Teokracija
Teokracija (od grčkog θεοκρατία, sastavljeno od θεός, theós – bog i κρατείν, kratein – vladati) je naziv koji se koristi za državno uređenje u kojem vlada bog, bogovi ili božanstva.
Teokracija ima više oblika u praksi:
- Država u kojoj svojim izravnim djelovanjem vlada bog ili bogovi, kao što je opisano u nekim drevnim tekstovima.
- Država u kojoj se za vladara vjeruje da je bog ili božanstvo.
- Država u kojoj se za vladara vjeruje da je polubog ili čovjek božanskog podrijetla.
- Država kojom vlada skupina svećenika koji tvrde da su u kontaktu s bogom ili bogovima i da govore u njihovo ime.
- Država kojom vladaju ljudski vladari, kojima je ali nadređena skupina svećenika čiji je zadatak održavanje vjerskih nadzakona.
- Država kojom vlada određena vjerska organizacija.
Današnje teokracije su većinom 6. oblik teokracije. To su države u kojima ne postoji podjela na duhovnu i svjetovnu vlast, odnosno u kojoj se sva vlast temelji na tumačenju određene vjerske doktrine, odnosno pripadnosti određenoj vjerskoj organizaciji koja je stopljena s državom.
Primjeri teokracije u današnjem svijetu jesu Vatikan i Iran. U planinama bivšega Sjevernoga Jemena vremenom se oformio oblik teokratske vlasti na čijem čelu su bili lokalni imami, najčešće iz muslimanske sekte zeida.[1]
Mitropolstvo Crnogorsko je također bila teokratska država jer je njezin vladar (vladika) bio ujedno i poglavar pravoslavne crkve.
Saudijska Arabija nije teokracija jer njome vlada kralj iz čisto ljudske dinastije. Činjenica da vladar te države provodi zakone temeljene na islamu je stvar njegovog osobnog uvjerenja i osobnog uvjerenja većine stanovništva koja ga u tome podupire.
Monarhija na teokratskim temeljima je država u kojoj vlada jedna osoba za koju se vjeruje da vlada "božjom milošću". Takva monarhija je bila najzastupljeniji oblik vlasti tijekom srednjega vijeka pa i ranoga novog vijeka, sve do Francuske revolucije krajem 18. stoljeća i Napoleonovih osvajanja početkom 19. stoljeća.
BibliografijaUredi
- Zvezdana Novak, Nataša Palik: Sekularna, laična država (seminarski rad), FDV, Ljubljana, 2002. [1]
- Hvala, Ivan (1996.). Država in cerkev, od Ogleja do Haiderja. Ljubljana: FDV. ISBN 961-235-058-2.
IzvoriUredi
Vanjske povezniceUredi
Oblici i stilovi vodstva
|