Tiglat-Pileser I.

Tiglat-Pileser I. (akadski: Tukulti-apil-Ešara »moje je uzdanje u sinu Ešarinu«) bio je asirski kralj od 1115. do 1076. pr. Kr.

Dodaj "monarh".
(Primjeri uporabe predloška)

Prema njegovim natpisima, čini se da je pažljivo poticao strah prema sebi među svojim podanicima i neprijateljima. Kao sin Ašur-reši-išija I., uzašao je 1115. pr. Kr. na asirsko prijestolje, te postao jedan od najvećih asirskih osvajača. Ponajprije je poveo pohod protiv naroda Mušku koji je provalio u područje Asirije oko gornjeg toka Eufrata, što je označilo početak višegodišnjeg ratovanja na zapadu Asirije, na kraju kojega Tiglat-Pileser govori o bogatom plijenu što ga je oteo ovom narodu. Potom je krenuo prema Kapadociji, te od Hetita preoteo sjeverno područje Asirije nazvano Subartu. Nakon toga, asirska je vojska prodrla u zemlju oko jezera Van, a odatle na zapad. O ovim pohodima svjedoči i kraljevska stela.

Sljedeći neprijatelji s kojima dolazi u dodir bili su Aramejci na sjeveru Sirije. Triput je Tiglat-Pileseru pošlo za rukom stići do samih izvora Tigrisa. Potom je krenuo prema Gubalu (kasnijem Biblosu), Sidonu i Arvadu, stigavši tako do Sredozemnog mora. Kraljevski ljetopisi ovdje spominju da je kralj zaplovio morem i ondje ubio biće koje se naziva nahiru ili »morski konj.« Danas nije jasno koja je to životinja mogla biti. Postoje i drugi izvještaji o lovu povezani s ovim kraljem.

Tiglat-Pileser I. izveo je i više građevinskih zahvata, a osobito su značajne obnove hramova božanstava Ašur i Hadad u gradu Ašuru.

Čini se da je kraj njegove vladavine bio prilično nespokojan, jer je pojačan pritisak Aramejaca na kraljevstvo. Umro je 1076. pr. Kr., a naslijedio ga je njegov sin Ašarid-apal-Ekur. Njegovi su sinovi bili i kasniji asirski kraljevi: Ašur-bel-kala i Šamši-Adad IV.

Vidi jošUredi