Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Najčešći su u štokavskom narječju, a rijetki u drugim narječjima. Mnogi su turcizmi prihvaćeni u standardnom jeziku, neki su rasprostranjeni samo regionalno i dijalektalno, a neki su potisnuti iz upotrebe.

Turcizam ne implicira isključivo riječi izvornog turskog ili turkijskog podrijetla jer većina njih su usvojenice i u samom turskom jeziku, pretežito iz perzijskog, grčkog i arapskog jezika.

Primjeri u standardnom jeziku uredi

Neki primjeri za turcizme ušle u standardni jezik:

hrvatski turski izvornik
alat âlet arap. ālāt
bakar bakır
boja boya
bubreg böbrek
budala budala arap. badal
bunar pınar
čak çak perz. čak
čarapa çorap perz. đūrāb
čičak çiçek
čelik çelik
ćup kȕp perz. kūp
dadilja dadı perz. dādā
dućan dükkan arap. duhkān
dugme düǧme perz. tukme
deva deve
džep cep arap. ǧäyb
fitilj fitil arap. fätīl
jastuk yastık
jogurt yoǧurt
krevet kerevet grč. kreváti
kat kat
kula kule perz. koleh
kutija kûtu grč. kouti
majmun maymun arap. maimūn
oluk oluk
ortak ortak
pamuk panbuk,pamuk perz. pambeh
papuča pabuç perz. pāpūš
patlidžan patlıcan perz. bâdendžân
pekmez pekmez perz. begmāz
rakija rakı arap. arak
sat sâat perz. sât
šećer şeker perz. šekar
tava tava perz. tābe
tavan tavan
torba torba
zanat sanat,zanaat arap. sana

Primjeri izvan standardnog jezika uredi

Neki turcizmi koji nisu ušli u standardni jezik ili se osjećaju kao strane riječi:

hrvatski turski izvornik
barjak bayrak perz. bajrak
ćevap kebap perz. kabâb
merak merak arap. mariki
melek melek arap. málak
memla nemli perz. nemli
paša paşa perz. padšah
ekser ekser
pare para perz. pāre
kašika kaşık perz. kašek
kijamet kıyamet arap. kijāma
ćufte köfte perz. kūfte
kapija kapı
jorgovan erguvan perz. argovan
avlija avlu grč. aulḗ
komšija komşu
jok yok
pendžer pencere perz. pendžereh
sokak sokak arap. zukāk

Budući da turski sadrži glasove kojih u hrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ö, ü, ı kojih nema u hrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (npr. čarapa, kula, kutija, rakija).

Literatura uredi

  • Dalibor Buljan Klapirić: Turcizmi u govoru i narodnim pjesmama Imotske krajine (2001.)
  • Milan Nosić: Rječnik posuđenica iz turskog jezika, (Maveda, Rijeka, 2005.), ISBN 953-7029-01-8

Vanjske poveznice uredi