Uljanik (tal. Scoglio Olivi, njem. Oliven Insel) je jedan od otoka smješten u pulskom zaljevu. Ime je dobio po maslinama ili ulikama koje su rasle na njemu. Od svih maslina preostala je samo jedna[nedostaje izvor][3] koja se nalazi u središtu otoka okružena objektima brodogradilišta Uljanik čiji se glavni pogoni nalaze upravo na samom otoku.

Uljanik
Otok
Pogled na Uljanik i Pulski zaljev
Uljanik ↑
Pula i Pulski zaljev
Položaj
Koordinate44°52′24″N 13°50′12″E / 44.87333°N 13.83667°E / 44.87333; 13.83667
SmještajJadransko more,
Puljski zaljev
DržavaHrvatska
Fizikalne osobine
Površina0,123.233 km2[1][2]
Duljina obale1,969 km[1]
Stanovništvo
Broj stanovnikanenaseljen
Uljanik na zemljovidu Istarske županije
Uljanik
Uljanik
Uljanik na zemljovidu Istarske županije
Zemljovid

Površina otoka je 123.233 m2,[1][2] duljina obalne crte 1969 m,[1] a visina 2 metra (sa zgradama 8m).[2]

Povijest uredi

Talijanski renesansni geograf, liječnik i pisac Giuseppe Rosaccio u svom izolaru "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" spominje otoke Pulskog zaljeva. Izričito navodi da u pulskoj luci postoji 6 otoka ne spominjući njihova imena. Iako je ovaj broj upitan, jer drugi izvori najčešće spominju četiri otoka, Rosaccio sigurno govori o Sv. Andriji (Scoglio Santo Andrea), te današnjim poluotocima - Uljaniku (Scoglio Olivi), Sv. Katarini (Scoglio Santa Catarina), Sv. Petru (Scoglio San Pietro) i Sv. Ivanu.

Otok Uljanik uz otoke Sv. Andrija i Sv. Katarina dijeli pulski zaljev u dva manja bazena. Unutarnji je bazen za vrijeme austrijske uprave nad Pulom bio podijeljen velikim Maslinovim otokom na ratnu luku (Kriegshafen), koja je ležala južnije, i na komercijalnu luku (Handelshafen) koja je ležala sjevernije.

Uljanik je povezan s obalom mostom preko kojeg prolazi željeznička pruga. Na otoku se nalazi pristanište te suhi i mokri dokovi. Ovdje su se od 1884. do 1916. nalazile dvije austrougarske baterije koje su uništene u bombardiranju u Prvom svjetskom ratu.

Legenda o Rasparaganu uredi

Roksolani su bili narod skitsko-iranskog podrijetla. Njihov vođa Rasparagan ratovao je s Rimljanima, a 118. godine doživio je u ovom sukobu poraz. Rimljani su ga zarobili i osudili na trajno izgnanstvo na otočić Uljanik kraj Pule.

Rasparagan je živio na Uljaniku sa svojom obitelji, sa sinom i s njegovom obitelji. Na Uljaniku su i pokopani. U 19. stoljeću otkriveno je na Uljaniku mjesto ukopa i ostaci sarkofaga. Bočna ploča sarkofaga izložena je u Puli u Arheološkom muzeju Istre.

Izvori uredi

  1. a b c d Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. 10.15291/geoadria.127. Pristupljeno 7. studenoga 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. a b c Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
  3. Uljanikovih 160 godina. Uljanik. 8. prosinca 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2023. Pristupljeno 6. veljače 2023.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Uljanik (otok)