Veliki Novgorod

grad u Rusiji

Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti. Nalazi se u blizini istoka rijeke Volhov iz Iljmenskog jezera, na državnoj autocesti M10 koja povezuje Moskvu i Sankt-Peterburg.

Veliki Novgorod
Великий Новгород
Panorama starog grada Velikog Novgoroda
Panorama starog grada Velikog Novgoroda
Zastava Velikog Novgoroda
Zastava
Grb Velikog Novgoroda
Grb
Koordinate: 58°33′N 31°17′E / 58.55°N 31.283°E / 58.55; 31.283Koordinate: 58°33′N 31°17′E / 58.55°N 31.283°E / 58.55; 31.283
Država Zastava Ruske Federacije.svg Ruska Federacija
Oblast Zastava Novgorodske oblasti Novgorodska oblast
Osnivanje 859.
Vlast
 - Gradonačelnik Sergej Vladimirovič Busurin
Površina
 - Ukupna 90,08 km²
Visina 150 m
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 222.868[1]
 - Gustoća 2.474,11 stanovnika/km²
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+3)
 - Ljeto (DST) Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj 173xxx
Pozivni broj +7 8162
Počasti Order of Red Banner of Labor.svg „Grad vojne slave” (2010.)
Službena stranica adm.nov.ru
Zemljovid
Novgorod u Novgorodskoj oblasti (gore) i Ruskoj Federaciji (dolje)

Novgorod u Novgorodskoj oblasti (gore) i Ruskoj Federaciji (dolje)
Veliki Novgorod na karti Rusija
Veliki Novgorod
Veliki Novgorod
Razglednica Velikog Novgoroda: Katedrala sv. Sofije, Spomenik tisućljetnice Rusije, Muzej umjetnosti, Manastir sv. Jurja i Jaroslavski dvor.

Zemljopisne odlikeUredi

 
Veliki Novgorod iz zraka.

Veliki Novgorod nalazi se na Priiljmenjskoj nizini, na rijeci Volhov, 6 km od Iljmenskog jezera, 552 km sjeverozapadno od Moskve i 145 km jugoistočno od Sankt Peterburga.

KlimaUredi

Klima Velikog Novgoroda je umjereno kontinentalna s hladnim snježnim zimama i umjereno toplim ljetima. Zima traje od sredine studenog do početka travnja, a njezina prosječna temperatura je -10 °C, a temperatura često pada ispod -24 °C, obično krajem siječnja do početka veljače. Proljeće dolazi oko prvog tjedna travnja, kada se snježni pokrivač topi i utvrdi se stabilna pozitivna temperatura, prosječna temperatura u travnju je oko +3,5 °C. Ljeto je umjereno toplo, iako su lipanj i kolovoz prilično hladni mjeseci, s prosječnom srpanjskom temperaturom od +17,5 °C. Jesen je relativno blaga i duga, a zima dolazi tek sredinom studenog.

PovijestUredi

 
Tržnica u Velikom Novgorodu (Apolonarij Vaznjecov)

Osnutak i rana povijestUredi

Veliki Novgorod je osnovan 859. godine kao grad Kijevske Rusije, te je bio veliki grad s više desetina tisuća stanovnika. Novgorod je osnovao varjaški knez Rjurik, osnivač prve istočnoslavenske države, koji je ovde vladao od 862—879. godine.

Do oko 1019.-1020. godine Novgorodske kneževe je postavljao Veliki knez Kijeva, i na to mjesto bi obično birao jednog od svojih sinova. Novgorod je stalno imao ključnu ulogu u političkim dešavanjima Kijevske Rusije, a primjeri za to su Novgorodska podršku Vladimiru Velikom i Jaroslavu Mudrom. Jedna od prvih naredbi Jaroslava Mudrog je bila da dodjeli autonomna prava i privilegije lojalnim Novgorođanima, što je udarilo temelje Novgorodskoj republici.

 
Područje kojim je vladala Novgorodska republika oko 1400. god.

Novgorodska RepublikaUredi

 
Karta Novgoroda iz 18. stoljeća

 Podrobniji članak o temi: Novgorodska republika
Novgorodska republika je bila značajna ruska srednjovjekovna država, a Novgorod se razvio u moćan i autonoman regionalni centar Kijevske Rusije, s upravom koju je biralo lokalno građanstvo.

Uz Konstantinopol, Novgorod je bio jedini grad u srednjovjekovnoj Europi u kojem pismeni ljudi nisu bili samo plemići i svećenici. U Novgorodu je cvala trgovina i kultura, a u gradu su živjeli slavni slikari ikona kao Teofan Grk i Andrej Rubljov. Novgorod je u vrijeme Aleksandra Nevskog bio centar Rusije i prijestonica Velikog kneza. U kasnom srednjem vijeku Novgorod je održavao trgovačke kontakte s gradovima Hanze. Glavni izvozni artikli bili su krzno, drvo, med, vosak, pivo. Novgorođani su istraživali predjele uz obale jezera Onega, rijeke Sjeverne Dvine i Belog mora. Početkom 14. stoljeća istraživali su Arktički ocean, Barentsovo i Karsko more, i okolinu Zapadnosibirski rijeke Ob.

Novgorođani su početkom 14. stoljeća vodili niz ratova protiv Moskovske kneževine da bi sačuvala ove posjede. Neuspjeh u ovim ratovima označio je početak ekonomskog i kuturnog propadanja, i kraja Novgorodske republike.

Novgorod u Ujedinjenoj RusijiUredi

Od 1478. godine grad je postao dijelom Moskovske Rusije, a početkom 17. stoljeća privremeno su ga okupirali Šveđani. Osnutkom Sankt-Peterburga 1703. godine, privredni i strateški značaj Novgoroda je nepovratno izgubljen.

Novgorod su u Drugom svjetskom ratu okupirala njemačka vojska od kolovoza 1941. do 15. veljače 1944. godine. U tom razdoblju grad je pretrpio znatna oštećenja. Obnova je uslijedila ubrzo nakon oslobođenja 1944. godine.

God. 1998., dotadašnje ime Novgorod promenjeno mu je u Veliki Novgorod. God. 2009., u Novgorodu se obilježila 1150-ta godišnjica grada.

ZnamenitostiUredi

 
Spomenik tisućljetnice Rusije (1862.) ispred Katedrale sv. Sofije (1045.)
Povijesni spomenici Novgoroda i okolice
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Ruska Federacija
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: 604 UNESCO

Kremlj i Katedrala sv. Sofije u Velikom Novgorodu su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svojih srednjovjekovnih spomenika, crkava i manastira iz vremena kada je Novgorod bio ruskom prijestolnicom na putu koji je spajao Središnju Aziju sa Sjevernom Europom. Novogorod je tada bio centar i izvor ruske kulture, pravoslavne duhovnosti, slikarstva i arhitekture.

 
Drveno selo Vitoslavlići

Biskupsko središte grada s Katedralom sv. Sofije iz 11. stoljeća, utvrđenim kremljem (Detinets) iz 15. stoljeća čije su zidine nadograđene u 17. stoljeću i najstarijom ruskom palačom (Fasetna dvorana iz 1433.) koja je bila biskupsko središte. Tu se nalaze i drugi spomenici od 12. do 19. stoljeća, većinom u tržnom središtu koje se nalazilo s druge strane rijeke. Tu je Katedrala sv. Nikole (1113.-23.), ali i najstarije crkve u gradu poput Crkve Preobraženja iz 14. stoljeća u kojoj su freske Teofana Grka. Jurajev manastir (Юрьев монастырь) iz 1030. godine je jedan od najstarijih u Rusiji i ima tro-kupolnu katedralu iz 1119. godine, a Antonijev manastir (Антониев монастырь) iz 1117. godine ima sličnu katedralu, vjerojatno djelo istih majstora. Tu su i drugi srednjovjekovni spomenici poput Crkve Neredica koja je izvan starog grada.

Najstariji ruski iluminirani rukopisi na crkveno slavenskom jeziku iz 11. stoljeća su napisani u Novgorodu koji je bio sjedište pravolslavne nadbiskupije. Tu su nastali i najstariji ruski povijesni zapisi (12. st.), ali i prvi potpuni prijevod Starog i Novog zavjeta (15. st.). Novgorod je uz Pskov bio i mjesto nastanka ruske arhitekture i prve slikarske škole Teofana Grka, učitelja Andreja Rubljova, najutjecajnijeg ruskog slikara.

U Vitoslavliću, selu uz rijeku Vlkhov, nedaleko od Jurajevog manastira, 1964. godine otvoren je muzej ruske drvene tradicionalne arhitekture u koji je prenešeno više od 20 građevina iz cijele Novgorodske oblasti.

PrijevozUredi

 
Trolejbus ZiU-9 ispred Glavnog željezničkog kolodvora Novgorod, izgrađenog 1953. god.
 
Mreža prometnica Velikog Novgoroda.

Veliki Novgorod je povezan s Moskvom (531 km) i Sankt Peterburgom (189 km) saveznom autocestom M10, s Pskovom autocestom P56 i Lugom regionalnim cestama 49A-04 i 41K-141; kojima prometuju javni autobusi i osobni automobili. Ukupno grad ima 344 autoceste ukupne duljine 220,36 km, a 1. siječnja 2019. u gradu je registrirano 97 tisuća automobila. Javni prijevoz u gradu zastupljen je autobusima i trolejbusima.

Grad ima izravne željezničke putničke veze s Moskvom, Sankt Peterburgom, Minskom (Bjelorusija) i Murmanskom.

Gradske zračne luke Jurjevo i Krečevici ne održavaju redovne letove od sredine 1990-ih. Najbliža međunarodna zračna luka je Pulkovo, oko 180 kilometara sjeverno od grada.

Gradovi prijateljiUredi

Veliki Novgorod ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:

IzvoriUredi

Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Veliki Novgorod.