Tiwa (Tigua, Tihua, Tiguex), grupa pueblo plemena porodice Tanoan s gornjih voda Rio Grande u Novom Meksiku i izdancima u Teksasu i Chihuahui u Meksiku. Tiwa Indijanci dijele se na četiri glavne plemenske zajednice Sandia, Taos, Isleta (s Isleta del Sur) i Picuris. Danas poglavito žive na rezervatima Novog Meksika. Govore jezikom tiwa.

Ime Tiwa dolazi od Ti'wan (pl. Tiwesh'), njihovog vlastitog imena, koje se kroz povijest spelovalo na više načina: Tebas, Tigua, Tiguex, Tihuas i Chiguas. Naziv E-nagh-magh koristi Lane (Schoolcraft, 1851-57) da označi jezike nekih plemena, kao što su Taos, Picuris, Tesuqua, Sandia," etc.

Povijest

uredi

Tiwe su u kontaktu s prvim Španjolcima još u prvoj polovici 16. stoljeća. Prvi dolazi Coronado 1540-42, a veze s ovim pridošlicama ubrzo će postati neprijateljske i rezultirati zarobljavanjem dvaju puebala. U kasnijim godinama posječuju ih tri misionara (1581) Agustin Rodriguez, Francisco Lopez, i Juan de Santa Maria, u pratnji 8 vojnika i sedam indijanskih slugu. No Indijanci su ih poubijali. Antonio de Espejo putuje u ovaj kraj 1584. zajedno s 14 Španjolaca, a nedugo poslije (1591) Portugalac Gaspar Castaño de Sosa i (1598) Juan de Oñate. Godine 1680 učestvuju u Pueblo ustanku. Guverner u Santa Feu Antonio de Otermín napada na jedini nenapušteni pueblo Isleta i zarobljava 500 Indijanaca od kojih većinu naseli kod El Pasoa u Teksasu. Ovdje sebi sagradiše pueblo Isleta del Sur. Rana Tiwa populacija iznosila je oko 12,200 duša (1680.). Kasnije im je broj znatno manji: 1,491 (1805), 1,575 (1850.), 1,163 (1860.), 1,650 (1910.), 2,122 (1937.).

Sela (puebli)

uredi

Kod Tiwa kroz povijest poznati su slejdeći puebli:

Ostali puebli su davno napušteni, to su:

Puebli čija je lokacija nepoznata: Acacafui, Guayotrí, Henicohio, Leyvia, Paniete, Poxen, Trimati, Tuchiamas i Vareato.

Kultura

uredi

Kultura Tiwa Indijanaca je kultura pueblo plemena američkog Jugozapada koju karakteriziraju pueblo-naselje i uzgoj kukuruza, kao glavne kulture. Tradicionalni ženski dres je crna "manta" koja se preko bijwele bluze nosi preko jednog ramena. Danas su kao i ostali puebli vješti u izradi dekorativnih predmeta od tirkiza, srebra i koralja.

Literatura

uredi
  • Dallas Morning News, January 29, 1989. Rex E. Gerald, ed., Aboriginal Use and Occupation by Tigua, Manso, and Suma Indians (New York: Garland, 1974).
  • Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959).
  • Joe S. Sando, The Pueblo Indians (San Francisco: Indians Historian Press, 1976).
  • Bill Wright, The Tiguas: Pueblo Indians of Texas (El Paso: Texas Western Press, 1993).

Vanjske poveznice

uredi