Veliki Brijun
Veliki Brijun ii Veli Brion najveći je otok u skupini Brionskih otoka. Otok se nalazi uz zapadnu obalu Istre, zapadno od Fažane, od koje ga dijeli 2 km širok Fažanski kanal. Od Pule je udaljen oko 6 km. Na rtu Penada, na južnom kraju otoka, se nalazi Svjetionik Rt Peneda.
| Veliki Brijun | |
|---|---|
| Otok | |
 Plaža na Velom Brijunu | |
 .svg) | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°54′45″N 13°45′46″E / 44.91250°N 13.76278°E |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Otočje | Brijuni |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 5,722165 km2[1][2][3] |
| Duljina obale | 23,415 km[1][2] |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Veliki Brijun Veliki Brijun na zemljovidu Istarske županije  | |
Površina otoka je 5,723 lm2,[1][2][3] duljina obalne crte 23,415 km,[1][2] a visina 55 metara.[3]
Povijest uredi
Kao i većina Brijunskih otoka, Veliki Brijun je naseljen još u prapovijesti. Otok 177. pr. Kr. godine dolazi pod nadzor Rimljana. U 1. stoljeću na otoku nastaje nekoliko rimskih naselja – na mjestu gdje je danas naselje Brijun, u zaljevu Dobrika i na brdu Kolci. Nakon propasti starog Rima, otok nekoliko puta mijenja vlasnike. Godine 1893. otok kupuje industrijalac Paul Kupelwieser (1843. – 1919.)[4] koji tamo gradi ekskluzivno ljetovalište s hotelima, kupalištima, hipodromom, igralištem za golf i tenis, a uređuje se i park i lovište divljači. Izgrađeno je oko 80 zgrada, a iz Fažane je doveden vodovod.
Mikrobiolog Robert Koch je, na poziv Paula Kupelwiesera, boravio na Velikom Brijunu i pomogao otok osloboditi od malarije.[4]
Izvori uredi
- ↑ a b c d Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. 10.15291/geoadria.127. Pristupljeno 7. studenoga 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ a b c d Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (PDF). Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b c Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b NP Brijuni: Osobe koje morate upoznati. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. lipnja 2012. Pristupljeno 10. listopada 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske poveznice uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki Brijun |