Veliki Grđevac

općina i naselje u Hrvatskoj, Bjelovarsko-bilogorska županija

Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Veliki Grđevac

grb
Država Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska

NačelnikTomislav Pavlečić
Naselja11 općinskih naselja

Površina169,3 km2[1]
Površina središta25,6 km2
Koordinate45°45′N 17°02′E / 45.75°N 17.04°E / 45.75; 17.04

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2316 [2]
– gustoća14 st./km2
Urbano1054
– gustoća41 st./km2

Odredišna pošta43270 Veliki Grđevac [3]
Stranicaveliki-grdjevac.hr

Zemljovid

Veliki Grđevac na zemljovidu Hrvatske
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac

Veliki Grđevac na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis

uredi

Područje današnje Općine Veliki Grđevac nastalo je tijekom Domovinskog rata izdvajanjem iz bivše općine Grubišno Polje. Grđevački kraj proteže se od jugozapadnih obronaka Bilogore, preko rijeke Česme prema krajnjim sjevernim padinama Moslavačkog gorja. Kraj oko Velikog Grđevca obilježavaju vlažne livade pod bilogorskim bregovima.

Općinska naselja

uredi

11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.

Stanovništvo

uredi

Po popisu iz 2001. godine, općina Veliki Grđevac je imala 3.313 stanovnika[4] te 1.157 obiteljskih kućanstava.[5]

Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati s 80,41%. Od manjina, zastupljeni su Srbi s 8,06%, Česi s 4,77% i Mađari s 2,51%. Ostale nacionalne manjine zastupljene su s manje od 1%.

Općina Veliki Grđevac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4799
5488
5206
7708
9090
9113
9050
9571
7751
8299
7667
6561
5250
4490
3313
2849
2316
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Grubišno Polje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Veliki Grđevac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1073
1305
1177
1575
1829
1851
1749
1917
1873
2078
1958
1849
1639
1525
1358
1200
1054
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Naselje Veliki Grđevac

uredi
  • 2001. – 1.358
  • 1991. – 1.525 (Hrvati - 1.055, Srbi - 260, Jugoslaveni - 51, ostali - 159)
  • 1981. – 1.639 (Hrvati - 917, Srbi - 293, Jugoslaveni - 254, ostali - 175)
  • 1971. – 1.849 (Hrvati - 1.221, Srbi - 379, Jugoslaveni - 22, ostali - 227)

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1.358 stanovnika[4] te 471 obiteljskih kućanstava.[5]

Povijest

uredi

Srednjovjekovna hrvatska država u svojim podjelama na županije u svom kontinentalnom (tada "slavonskom" ili "panonskom") dijelu, među ostalima, dala je organizirati i grđevačku županiju čije se središte nalazilo u kastrumu nedaleko današnje grđevačke osnovne škole. Iako sama županija nije postojala dovoljno dugo da bi povijesti dala značajne velmože ili, pak, vojskovođe, njeni su župani odigrali značajnu ulogu u sprječavanju turskih napredovanja prema zapadu.

Veliki Grđevac je u kasnom srednjem vijeku bio sjedištem upravne i crkvene župe koja se spominje još 1334. i 1501. godine. Nakon turskih pustošenja, župa je obnovljena 1789. godine. Godine 1827. izgrađen je župni stan dok je 1832./'33. podignuta velika župna crkva Duha Svetoga.[6]

U Velikom Grđevcu došlo je do Grđevačke bune seljaka 2. rujna 1920.[7] godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu. Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga: "Grđevačka buna i Juro Valečić" autora Vjenceslava Herouta.

Poznate osobe

uredi
 
Spomenik književniku Mati Lovraku

Kultura

uredi

U Velikom Grđevcu se održava kulturna manifestacija Lovrakovi dani kulture.

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  5. a b Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  6. https://www.veliki-grdjevac.hr/defaultcont.asp?id=23&n=6 Preuzeto 4. siječnja 2023.
  7. Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
      »Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)«
    (Janjatović, 1993., 39.)
  8. http://www.veliki-grdjevac.hr/default_vijest.asp?sid=6081 Preuzeto 18. prosinca 2021.
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice

uredi