Nacrt:Urbana kultura

(Preusmjereno s Urbana kultura)

Urbana kultura je kultura malih i velikih gradova. Tema je veliki broj vrlo različitih ljudi u vrlo ograničenom prostoru - većina njih su stranci jedni drugima, ali ipak pokušavaju biti pristojni jedni prema drugima mnogo puta. To dovodi široke supkulture u blizinu, utječu jedna na drugu, ali ne zadirući nužno u privatne živote ljudi.

Diljem svijeta, urbana područja obično su mjesta gdje je koncentrirana moć, poput vladinih prijestolnica i sjedišta korporacija, te bogatih i moćnih koji su tamo zaposleni. Gradovi također organiziraju ljude i stvaraju norme, uvjerenja i vrijednosti. Kao što je Max Weber istaknuo u svojoj knjizi Grad, "Grad se sastoji od pet stvari: tvrđave, tržnice, zakona i i udruživanje urbanog građanstva koje stvara osjećaj općinske korporativnosti i dostatne političke autonomije za gradske građane da biraju gradske upravitelje. U nekim zemljama, elite su sebi izgradile provincije izvan središnjeg grada (npr. bijelo bijelo u Sjedinjenim Državama).

Politika i društveni trendovi

uredi

 

Politička

uredi

U većini zapadnog svijeta, urbana područja su politički lijevo od prigradskih i ruralnih područja. Oduvijek je bila ogromna razlika u političkim pogledima između ovih područja iz raznih razloga. Istraživanje iz 2018. koje je proveo Pew Istraživački Centar [1] pokazuje da će ljudi koji žive u urbanom području najvjerojatnije imati politička stajališta koja se sukobljavaju s nekim tko živi u predgrađu ili ruralnom području. Primjer za to je ono što su ljudi u ovoj anketi osjećali o bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. 62% ima negativan sentiment prema predsjedniku u urbanim sredinama, a taj broj znatno pada kada pogledate predgrađa, jer se samo 51% ne sviđa način na koji predsjednik vodi. Taj broj je najmanji kada se gledaju ruralna područja, jer 40 posto ima negativan stav o Trumpu, dok su ostali neutralni ili pozitivni. Ovakva podjela političkih subjekata nastavila se do kraja istraživanja, pri čemu urbana područja preferiraju progresivnije promjene, dok su prigradska i ruralna područja željela očuvati tradiciju. Zašto postoji takva razlika u mišljenjima između ovih područja, pitanje je koje još uvijek nema čvrst odgovor. Pronalazak tog odgovora nije spriječilo mnoge ljude da ga pronađu, a tu podrazumijevamo profesoricu Sveučilišta Cornell Suzanne Mettler koja je napisala cijeli članak o svim mogućim razlozima zašto postoji tolika razlika između glasača u urbanim i ruralnim područjima. Jedan od razloga koji je Mettler smislila bio je porast broja radnih mjesta kako je napisala: "Desetljećima su SAD prolazile kroz deindustrijalizaciju i razne druge promjene u poslovima i gospodarstvu, a ruralna područja su stvarno patila. Urbana područja su se učinkovitije prilagodila i stvorila nova radna mjesta u tehnologiji, uslužnom sektoru i gospodarstvu znanja. Mislimo da je ekonomsko pogoršanje možda dovelo do više negodovanja i politike u stilu žaljenja, ali to još uvijek pokušavamo razumjeti."[2] Općenito, razlika u mišljenjima između područja uvijek će postojati iz niza razloga od obrazovanja, do ekonomskog okruženja, pa čak i do roditeljskog usmjeravanja.

Društveni

uredi

Popularnost urbanih gradova nedavno je porasla zbog ljudi koji se s vremenom iseljavaju iz ruralnijih [3] područja. To je prikazano u drugom članku koji je napisao "Pew Istraživački centar" koji kaže "Isto tako, nedavni rast populacije u SAD-u također je bio neujednačen. Urbane županije rasle su po otprilike ukupnoj nacionalnoj stopi od 13% od 2000. Prigradska i mala metropolitanska područja brže su rasla. Ruralne županije su zaostale, a polovica njih sada ima manje stanovnika nego 2000. godine." [4] Taj se trend događa iz različitih razloga, kao što su povećanje broja migranata, porast stope nataliteta i pad stope smrtnosti, te ljudi koji preferiraju užurbani gradski život urbanog područja u odnosu na mirnija i izoliranija ruralna područja. Urbana područja mogu pružiti stvari koje ruralna i prigradska područja također ne mogu, poput stalnog javnog prijevoza, raznolike etničke grupe koja olakšava upoznavanje novih ljudi, više dostupnih poslova i lakoću kojom možete doći do trgovina ili prostore za zabavu kao što su klubovi i barovi. Ove su točke daleko važnije kada uzmete u obzir dob ljudi koji žive u urbanim područjima u usporedbi s bilo kojim drugim mjestom. Prosječna dob u ruralnim područjima je 43 godine, dok je prosjek u urbanim područjima 36. Mlađi ljudi češće idu tražiti posao u gradu jer bi posao bilo daleko lakše tražiti u gusto naseljenom području nego na selu gdje je sve razbacano. Prijevoz je također jednostavniji proces za mlađu generaciju jer jednostavno odlazak autobusom u školu ili na posao može biti lakši za mladu odraslu osobu od kupnje automobila i upravljanja svim troškovima koji to mogu proizvesti. Konačno, budući da su zabavna područja tako blizu jedno drugom, mlađi ljudi mogu provesti noć umjesto da se moraju voziti daleko do klubova i barova; problem koji prevladava u ruralnim područjima jer se nalaze u zemlji.

Po zemlji

uredi

Kanada

uredi
 
Kineska četvrt u Torontu . Gradske vlasti promiču svakodnevnu upotrebu i dostupnost usluga na mnogim jezicima.

Urbana kultura je veliki dio Kanade jer 81,65% [5] stanovnika Kanade živi u gradovima. Urbanizacija Kanade trajala je desetljećima počevši od 19. stoljeća. Od 1871. do 1911. stanovništvo Kanade udvostručit će se s 3,6 milijuna na 7,2 milijuna. Većina ovog rasta može se pripisati urbanim gradovima koji se šire kako bi omogućili da više ljudi živi u njima. Pisac John Douglas Belshaw napisao je knjigu o povijesti Kanade i ušao u detalje o usponu urbane kulture u Kanadi kada je napisao: "Većina tog rasta bila je u urbanim područjima jer je udio radne snage angažirane u nepoljoprivrednim poslovima porastao od 51,9% do preko 60% u istom razdoblju. [2] Čak i u Novoj Škotskoj, gdje dobrobiti industrijalizacije nisu bile dugotrajne niti vrlo duboke, utjecaj na opseg urbanih naselja bio je vrlo dramatičan: u desetljeću nakon Konfederacije, Halifax je porastao za 22%, New Glasgow za 55%, Sydney Mines za 57%, a Truro za 64%." Do 1890-ih industrijalizacija je počela djelovati u Kanadi s proizvodnjom strojeva i sve većom upotrebom stvari kao što su nafta i ugljen što je ubrzano povećavalo broj stanovnika u mjestima kao što su Toronto i Edmonton. Urbanizacija će se nastaviti u 20. stoljeću s Kanađanima i imigrantima koji su se selili iz grada u grad radi posla zbog sadašnje guste naseljenosti i otvaranja radnih mjesta koja proizlaze iz toga. Međutim, nije bilo sve lijepo i dobro jer će zbog porasta stanovništva stvari postati prenatrpane i teže će se prilagoditi svakom pojedinom gradu i njegovim potrebama. To znači da bi manji gradovi bili iscrpljeni s vodovodnim sustavima koji ne bi radili i kućama koje su bile trošno izgrađene kako bi se brzo pripremili za skok broja ljudi koji žive u gradu. Kako se krećemo u moderno doba, ti problemi nisu toliko prisutni u Kanadi, ali još uvijek postoje nerazvijeni gradovi i ljudi hrle u potrazi za nekom vrstom posla u iznimno konkurentnom urbanom okruženju.


Urbana kultura se ponekad koristi i kao eufemizam za kulturu vidljivih manjina (nebijelaca). Ponekad to znači crnačku kanadsku kulturu, ta je veza mnogo manje očita nego negdje poput SAD-a jer crnci čine samo 3% ukupne populacije . Općenitije, fraza se može koristiti za označavanje multikulturalne mozaičke atmosfere naklonjene imigrantima koju njeguju gradovi poput Toronta, Ontarija, Vancouvera i Britanske Kolumbije, za razliku od obično bjeljih ruralnih regija tih pokrajina.

Ujedinjene države

uredi

U Sjedinjenim Državama, urbana kultura se koristi kao eufemistička referenca na suvremenu afroameričku kulturu .

Pozadina

uredi
 
Hub je maloprodajno srce Južnog Bronxa u New Yorku. Između 1900. i 1930. broj stanovnika Bronxa porastao je s 201.000 na 1.265.000. [6]

Prije 20. stoljeća, afroameričko stanovništvo bilo je uglavnom ruralno. Velika migracija Afroamerikanaca stvorila je prve velike urbane crnačke zajednice na američkom sjeveru . Konzervativno se procjenjuje da je 400 000 napustilo Jug tijekom dvogodišnjeg razdoblja 1916.-1918. kako bi iskoristili nedostatak radne snage nastao nakon Prvog svjetskog rata . [7] Kulture 20. stoljeća mnogih modernih gradova Sjedinjenih Država iskovane su u ovom razdoblju.

Godine 1910. afroameričko stanovništvo Detroita bilo je 6000. Do početka Velike depresije 1929. godine ta je brojka porasla na 120.000.

Godine 1900. Chicago je imao ukupno 1.698.575 stanovnika. Do 1920. stanovništvo se povećalo za više od 1 milijun stanovnika. Tijekom drugog vala Velike migracije (od 1940. do 1960.), afroamerička populacija u gradu narasla je s 278 000 na 813 000. Južna strana Chicaga smatrana je crnačkom prijestolnicom Amerike. [8]

Ogroman broj Afroamerikanaca u Ohio, posebice u Cleveland, uvelike je promijenio demografiju države i Clevelanda. Prije Velike seobe, procjenjuje se da su 1,1 - 1,6% stanovništva Clevelanda bili Afroamerikanci. [9] Godine 1920. 4,3% stanovništva Clevelanda bili su Afroamerikanci. [9] Broj Afroamerikanaca u Clevelandu nastavio je rasti tijekom sljedećih dvadeset godina Velike seobe naroda. Drugi gradovi, poput St. Louisa, Baltimorea, Philadelphije i New Yorka, također su doživjeli skokove u afroameričkom stanovništvu.

Na jugu je odlazak stotina tisuća Afroamerikanaca uzrokovao smanjenje postotka crnog stanovništva u većini južnih država. Na primjer, u Mississippiju, crnci su se smanjili s oko 56% stanovništva 1910. na oko 37% do 1970. [10], au Južnoj Karolini, crnci su se smanjili s oko 55% stanovništva 1910. na oko 30% do 1970. [10]

Do kraja Druge velike seobe, Afroamerikanci su postali urbanizirano stanovništvo. Više od 80 posto živjelo je u gradovima. Pedeset i tri posto ostalo je u južnim Sjedinjenim Državama, dok je 40 posto živjelo u sjeveroistočnim i sjevernim središnjim državama, a 7 posto u zapadnim . [11]

Vidi također

uredi
  • Uži grad
  • Ulična kultura (višeznačna odrednica)
  • afroamerička kultura
  • Grafiti
  • Hip hop glazba
  • Hipster (suvremena subkultura)
  • Street Life, pjesma i album Crusadersa iz 1979

ostalo:

  • Futurizam
  • Čikaška škola (sociologija)
  • Načela inteligentnog urbanizma
  • Urbanizam
  • Urbana ekonomija
  • Urbana sociologija
  • Urbana pop kultura
  • Hip hop moda
  • Urbani suvremenik
  • Urbana vitalnost

Reference

uredi
  1. NW, 1615 L. St; Suite 800Washington; Inquiries, DC 20036USA202-419-4300 | Main202-857-8562 | Fax202-419-4372 | Media. Views on many social and political issues vary across community types. Pew Research Center’s Social & Demographic Trends Project (engleski). Pristupljeno 6. prosinca 2022.
  2. Suzanne Mettler | Center for the Study of Inequality. inequality.cornell.edu. Pristupljeno 31. svibnja 2023.
  3. Tönnies, Ferdinand: Community and society, 1957.
  4. Rubin, Joan Shelley; Casper, Scott E, ur. 2013. Urban Culture - Oxford Reference. oxfordreference.com. doi:10.1093/acref/9780199764358.001.0001. ISBN 978-0-19-976435-8. Pristupljeno 9. travnja 2018.
  5. Canada - Urbanization 2021. Statista (engleski). Pristupljeno 6. prosinca 2022.
  6. A Brief Look at The Bronx , Bronx Historical Society. Accessed September 23, 2007.
  7. James Gilbert Cassedy, "African Americans and the American Labor Movement", Prologue', Summer 1997, Vol.29, No.2, accessed 14 Apr 2008
  8. "African Americans", Encyclopedia of Chicago, accessed 1 Mar 2008
  9. a b Gibson, Campbell, and Kay Jung. "Historical Census Statistics on Population Totals by Race, 1790 to 1990, and by Hispanic Origin, 1970 to 1990, for Large Cities and Other Urban Places in the United States." U.S. Census Bureau. Feb. 2005.
  10. a b Gibson, Campbell and Kay Jung (September 2002). Historical Census Statistics on Population Totals By Race, 1790 to 1990, and By Hispanic Origin, 1970 to 1990, For The United States, Regions, Divisions, and States.Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2014. (Wayback Machine) U.S. Bureau of the Census - Population Division.
  11. AAME
  • Ocampo, Andrea. Ožujak 2009. Ciertos Ruidos, Nuevas Tribus Urbanas Chilenas. Editorial Planeta.. Chile. ISBN 978-956-247-466-5

Predložak:CulturePredložak:Authority control