Veliki gorganski zid

Veliki gorganski zid (perz. دیوار بزرگ گرگان) je golemi fortifikacijski sustav u Iranu izgrađen tijekom partskog (3. st. pr. Kr.3. st.) i sasanidskog razdoblja (3. st.7. st.) zbog zaštite plodnih golestanskih polja od provala nomadskih konjica sa sjevernih stepa. Sa 195 km bio je najduži homogeni zid, duži od Antoninovog i Hadrijanovog zida zajedno, a nadmašen je tek 1000 godina kasnije kada je podignut Kineski zid. Obujmom od 12 milijuna predstavlja najveću građevinu starog vijeka, peterostruko veću od Keopsove piramide. Konstrukcija Gorganskog zida sastojala se od desetaka milijuna standardiziranih pečenih opeka gotovo identičnih dimenzija koje su proizvedene na industrijskoj razini. Popratne građevine uz zid uključivale su 33 velike tvrđave, paralelni jarak, te složen sustav kanata i vodovoda za opskrbu iranske vojske.

ImeUredi

Veliki gorganski zid imenovan je prema obližnjem gradu Gorganu po kojem je nazvana i usporedna rijeka Rud-e Gorgan odnosno ravnica Dašt-e Gorgan. Temeljem pogrešnih arheoloških pretpostavki, prvotno je desetljećima bio poznat pod eurocentričnim anakronizmom Aleksandrov zid (perz. Sad-e Eskandar), no kasnijim istraživanjima utvrđeno je da građevina nije makedonskog podrijetla. Lokalno je poznat i pod imenima Perozov zid (perz. Sad-e Pīrūz) i Anuširvanov zid (perz. Sad-e Anūšīravān), te pod nadimkom Crvena zmija (turkm. Qïzïl Yilan) kojeg je dobio na temelju boje opeka.

Popularna kulturaUredi

Gorganski zid spominje se u Crvenoj zmiji, jednoj od kratkih priča u knjizi Perzijske legende iransko-američke književnice M. Reid. U priči o mladom ljubavnom paru, siromašni mladić Hozroje pokušava osvojiti ruku Parinaz, djevojke iz bogate plemenitaške obitelji. Dobiva opasan zadatak pronalaska jaja u gnijezdu koje se krije daleko nad Gorganskim zidinama, no nakon višednevnog lutanja zidinama pronalazi gnijezdo i snalažljivo skida jaja koristeći se poslaganim opekama[1].

PovezniceUredi

IzvoriUredi

  1. Reid, Mehry (2011.), str. 223.-226.

LiteraturaUredi

  • (engl.) Kiani, Muhammad Yusof (1982.). Parthian Sites in Hyrcania: The Gurgan Plain, Archäologische Mitteilungen aus Iran: Ergänzungsband IX.. Berlin: Dietrich Reimer, ISBN 9783496001911, OCLC 242649093.
  • (engl.) Ehlers, Eckart (15. prosinca 2002.). "ii. Dašt-e Gorgān", Gorgān, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • (engl.) Kiani, Muhammad Yusof (15. prosinca 2002.). "iv. Archeology", Gorgān, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • (engl.) Kleiss, Wolfram (15. prosinca 1999.). Fortifications, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  • (engl.)(fr.) Masoudian, Mohsen; Gholami, Mohammad Ali; Meshkavati Toroujeni, Seyed Javad; Fendereski, Niayesh (2011.). Functioning of Garkaz Earth Dam, Gorgan Wall and it's Channel as an Ancient Flood Diversion Project, ICID 21st International Congress on Irrigation and Drainage XXI. New Delhi: International Commission on Irrigation and Drainage, OCLC 70192596.
  • (engl.) Mousavi, Ali; Daryaee, Touraj (2012.). "57. The Sasanian Empire: An Archeological Survey, c. 220 - AD 640", u: Potts, Daniel Thomas: A Companion to the Archaeology of the Ancient Near East, Blackwell Companions to the Ancient World II. Oxford: Wiley-Blackwell, ISBN 9781405189880, OCLC 796076455.
  • (engl.) Omrani Rekavandi, Hamid; Sauer, Eberhard; Wilkinson, Tony; Nokandeh, Jebrael (veljača/ožujak 2008.). Secrets of the Red Snake – The Great Wall of Iran Revealed, Current World Archaeology XXVII. London: Current Publishing, ISSN 0011-3212.
  • (engl.) Reid, Mehry (2011.). Persian Legends: A Book of One Hundred and One Stories. Bloomington, Indiana: iUniverse, ISBN 9781462055197, OCLC 759000948.
  • (engl.) Sauer, Eberhard; Omrani Rekavandi, Hamid; Wilkinson, Tony; Nokandeh, Jebrael (2012.). Persia's Imperial Power in Late Antiquity: The Great Wall of Gorgan and the Frontier Landscapes of Sasanian Iran, British Institute of Persian Studies Archaeological Monograph II. Oxford: Oxbow Books, ISBN 9781842175194, OCLC 797328717.

Vanjske povezniceUredi