Tar

naselje u Hrvatskoj, Općina Tar-Vabriga, Istarska županija
Ovo je glavno značenje pojma Tar. Za druga značenja pogledajte Tar (razdvojba).

Tar je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tar-Vabriga, Istarska županija. Nalazi se 8 km sjeveroistočno od Poreča. Smješten je na uzvisini gradinskoga karaktera, iznad mora (Tarska vala), kraj županijske ceste PorečNovigrad.

Tar
Tarska vala
Država Hrvatska
Županija Istarska
Općina/gradTar-Vabriga

Površina12,2 km2[1]
Koordinate45°17′56″N 13°37′30″E / 45.299°N 13.625°E / 45.299; 13.625

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1144 [2]
– gustoća94 st./km2

Odredišna pošta52440 Poreč [3]
Pozivni broj+385 (0)52
AutooznakaPU

Zemljovid

Tar na zemljovidu Hrvatske
Tar
Tar

Tar na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 886 stanovnika[4] te 321 obiteljskih kućanstava.[5] Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice), stočarstvom (goveda, svinje), ribarstvom (Tarska draga), ali rade i u turizmu, s obzirom na blizinu hotela i kampova u Vabrigi. Južni dio današnjeg Tara je Frata, nekad odvojeno naselje, koje se spojilo s Tarom.

Naselje Tar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
604
666
756
887
1119
1328
1278
1681
1159
999
850
748
769
830
886
1088
1144
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest

uredi

U prapovijesti ilirska gradina, u rimsko doba područje je bilo naseljeno. Prvi se put spominje 983. u darovnici cara Otona porečkom biskupu kao Turris, jer se radilo o obrambenoj kuli kao središtu feuda. Nalazio se na položaju koji se i danas naziva Stari Tar (tal. Torre Vecchia), a od 12. stoljeća spominje se Novi Tar (tal. Torre Nuova ili Villa), tj. današnje naselje. Stari Tar napušten je u 14. stoljeću, vjerojatno zbog malarije i kuge, a Novi Tar nastavio je živjeti kao Tar. Do 1508. pripadao je Pazinskoj knežiji, a otada Mletačkoj Republici kao dio novigradske općine.

Nakon ratnih zbivanja i epidemija koje su ga demografski opustošile, 1576. godine se naseljavaju prvi doseljenici (nekoliko obitelji iz Biograda). Taj se proces dogodio u sklopu organizirane kolonizacije koju je mletačka vlast provodila s izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanskim carstvom. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja u okolici, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici (u dokumentima često navedeni kao Morlaci) su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. Žitelji Tara krajem 14. stoljeća imaju organiziranu lokalnu vlast na čelu sa županom (knezom) Stipom Radojkovićem koji je imao i sudbene ovlasti u manjim sporovima. U tužbi mještana Tara protiv kradljivaca, spominje se 1611. godine župan Marko Radojković. Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. Godine 1633. u južni dio Tara (Frata ili Preseka) nastanjuju se doseljenici iz Herceg Novog (Crna Gora).

Zahvaljujući plodnoj okolici i dobroj prometnoj povezanosti preko luke u Tarskoj vali, Tar je u 18. i 19. stoljeću napredovao izvozom ulja i vina. Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1800. na mjestu srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeća kao spomen na boravak pape Pija VII. u Tarskoj vali (1800.). U njoj je oltarna slika Blažene Djevice Marije od Karmela (autor Z. Ventura). Grobljanska crkva sv. Petra ima gotički luk na vratima s natpisom 1451.

Šport

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  5. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  6. Rally Poreč Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)
  7. Istria terra magica Dario Sinožić: Istarska legenda automobilizma Edi Milokanović od HAKS-a dobio Nagradu za Životno djelo 31. siječnja 2019. (pristupljeno 8. studenoga 2019.)
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Istrapedije (http://www.istrapedia.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Istrapedia.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2023072610005239.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

uredi