Velika Njemačka

Velika Njemačka (njemački: Großdeutschland) je izraz koji obuhvaća njemačku državu na prostoru svih njemačkih govornih područja i područja gdje većinski žive Nijemci.

Nacisti su svoju Veliku Njemačku gradili kao "živeći prostor" (Lebensraum) u kojem će živjeti samo njemački narodi. Obrnuto Velikoj Njemačkoj je "Mala Njemačka" ili (Kleindeutschland).

PovijestUredi

PregledUredi

Ideja Velike Njemačke je proizvod nacionalizma i ujedinjene mržnje, kulture i jezika, što se razlikuje od tipičnog nacionalizma koji veliča domovinu.

Velikonjemački pokret je dio nacionalne nadgradnje koja se događala u Europi u 18. i 19. stoljeću, kada se u multinacionalnim državama kao u Austro-Ugarskoj i Rusiji dolazi do nacionalnog osvješćivanja drugih naroda. Njemačko nacionalno osvješćivanje može biti uspoređeno s talijanskim, mađarskim, srbijanskim, i poljskim prije 1914. iredentizmom. Stoljeće kasnije, s nacistima na vlasti, ideja Velike Njemačke postaje dio propagande u kojem se ističe vladavina nad ostalim, nenjemačkim zemljama.

Stvaranjem Velike Njemačke i uključivajući i njemačke govorne prostore te Austriju pokušala se stvoriti protu-teža autokratskoj Prusiji i liberalnim južnonjemnačkim državama. Činjenično, moćna Prusija postala je problem svim njemačkim vladama. Od reformacije Martina Luthera 1500-ih i Tridesetogodišnjeg rata Nijemci su bili razdvojeni na protestante, pruskodominanti sjever, južne katolike i na Nijemce kojima je vladala Austrija i Bavarska. Do stvaranja Njemačkog Carstva 1871. godine od strane von Bismarcka, podijele raligija i kultura bile su zamijenjene političkim podijelama, i tako ostaje do polovice 20. stoljeća.

Sve kulturne, religijske i političke razlike su glavni krivac zašto je Austrija ostala nezavisna, a ne pod vlašću Velike Njemačke (Njemačkog Carstva). I ujedinjenje Austrije s Njemačkim Carstvom nije odgovaralo samome Ottu von Bismarcku, odanom časniku pruskome kralju, koji je zahtijevao prusku prevlast u Njemačkoj, a ulazak Austrije u Njemačku značilo bi dominacija Austrije.

Prusko-Austrijski sukobUredi

 
Narodna skupština u crkvi sv. Paula, 1848./1849.

U 19. stoljeću Velika Njemačka (Großdeutschland) bila je ideja o ujedinjenoj Njemačkoj, uključujući i Austriju, opoziciju Prusiji koja je promovirala Malu Njemačku (Kleindeutschland), u čiji sastav Austrija nije bila uključena. 1848., njeamčki liberali i nacionalisti, ujedinjeni u revoluciji, formiraju Frankfurtski parlament, dok je Narodna skupština zahtijevala ujedinjenje svih Nijemcima naseljenih područja. Ta ideja o ujedinjenju svih njemačkih područja, koja je umalo ostvarena, bila je upropaštena konfliktom Prusije i Austrije. Osnivanjem Njemačkog Carstva 1871., koje nije uključivalo Austriju, pruska ideja Kleindeutschlanda stavljena je u praksu.

Neki su željeli ujedinjenu Njemačku koja bi uključivala cjelokupnu Austro-Ugarsku. Glavna prepreka tome bila je velika populacija Mađara i Slavena, uključujući Hrvate, Poljake, Slovake, Čehe, Slovence, Srbe, Ruse i Ukrajince. Zbog tog razloga, liberali su 1848. predložili alternativu za Großdeutschland koja bi uključivala austrijski prostor, Bohemiju i Moravsku oblast i austrijsku Sloveniju, a bez prostora Mađarske, Hrvatske i Kraljevine Galicije. No, ta ideja bi raskopala Austro-Ugarsko Carstvo, kojim su dominirali Austrijanci, ali ni Česi nisu prihvatili taj prijedlog.

Drugi svjetski ratUredi

 
Predviđene granice Velikoga Njemačkog Reicha. Prikaz temeljen na različitim, samo djelomično usustavljenim projekcijama ciljeva (primjerice Generalplan Ost) iz izvora državne uprave i čelništva SS-a.[1]
 
Poštanska marka iz doba Velikog Njemačkog Reicha

Poslije Prvog svjetskog rata, Austrijska Narodna skupština i Njemačka Narodna skupština podržale su zemlje-nasljednice svojih država (Njemačkog Carstva čiji je nasljednik bila Weimarska Njemačka i Austro-Ugarske, čiji je nasljednik bila Republika Austrija), ali te nasljednice stvorene su od strane Saveznika Prvog svjetskog rata. Sljedivši staru ideju Velike Njemačke, nacisti anektiraju Austriju (Anschluss) i tako stvaraju Njemački Reich (Deutsches Reich), kasnije preimenovan u Veliki Njemački Reich (Großdeutsches Reich).

Großdeutschland je postala stvarnost nakon Anschlussa. Tijekom rata, Njemačka je anektirala i prostor Alsace-Lorraine i Eupen-Malmedy koje je izgubila 1919., ali anektirani su i Luksemburg, Sudeti i veliki dijelovi Poljske. Prostori anektirani od Njemačke proglašeni su Velikim Njemačkim Carstvom, dijelovi Poljske kojim nije vladala nekadašnja Pruska, a bili su okupirani od strane Njemačke i protektorat Bohemija-Morava nisu bili sastavni dio Velikonjemačkog Reicha ali su bili pod njemačkom upravom. Velikonjemački Reich doživio je veliki krah 1945. godine kada je Njemačka kapitulirala i predala se Saveznicima 1945.

LegalitetUredi

Zbog povezanosti s nacističkom Njemačkom, ideja Velike Njemačke sada nije predstavljene ni od jedne strane političkih skupina, ni u Njemačkoj, ni u Austriji. Oni koji podržavaju tu ideju, uglavnom se izjašnjavaju kao fašisti ili neo-nacisti.

IzvoriUredi

  1. Utopia: „The Greater Germanic Reich of the German Nation“Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2013., Institut für Zeitgeschichte, München − Berlin, 1999. (Pristupljeno: 1. listopada 2016.)