Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.)

Teroristički napad u Bruxellesu, dogodio se 22. ožujka 2016. godine. Radi se o koordiniranom terorističkom napadu koji se dogodio na dvije lokacije, u Zračnoj luci Bruxelles koja se nalazi 11 kilometara od centra grada i u podzemnoj željeznici. Treća eksplozija dogodila se nakon dolaska policije, a prilikom iste nitko nije ozljeđen.

Teroristički napad u Bruxellesu
Mete napada (zračna luka i podzemna željeznica)
Država	Belgija
Datum	22. ožujka 2016. 07:58 – 09:11 (UTC+1)
Lokacija	Bruxelles
Meta	civili i javni prijevoz
Vrsta napada	samoubilački bombaški napad (TATP eksploziv, triaceton tripoperoksid)
Mrtvih	35 civila + 3 napadača
Ranjenih	340 (32 kritično)
Počinitelj	Khalid El Bakraoui Brahim El Bakraoui Najim Laachraoui Mohamed Abrini Osama Krayem (Islamska Država)

Zračna luka Bruxelles

Podzemna željeznica Bruxelles

Snimka nadzorne kamere iz zračne luke u kojoj je izvršen teroristički napad

Djelatnici spasilačkih službi vode ranjene civile u bolnicu

Komemoracija sjećanja na žrtve napada (22. ožujka 2017. godine u Bruxellesu)

Pozadina

U vrijeme samih napada Belgija je učestvovala u vojnoj intervenciji protiv Islamske države (tijekom građanskog rata u Iraku). 5. listopada 2014. godine belgijski vojni zrakoplov F-16 istočno od Bagdada bacio je prvu bombu na teroriste nanjevši im značajne gubitke. 11. studenog 2015. godine vođa ISIL-a Abu Bakr al-Bagdadi naredio je svojim pristašama da izvedu osvetničke terorističke akte na terotiroju država koje sudjeluju u koaliciji koja se bori protiv ISIL-a. U to je vrijeme oko 440 belgijskih vojnika bilo raspoređeno na terenu Sirije i Iraka.

Napadi

Napad na zračnu luku

Incident se dogodio svega par minuta prije 08:00 sati (UTC+1). Ukupno dvije eksplozije odjeknule su u zračnoj luci prouzročivši ljudske gubitke i materijalnu štetu (prozori, osobne stvari, itd.). Prva bomba je eksplodirala pokraj prijavnog pulta, a druga pored trgovine Starbucks. Prije samog napada svjedoci su čuli povike na arapskom jeziku te pucnjeve iz automatskog oružja (AK-47). Odmah nakon napada zatvorena je zračna luka, a svi letovi za taj dan bili su otkazani.

Napad na podzemnu željeznicu

Napad se dogodio svega sat vremena nakon napada na zračnu luku (09:11 UTC+1). Meta napada bio je srednji vagon željeznice kojoj je jedna od idućih postaja bila ona ispod središta europske komisije. Rezultat napada je zatvaranje cijelog sustava podzemne željeznice koja prometuje u Bruxellesu.

Napadači

Napad su izveli braća Kahlid i Ibrahim el-Bakraoui, Najim Laachraoui, neidentificirani muškarac i Mohamed Abrin, koji nije uspio detonirati svoju napravu, te je pobjegao (dan kasnije, odnosno 23. ožujka, uhićen je u predgrađu Anderlechta). Sva tri napadača povezuje se s istom terorističkom čelijom koja je organizirala i izvela teroristički napad u Parizu u studenome 2015. godine. Na sigurnosnim kamerama vide se tri muškarca koja guraju prtljagu (vjeruje se da su u njoj skrivali bombe). Na snimci se također vidi kako jedan od njih na lijevoj ruci nosi rukavicu u kojoj je bio sami detonator.

Posljedice napada

Službeno je potvrđen broj od 38 poginulih osobe (od toga najmanje 13 u Zračnoj luci Bruxelles te najmanje 21 u podzemnoj željeznici). Teško ili lakše ranjeno je najmanje 330 osoba (najmanje 90 u zračnoj luci i najmanje 220 u podzemnoj željeznici). Među žrtvama je velik broj različitih nacionalnosti (40), pa je sama identifikacija tekla sporo. Nakon napada usljedile su brojne policijske racije u samom gradu i izvan njega.

Odgovornost za napad

Za ovaj teroristički čin odgovornost je preuzela tzv. Islamska Država.

Događaji nakon napada

• Nakon napada uslijedio je niz policijskih racija u Bruxellesu i Anderlechtu.
• 24. ožujka u gradu Charleroi ubijen zaštitar nuklearne eletrane (ukradena mu propusnica za pristup nuklearnoj elektrani).
• U bolnicama su od posljedica ozljeda preminule još četiri osobe prethodno ozljeđene u napadu.

Međunarodne reakcije

• Argentina: Predsjednik Mauricio Macri osudio je napade rekavši: „oštro osuđujem ove krvave napade i obećavam našu predanost u borbi protiv terorizma”.
• Armenija: Predsjednik Serzh Sargsyan izrazio je sućut i izjavio : „Armenija snažno osuđuje svaki teroristički čin te se zalaže za doprinos međunarodnoj borbi protiv tog zla”.
• Australija: Premijer Malcolm Turnbull rekao je da je duboko zabrinut zbog napada u Bruxellesu, te dodao: „cijela Australija misli i moli za Belgijance.”
• Bosna i Hercegovina: Premijer Fadil Novalić rekao je: „Bruxelles, kao sjedište Europske unije, nije slučajno odabran kao meta ovog užasnog terorističkog čina. To nije samo napad na Belgiju i Belgijance, već na ideju zajedničke, civilizirane, slobodne Europe. Ovaj napad mora nas još više ujediniti u borbi protiv terorizma kao globalnog i sveprisutnog zla.” U ime cijele države poslao je telegram u belgijsko veleposlanstvo u BiH.
• Brazil: Brazilska vlada izrazila je solidarnost s obiteljima žrtava i vladi Belgije, te ponavlja svoju čvrsto uvjerenje da svaki teroristički čin zaslužuje jednoglasnu osudu međunarodne zajednice, bez obzira na motive istog.
• EU: Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izrazio je svoje mišljenje o napadima: „još jedan udarac od strane terorista, koji su u službi mržnje i nasilja”.
• Francuska: Predsjednik François Hollande rekao je kako je ovaj napad zapravo napad na cijelu Europu. Francuska će se i dalje svim silama nastaviti boriti protiv terorizma.
• Hrvatska: Premijer Tihomir Orešković oštro je osudio ovaj teroristički čin, te izjavio kako ovaj napad nije samo napad na Belgiju nego napad na cijelu Europu i na sve zemlje koje se bore protiv terorizma.
• Italija: Premijer Matteo Renzi kaže: „mislim i molim za belgijski narod, te izražavam sućut obiteljima poginulih.”
• Island: Ministar vanjskih poslova Gunnar Bragi Sveinsson rekao je kako je zahvalan što niti jedan islanđanin nije stradao u ovon terorističkom činu.
• Japan: Premijer Shinzo Abe izrazio je ogorčenje i šok zbog poginulih u bombaškim napadima, govoreći: „Terorizam se ne može tolerirati”.
• Kanada: Premijer Justin Trudeau osuđuje napad u Bruxellesu i izražava solidarnost s Belgijom i Europskom unijom.
• Nizozemska: Premijer Mark Rutte rekao je: „Belgija je ponovno pogođean kukavičkim i ubojitim napadom. Nizozemska je spremna pomoći i podržati naše susjede na bilo koji mogući način.”
• Norveška: Premijer Erna Solberg rekao je: „ovi napadi su okrutni. Ove napade oštro osuđujemo, a naše misli su usmjerene prema obiteljima stradalih.”
• Njemačka: Predsjednik Joachim Gauck izrazio je sućut poginulima i napisao službeno pismo u kojem stoji: „moramo zajedno braniti lice pravde i demokracije.”
• Rumunjska: Premijer Dacian Cioloș izjavio je da je šokiran samim napadom i izrazio je suosjećanje svim žrtvama i obiteljima poginulih.”
• Rusija: Premijer Dmitrij Medvedev rekao je da ovaj napad pokazuje nedostatke suradnje i kako postoji sve veća potreba za međunarodnom suradnjom u borbi protiv terorizma.
• SAD: Predsjednik Barack Obama izjavio je da je cijeli SAD uz Europu u molitvama i mislima, te kaže kako će SAD učiniti sve da pravda dođe na vidjelo.
• Srbija: Premijer Aleksandar Vučić izjavio je da je ono što se dogodilo u Bruxellesu katastrofa kao i da je užasnut tim događajima, ali da vjeruje da će Europa i svijet uspjeti naći najbolji odgovor na terorističke napade.
• Švedska: Premijer Stefan Löfven rekao je: „smatramo da je ovo napado na demokratsku Europu. Ovakve činove treba najstrože sankcionirati”.
• Turska: Premijer Ahmet Davutoğlu kaže: „Oštro osuđujem ovaj napad, napad koji pokazuje pravo lice terora i terorizma. Moramo ostati ujedinjeni u borbi protiv istog.”
• Ujedinjeno Kraljevstvo: Premijer David Cameron kaže da je cijela zemlja šokirana ovim napadom te da će poduzeti sve potrebne mjere da pomognu Belgiji.
• Ukrajina: Predsjednik Petro Porošenko izjavio je: „Šokiran sam ovim ubojitim napadom koji se dogodio u samom srcu Europe. Suosjećam s obiteljima stradalih. Moramo zajedno zaustaviti terorizam.”
• Vatikan: Papa Franjo kaže: „osuđujem ovo nasilje koje donosi obilje patnje i žalosti. Bože podari mir Belgijancima”.