Otvori glavni izbornik

Tethys je bio trijaski polifazni submarinski vulkan u Rami, BiH. Od njega su danas ostali samo ostatci.[1]

Sadržaj

PoložajUredi

Zemljopisni položaj Tethysa je u središtu Rame, u masivu sredogorja Krstaca. Raminu litosferu tvore sve vrste stijena prema postanku: magmatske, metamorfne i sedimentne. Prevladavaju sedimentne stijene. Dio ostataka vulkana vidljiv je između naselja Gornjih i Donjih Višnjana. Krstac je magmatsko tijelo. Magistralnom cestom M16-2 pa lokalnom cestom koja vodi ka Lugu dolazi se do vulkana. S Tethysa se vidi sutjeska rijeke Rame, ramska tektonska potolina, Raduša i miocensko Ramsko jezero, rasjed Pasja - Plemina stijena i dr. Krajem teče slapovita rijeke Crima.[1]

Tethys je u zemljopisnom središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Središnja je planina Vranica, čije bočne izdanke možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine.[2][3][4]

OpisUredi

Magmatske stijene su većinom u svezi sa submarinskim procesom trijaskog vulkana Tethysa. Srodnog je postanka s jablaničkim granitom "gabrom" u procesu nastanka i oblikovanja subdukcijske zone Tethysa. Osim u masivu Krstaca, ima ih i drugdje po općini, ali izolirano i u puno manjem opsegu. Magmatske stijene sredogorja Krstaca su kisele i neutralne efuzivne magmatske stijene, među njima kvarckeratofiri i keratofiri, javljaju se proslojci tufa, efuzivna neutralna magmatska stijena andezit (porfirit), bazične magmatske stijene - dijabaz i oksidirani efuziv bazalt, pegmatiti i dr. Rječica Crima erodira magmatsku podlogu, pa je moguće pronaći taložni opal i sitne listiće zlata.[1]

PovijestUredi

Vulkan je nastao u trijasu. Aktivnost mu je kulminirala u srednjem trijasu, oko 245. – 228. milijuna godina pr. Kr.[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
  2. (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  3. Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  4. Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)