Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj

Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[1]

Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
Hrvatska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2022.
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO:01891

Opis dobra uredi

Vrijeme nastanka je u rasponu od 19. do 21. stoljeća. Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kulturna su baština koju su bokeljski Hrvati doseljavanjem iz Boke kotorske, danas u državi Crnoj Gori, prenijeli u Hrvatsku. Zajednica Bokelja u Hrvatskoj vezana je uz tradiciju poznatih pomoraca i cehovskog udruženja Bokeljske mornarice, bratovštine mediteranskog tipa. Bokelji u Hrvatskoj danas čine brojnu zajednicu organiziranu u bratovštine koje su ujedinjene nazivom „Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809“, a djeluju u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku. Trenutno u Hrvatskoj živi peta i šesta generacija Bokelja koji baštine tradiciju Bokeljske mornarice na teritoriju Republike Hrvatske upravo u aktivnostima bratovština. Svoju tradicijsku baštinu smatraju nezaobilaznim dijelom identiteta pa se zato okupljaju i slave sveca zaštitnika – svetoga Tripuna. Blagdan obilježavaju odlaskom na katoličko misno slavlje i izvedbom kola u svim središtima bratovština u Hrvatskoj. Svetom Tripunu posvetili su i posebno kolo koje se po predaji prvi put plesalo prilikom dolaska relikvija svetog Tripuna u Kotor 809. g. u čast zaštitnika, pa se ono naziva kolom svetog Tripuna. Često se koristi i naziv kolo Bokeljske mornarice jer ga izvode samo Odredi Bokeljske mornarice. Bokelji se okupljaju svake godine za proslavu sv. Tripuna oko dvaju središnjih događanja. To su Tripundan (3. veljače) i „Bokeljska večer“, s tradicionalnim balom koji se u svakom od gradova u kojima Bokeljska mornarica djeluje održava u različito vrijeme. Ta okupljanja zajedno s kulturnim događanjima (izložbe, koncerti, predavanja i sl.) koje tim povodom bratovštine organiziraju, a odnose se na predstavljanje kulturne baštine Bokelja hrvatskoj javnosti, čine cjelinu koju Bokelji nazivaju Tripundanskim svečanostima. U prenošenju kulturnih vrijednosti Bokelja osobito je važna uloga Malog admirala, dječaka od 7 do 10 godina, kojeg bratovštine biraju njegujući tradicije u obitelji. Mali admiral izgovara lode sv. Tripunu (zahtjevan tekst upućen sv. Tripunu) uz crkvene tripundanske proslave i tijekom bokeljske večeri. Svi Odredi imaju Malog admirala, čiji je izbor izuzetna čast dječaku. Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj kao nematerijalno kulturno dobro – simboličko je mjesto opstojnosti zajednice Bokelja u Hrvatskoj koje ispunjava duhovni prostor bokeljskog zajedništva.[1]

Smještaj kulturnog dobra uredi

Smještaj kulturnog dobra: Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik.[1]

Zaštita uredi

Pod oznakom Z-6572 zavedene su pod vrstom "nematerijalna kulturna baština", pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "običaji, obredi i svečanosti".[1] Od 2022. Festival je na UNESO-vom popisu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Izvori uredi

  1. a b c d Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 28. rujna 2020.
   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.