Otvori glavni izbornik

Trg hrvatskih velikana u Mostaru

Trg iz zraka 1997.

Trg hrvatskih velikana (Rondo) je glavni trg, zapravo kružni tok u Mostaru. Nalazi se u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u austro-ugarsko doba, nakon oslobađanja od Osmanskog Carstva. S kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar Rondo, jedan od najvećih trgovačkih centara u urbanoj zoni Mostara.

PrometUredi

Prometno je središte grada na kojem se spajaju središnje gradske prometnice Bulevar i Avenija, a grana se i u nekoliko gradskih četvrti. Osim što je gradsko prometno čvorište, predstavlja čvorište i za širu regiju. Zbog toga što nije bilo južne gradske obilaznice, sav je putnički i teretni promet iz Mostara i cijele zapadne Hercegovine na putu ka dolini Neretve ili ka Bosni usmjerio se kroz središte Mostara.[1]

PovijestUredi

Sagrađen je 1897. godine.[1] Gradski inženjer Miloš Komadina razradio je 1897. regulacijski plan oko trga. To je bila okosnica izgradnje stambenih četvrti u ulicama koje se zrakasto šire iz kružne površine trga. Odmah po reguliranju središnjeg prostora trga probijene su Štefanijino šetalište (Stephanie Alee) i Liska ulica. Ostale četiri ulice probijene su u prvim desetljećima 20. stoljeća.[2] Trg se našao na polovici Štefanijinog šetališta (Stephanie Allee). Isprve je imao samo kružni cvijetnjak La Rondelle. Na nj su spojene novoizgrađene ulice: Liska, te ulice u smjeru zapada, juga i sjevera, danas ulice Kralja Tvrtka, Kraljice Katarine i Petra Krešimira IV. Duž šetališta i trga posađene su platane. Pokraj njega novi mostarski bogati gradski sloj dao je podići svoje vile, poput kuće Eduarda Fesslera i trgovca Mihe Peške koje danas služe kao sjedište Rektorata Sveučilišta i poslovnica jedne banke. U početcima su stambeni objekti sagrađeni blizu cesta, a unutrašnjost su činili uređeni vrtovi osnova današnjih stambenih naselja u gradu. Sve do 1930-ih Mostarci su ovu lokaciju nazivali Guvnom,[1] zabilježeno i na razglednicama.[3] Mostarsko-duvanjski biskupi Paškal Buconjić i Alojzije Mišić pripremali su teren i materijal za gradnju nove biskupijske crkve, katedrale u ovom predjelu. Učinjeno je vrlo malo zbog Drugog svjetskog rata, a onda i zbog teških poratnih prilika pa od gradnje nije bilo ništa i naum je propao. Naime, jugoslavenske komunističke vlasti, u travnju 1948. godine, uhitile su biskupa Petra Čulu te ga u srpnju iste godine osudile na 11 i pol godina stroge tamnice. Gradski narodni odbor Mostara je zaplijenio spomenuto zemljište i materijal s namjenom za izgradnju Doma kulture, poslije Doma omladine, te dio materijala uporabio za gradnju zgrade SUP-a. 1960. je uz trg završena gradnja Doma omladine, danas Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača. Poslije kraja rata 1995. srušena je poznati buffet, a ispred Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače podignut je spomenik hrvatskim žrtvama iz rata. Zapadno od trga podignut je stambeno-poslovni centar Rondo.[1]

ZnačajkeUredi

  • Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača se nalazi između Ulice kralja Tvrtka i Ulice kralja Petra Krešimra IV. koja prema zapadu povezuje trg sa Avenijom
  • Prema sjeveru iz kružnog toka izlazi Ulica kralja Tvrtka
  • Jugozapadni kraj Zrinjevca
  • Prema istoku Rondo sa Španjolskim trgom povezuje šetalište Nikole Šubića Zrinskog
  • Između Šetališta i Ulice kneza Mihajla Viševića Humskog koje povezuju trg s Bulevarom nalazi se Rektorat Sveučilišta u Mostaru
  • Na jug ide Ulica kraljice Katarine
  • Na jugozapad ide Ulica kneza Branimira na kraju koje se nalazi Katedrala
  • SPC Rondo se nalazi između Ulice kneza Branimira i Ulice kralja Petra Krešimira IV.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Bljesak.info V.P. Mostarskim ulicama: Rondo , 18. prosinca 2012. (pristupljeno 23. travnja 2019.)
  2. Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine Sanja Zadro: Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru, slajd 17 (pristupljeno 23. travnja 2019.)
  3. Bonjour.ba Martina Penava: Martina Penava je istražila sve o jednoj od najpoznatijih građevina u Mostaru, 15. ožujka 2016. (pristupljeno 23. travnja 2019.)

Vanjske povezniceUredi

Koordinate: 43°20′31″N 17°48′13″E / 43.3419208°N 17.8036827°E / 43.3419208; 17.8036827