Teško ubojstvo

Teško ubojstvo je čin lišavanja života druge osobe izveden s namjerom, protivno pravu, i na posebno okrutan ili podmukao način. U hrvatskom kaznenom pravu to je najteži oblik ubojstva i kažnjava se zatvorskom kaznom ne kraćom od deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.[1](čl. 111) Njime se kvalificiraju ubojstva osoba posebno ranjivih zbog dobi, tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ubojstva prethodno zlostavljanih bliskih osoba, ubojstva iz koristoljublja, mržnje i bezobzirne osvete, ubojstva radi skrivanja drugog kaznenog djela te ubojstva službenih osoba u vezi s obavljanjem njihove dužnosti.

Jakub Schikaneder: Ubojstvo u kući

Često se za klasifikaciju ubojstava uzima u obzir stanje svijesti ubojice te zlonamjernost motiva i predumišljaj. Ubojstva bez namjere ili posebnih okolnosti klasificiraju se samo kao ubojstva i kažnjavaju kaznom zatvora od najmanje pet godina.[1](čl. 110) Kada je usmrćenje uslijedilo nakon prethodnog napada usmrćenoga koji je doveo do jake razdraženosti i patnje ubojice, radi se o djelu usmrćenja.[1](čl. 112) Ono se kažnjava zatvorom od jedne do deset godina. Usmrćenjima se klasificiraju i ubojstva djece počinjena od majki pod duševnim opterećenjem nakon poroda, uz zatvorsku kaznu od pola do pet godina, i ubojstva iz samilosti prema teško bolesnim osobama s kaznom zatvora do tri godine. U posebnu kategoriju spadaju i ubojstva iz nehaja koja se u hrvatskom zakonodavstvu kažnjavaju zatvorom od pola do pet godina.[1](čl. 113)

Mapa učestalosti teških ubojstava u državama svijeta u 2011. godini. Broj ubojstava na 100.000 stanovnika:

██ 0–1

██ 1–2

██ 2–5

██ 5–10

██ 10–20

██ >20

U većini društava teško se ubojstvo smatra vrlo ozbiljnim kaznenim djelom pa počinitelj biva osuđen na strogu kaznu sa svrhom odmazde, izolacije zbog mogućnosti ponovnog počinjenja, i odvraćanja drugih od počinjenja sličnih djela. Osim dugotrajne zatvorske kazne, neka društva dosuđuju i doživotni zatvor pa i smrtnu kaznu.[2]

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine, svakih 60 sekunda jedna osoba u svijetu biva ubijena: procjenjuje se da je 2000. godine u svijetu ubijeno 520.000 ljudi. Dvije petine ubijenih su mladi od deset do trideset godina koje su ubili drugi mladi ljudi.[3] Učestalosti ubojstava uvelike se razlikuju među zemljama i društvima. U razvijenim zapadnim društvima teška ubojstava su u većini zemalja bila u znatnom padu tijekom dvadesetog stoljeća pa se sada godišnje broje do četiri ubojstva na 100.000 stanovnika. Latinska Amerika i Karibi, regije s najvećom učestalosti ubojstava na svijetu, zabilježile su ih između 2000. i 2017. godine više od 2,5 milijuna.[4]


IzvoriUredi