 Tāi-tông 129.709 5,6815
Nangang 南港 Lâm-káng 119.665 21,8424
Neihu 內湖 Lāi-ô͘ 282.594 31,5787
Songshan 松山 Siông-san 210.148 9,2878
Shilin 士林 Sū-lîm 289.528 62,3682
Wanhua 萬華 Báng-kah 193.246 8,8522
Wenshan 文山 Bûn-san 271.136 31,5090
Xinyi 信義 Sìn-gī 228.355 11,2077
Zhongshan 中山 Tiong-san 228.543 13,6821
Zhongzheng 中正 Tiong-chèng 163.052 7,6071

StanovništvoUredi

Prema procjeni u gradu je 2015. živjelo 7.047.559 stanovnika, no već 2019. godine ukupan broj stanovnika u gradu iznosi 8.535.000. Od toga u urbanom području je zabilježeno 2.646.204 stanovnika, što je manje nego 2015., kada je bilo 2.704.810 stanovnika[11]. Naime, stanovništvo se posljednjih godina masivno seli u obližnji Novi Taipei koji ubrzano raste.

Kretanje broja stanovnika
1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.
2.507.620 2.719.659 (+8.5%) 2.632.863 (−3.2%) 2.646.474 (+0.5%) 2.632.242 (−0.5%) 2.618.772 (−0.5%) 2.704.810 (+3.3%)[11]
 
Bellavita i CPCCT sjedište u poslovnoj četvrti.

GospodarstvoUredi

Najveći bruto domaći proizvod Taipeija iznosio je 327 milijardi dolara (KKB), prema studiji iz 2014. godine. Na ljestvici ekonomski najjačih metropola širom svijeta zauzeo je 29. mjesto. Taipei je sjedište većine velikih tajvanskih kompanija i osigurava trećinu državne proizvodnje. U gradskoj ekonomiji dominiraju trgovina, financije, industrija, te informacijsko-komunikacijska tehnologija. Taipei je centar za istraživanje i razvoj na području elektrotehnike, a posebno računalne tehnologije, te mnoge tvrtke imaju sjedište u Taipeiju, kao što su: Foxconn, Acer, Asus, BenQ, Gigabyte Technology, Biostar, AOC International, Aaeon, Delta Electronics i Wistron[12].

Zbratimljeni gradoviUredi

IzvoriUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Taipei
  1. Demographia World Urban Areas PDF, Demographia, svibanj 2018. (engl.) Pristupljeno 21. srpnjs 2020.
  2. "Taiwan tech industry faces up to South Korea's Samsung", The Seattle Times, travanj 2013. (engl.) Pristupljeno 21. srpnjs 2020.
  3. Službene stranice Taipei 101 (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  4. Taipei's History and Development, Gradsko vijeće Taipeija, studeni 2014. (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  5. 5,0 5,1 5,2 Robert Marsh, The Great Transformation, M. E. Sharpe, 1996., str. 84.-85. ISBN 1-56324-788-7
  6. Taipei (Taiwan), History – Britannica Online Encyclopedia, Britannica.com (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  7. Han Cheung, Taipei Air Raid: a forgotten tragedy, Taipei Times, 7. lipnja 2015. (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  8. Taiwan’s Peace Memorial Day on February 28 with flags at half-staff, Taipei Economic and Cultural Office in Chicago, 10. ožujka 2008. (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  9. Taiwan Timeline – Retreat to Taiwan, BBC News, 2000. (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  10. O okružnom uredu Xinyi, web stranica okruga Xinyi, 4. lipnja 2016. (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  11. 11,0 11,1 鄉鎮市區人口及按都會區統計, Tajavansko ministarstvo unutarnjih poslova, prosinac 2015. (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 2020.
  12. Alan Berube, Jesus Leal Trujillo, Tao Ran i Joseph Parilla, Globalni metro monitor, Brookings, 22. siječnja 2015. (engl.) Pristupljeno 20. srpnja 2020.