Otvori glavni izbornik

StanovništvoUredi

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

 


Najviše se stanovnika doselilo u Tribunj iz Kamena sela (kod Vodica) u 16. stoljeću. Od starih su stanovnika (obitelji): Budoj Draganović (1414.), Gojislav Homarzanić (1452.), Marko Stanislavljić (1466.), Grgur Zlatović (1468.), Radišin Bartulović (1470.), Luka Ogulinić (1474.), Andrija Marković rečeni Zlato (1485.), Ivan Zlatarčić (1492.), Ivan Čogelj (1494.), Pavao Ogulinić rečeni Skarbić (1497.), Ostoja Milinoević (1509.), Luka Milinoević (1518.), Andrija Biskupljić (1531.), Matija Piciganović (1642., prije svoga odlaska u Loret i Asiz te godine na 13. srpnja učini oporuku i ostavi kalež crikvi svetoga Dominika u Šibeniku), Lovro Silović (1659.), Ivan Jurjev (1700.), Ivan Stipanović rečeni Bilaver (1708.), Mile Cvitić rečeni Jugo (1740., obitelj se danas zove Cvitan).[1]
Ostale tribunjske obitelji kroz povijest: Adamov, Alaga, Antuličev reč. Arambašin, Arapinov, Babun, Bačinov, Bajica, Bakinov reč. Uršić, Bakinov reč. Vukičević, Bakinović reč. Antuličev, Barkić, Belin (danas Popov), Bonković reč. Šperkov, Budćin, Butko, Butković, Durmanić, Cvitanov, Ferara (iz Betine), Gašpić, Gizdelin, Grbeljić (Grbelja), Grubelić, Grubišin, Hugrić, Ivanković, Ivičević, Jabuka, Jadrijević, Jankov, Jareb, Jerkić, Jerkin, Jerkov, Jugov, Kraljutić, Krapljanov, Kumanović, Kursar, Livić, Matičev, Matijičević, Meštrović, Mihat (Miat, Mijat), Milin, Milović, Papeša, Parčić, Perkov, Petković, Petrić, Radovčić, Roković, Skrozin, Sladović, Stipaničev, Šain reč. Arambašin, Šantić, Štampalija, Tomašinov (danas Tomažin), Udovičić, Vlahov, Vukić (Ukić), Vulin, Vunić (Hunić, Unić).[1]

Tribunj[2] godine[1]:

  • 1650. – ima 20 kuća;
  • 1733. – ima 58 obitelji i 187 čeljadi;
  • 1774. – ima 66 obitelji i 428 čeljadi;
  • 1841. – ima 104 kuće i 426 čeljadi;
  • 1901. – ima 70 kuća i 444 čeljadi;
  • 1928. – ima 76 kuća i 523 čeljadi.

Ostala pripadajuća sela:[1]

  • Jurjevgrad– ima 26 kuća i 167 čeljadi (1298.);
  • Polje – ima 39 kuća i 297 čeljadi;
  • Sovje – ima 6 kuća i 74 čaljadi, kasnije 14 kuća i 117 čeljadi;
  • Vrtli ili Varoš – ima 75 kuća i 486 čeljadi.

Godine 1939. cijela župa ima 1.303 osobe i još 177 po svijetu.[1]

PovijestUredi

Staro mjesto nalazilo se na brijegu s vrhom Svetoga Mikule. Na vrhu brijega nalazila se srednjovjekovna utvrda Jurjevgrad s istonazivanim naseljem u podnožju. Od utemeljenja Šibenske biskupije 1298. do konca 17. stoljeća nosi naziv Jurjevgrad. Današnje mjesto Tribunj izgrađeno je na otočiću koji je kasnije povezan s kopnom kamenim mostom. Po prvi puta se spominje 1463. g. pod nazivom Tribohunj. I početkom 20. stoljeća bili su vidljivi ostaci obrambenog zida i jako otvrđenih vrata, koji su izgrađeni za vrijeme mletačke vlasti radi obrane od Turaka. Mjesto na otočiću je mijenjalo imena od Trebić, Trebište, Trebunj, Tribohunj (1463.), Tribohum (1470. g.), Trebocconi – 3 komada (mletački naziv 1684. g.) Ime Trebunj ili Trebić dolazi od jesenskog boga sunca u poganskih Hrvata. Prema Miklošiću Tribunj ili Trebište dolazi od staroslavenske riječi značenja "mjesto gdje se žrtvuje".[3]

Općina Tribunj ustrojena je 28. srpnja 2006. godine, izdvajanjem iz Grada Vodica.[4]

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

Crkve:

  • Crkva Pohoda blažene djevice Marije (1435.) u vrtlima,
  • Crkva sv. Nikole (1452.) na istoimenom brdu sa grobištem,
  • Crkva sv. Marije (1509.) današnji Kulturni centar,
  • Crkva Velike Gospe (1883.).

ObrazovanjeUredi

  • OŠ Tribunj

KulturaUredi

  • Kulturna udruga "Tribunj" (www.kulturnaudrugatribunj.hr)
  • Ženski pjevački zbor "Sv. Nikola",
  • Tamburaško društvo "Tribunj".
  • Mandolinski sastav
  • Muška klapa "Logorun"
  • Ženska klapa "Tribunjke".

ŠportUredi

Od 2015. održava se 3bunj Trail, utrka po škrapama, škrilama, makadamu, poljskim stazama, suhozidima.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatska biskupska konferencija - župa Tribunj, povijest Tribunja
  2. Sabljar, Vinko (ur.), Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hèrvatske i Slavonije, Nakladom i bèrzotiskom A. Jakića, Zagreb, 1866., str. 436.
      TRIBUNJ (Tribounj, tal. Trebocconi, lat. Tribunia), s. u ž. Zadar., k: Šibenik, pol. ob: Tisno, por. ob. za se; 450 st. rkž. sa   Sv. Nikola u m, 2623 [] r. ─ Rk. župa u bis. i dj: Šibenik, neima podr. m.
    ()
  3. Prvi spomen, o narodu i navikama. Izvor: Nadbiskupijski i kaptolski arhiv Zadar - TZ Tribunj
  4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, 86/2006. – 28. srpnja 2006.

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Tribunj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.