Veliki Grđevac
Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.
| Veliki Grđevac | |||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.gif) | |||||||||||||||||||||||||||||
  Veliki Grđevac Veliki Grđevac na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||||||||||||||||||||
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska | ||||||||||||||||||||||||||||
| Načelnik općine | Tomislav Pavlečić | ||||||||||||||||||||||||||||
| Naselja u sastavu općine | 11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska | ||||||||||||||||||||||||||||
| Površina | 164,84 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2001.) | 3.313 | ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
| Poštanski broj | 43270 Veliki Grđevac | ||||||||||||||||||||||||||||
 | |||||||||||||||||||||||||||||
 Veliki Grđevac Veliki Grđevac na zemljovidu Bjelovarsko-bilogorske županije | |||||||||||||||||||||||||||||
ZemljopisUredi
Područje današnje Općine Veliki Grđevac nastalo je tijekom Domovinskog rata izdvajanjem iz bivše općine Grubišno Polje. Grđevački kraj proteže se od jugozapadnih obronaka Bilogore, preko rijeke Česme prema krajnjim sjevernim padinama Moslavačkog gorja. Kraj oko Velikog Grđevca obilježavaju vlažne livade pod bilogorskim bregovima.
Općinska naseljaUredi
11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.
StanovništvoUredi
Po popisu iz 2001. godine, općina Veliki Grđevac je imala 3.313 stanovnika[1] te 1.157 obiteljskih kućanstava.[2]
Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati s 80,41%. Od manjina, zastupljeni su Srbi s 8,06%, Česi s 4,77% i Mađari s 2,51%. Ostale nacionalne manjine zastupljene su s manje od 1%.
| broj stanovnika | 4799 | 5488 | 5206 | 7708 | 9090 | 9113 | 9050 | 9571 | 7751 | 8299 | 7667 | 6561 | 5250 | 4490 | 3313 | 2849 | 2316 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1073 | 1305 | 1177 | 1575 | 1829 | 1851 | 1749 | 1917 | 1873 | 2078 | 1958 | 1849 | 1639 | 1525 | 1358 | 1200 | 1054 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Naselje Veliki GrđevacUredi
- 2001. – 1.358
- 1991. – 1.525 (Hrvati - 1.055, Srbi - 260, Jugoslaveni - 51, ostali - 159)
- 1981. – 1.639 (Hrvati - 917, Srbi - 293, Jugoslaveni - 254, ostali - 175)
- 1971. – 1.849 (Hrvati - 1.221, Srbi - 379, Jugoslaveni - 22, ostali - 227)
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1.358 stanovnika[1] te 471 obiteljskih kućanstava.[2]
PovijestUredi
Srednjovjekovna hrvatska država u svojim podjelama na županije u svom kontinentalnom (tada "slavonskom" ili "panonskom") dijelu, među ostalima, dala je organizirati i grđevačku županiju čije se središte nalazilo u kastrumu nedaleko današnje grđevačke osnovne škole. Iako sama županija nije postojala dovoljno dugo da bi povijesti dala značajne velmože ili, pak, vojskovođe, njeni su župani odigrali značajnu ulogu u sprječavanju turskih napredovanja prema zapadu.
Veliki Grđevac je u kasnom srednjem vijeku bio sjedištem upravne i crkvene župe koja se spominje još 1334. i 1501. godine. Nakon turskih pustošenja, župa je obnovljena 1789. godine. Godine 1827. izgrađen je župni stan dok je 1832./'33. podignuta velika župna crkva Duha Svetoga.[3]
U Velikom Grđevcu došlo je do Grđevačke bune seljaka 2. rujna 1920.[4] godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu. Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga: "Grđevačka buna i Juro Valečić" autora Vjenceslava Herouta.
Poznate osobeUredi
- Mato Lovrak, hrvatski književnik
- s. Bernadeta Banja, blaženica Katoličke Crkve
- Dragutin Knežić, general
- Zvonimir Majdak, hrvatski književnik (rođen u Zrinskoj)
- Ivan Budak, hrvatski iseljenički književnik i kulturni djelatnik
- Željko Pavičić, hrvatski skladatelj, tekstopisac i pjesnik (proveo djetinjstvo u V. Grđevcu)[5]
KulturaUredi
U Velikom Grđevcu se održava kulturna manifestacija Lovrakovi dani kulture.
IzvoriUredi
- ↑ a b Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ a b Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ https://www.veliki-grdjevac.hr/defaultcont.asp?id=23&n=6 Preuzeto 4. siječnja 2023.
- ↑ Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
»Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)«(Janjatović, 1993., 39.) - ↑ http://www.veliki-grdjevac.hr/default_vijest.asp?sid=6081 Preuzeto 18. prosinca 2021.
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.