Veliki Grđevac

Veliki Grđevac je općina u Republici Hrvatskoj, u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Veliki Grđevac
Veliki Grđevac (grb).gif
Veliki Grđevac na karti Hrvatska
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik općine Tomislav Pavlečić
Naselja u sastavu općine 11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska
Površina 164,84 km2
Stanovništvo (2001.) 3.313
Broj stanovnika
Veliki Grđevac, Bjelovarsko-bilogorska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]
3313 2849 2316
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 43270 Veliki Grđevac
Veliki Grđevac na karti Bjelovarsko-bilogorska županija
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac
Veliki Grđevac na zemljovidu Bjelovarsko-bilogorske županije

ZemljopisUredi

Područje današnje Općine Veliki Grđevac nastalo je tijekom Domovinskog rata izdvajanjem iz bivše općine Grubišno Polje. Grđevački kraj proteže se od jugozapadnih obronaka Bilogore, preko rijeke Česme prema krajnjim sjevernim padinama Moslavačkog gorja. Kraj oko Velikog Grđevca obilježavaju vlažne livade pod bilogorskim bregovima.

Općinska naseljaUredi

11 naselja: Cremušina, Donja Kovačica, Dražica, Gornja Kovačica, Mala Pisanica, Mali Grđevac, Pavlovac, Sibenik, Topolovica, Veliki Grđevac i Zrinska.

StanovništvoUredi

Po popisu iz 2001. godine, općina Veliki Grđevac je imala 3.313 stanovnika[1] te 1.157 obiteljskih kućanstava.[2]

Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati s 80,41%. Od manjina, zastupljeni su Srbi s 8,06%, Česi s 4,77% i Mađari s 2,51%. Ostale nacionalne manjine zastupljene su s manje od 1%.

Općina Veliki Grđevac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4799
5488
5206
7708
9090
9113
9050
9571
7751
8299
7667
6561
5250
4490
3313
2849
2316
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Grubišno Polje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Veliki Grđevac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1073
1305
1177
1575
1829
1851
1749
1917
1873
2078
1958
1849
1639
1525
1358
1200
1054
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Naselje Veliki GrđevacUredi

  • 2001. – 1.358
  • 1991. – 1.525 (Hrvati - 1.055, Srbi - 260, Jugoslaveni - 51, ostali - 159)
  • 1981. – 1.639 (Hrvati - 917, Srbi - 293, Jugoslaveni - 254, ostali - 175)
  • 1971. – 1.849 (Hrvati - 1.221, Srbi - 379, Jugoslaveni - 22, ostali - 227)

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1.358 stanovnika[1] te 471 obiteljskih kućanstava.[2]

PovijestUredi

Srednjovjekovna hrvatska država u svojim podjelama na županije u svom kontinentalnom (tada "slavonskom" ili "panonskom") dijelu, među ostalima, dala je organizirati i grđevačku županiju čije se središte nalazilo u kastrumu nedaleko današnje grđevačke osnovne škole. Iako sama županija nije postojala dovoljno dugo da bi povijesti dala značajne velmože ili, pak, vojskovođe, njeni su župani odigrali značajnu ulogu u sprječavanju turskih napredovanja prema zapadu.

U Velikom Grđevcu došlo je do Grđevačke bune seljaka 2. rujna 1920.[3] godine pod vodstvom seljačkog vođe i zastupnika u Narodnoj skupštini Jure Valečića. Seljaci su se pobunili zbog visokih poreza, novih nameta i zabrane sadnje duhana i pečenja rakije za vrijeme Kraljevine SHS. Slične pobune dogodile su se i u Novoj Rači i Velikom Trojstvu. Godine 2010. u Velikom Grđevcu, otkrivena je spomen-ploča u spomen na ove događaje i objavljena knjiga: "Grđevačka buna i Juro Valečić" autora Vjenceslava Herouta.

Poznate osobeUredi

KulturaUredi

U Velikom Grđevcu se održava kulturna manifestacija Lovrakovi dani kulture.

NapomenaUredi


IzvoriUredi

  1. a b Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  2. a b Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  3. Bosiljka Janjatović, Represija spram hrvatskih seljaka 1918. — 1921. // ČSP, Vol. 25, br. 1/1993., str. 25. – 44.
      »Pobuna je počela 2. rujna 1920. u selu Velikom Grđevcu, a ugušena je u svim županijama polovicom rujna iste godine. Ugušena je u krvi; u pomoć žandarmeriji stigla je i vojska. Bilo je mrtvih i ranjenih na obje strane. Ubijeno je 25 osoba, a među njima 15 seljaka. (…)«
    (Janjatović, 1993., 39.)
  4. http://www.veliki-grdjevac.hr/default_vijest.asp?sid=6081 Preuzeto 18. prosinca 2021.
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Veliki Grđevac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.