Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.
| Veliko Trojstvo | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.gif) | |||||||||||
  Veliko Trojstvo Veliko Trojstvo na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska | ||||||||||
| Načelnik općine | Marko Kutanjac | ||||||||||
| Naselja u sastavu općine | 11 naselja, vidi Općinska naselja
poštanski broj = 43226 | ||||||||||
| Stanovništvo (2001.) | 3.092 | ||||||||||
| |||||||||||
| |||||||||||
Općinska naseljaUredi
Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo
ZemljopisUredi
StanovništvoUredi
Nakon stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske, već 1993. godine dolazi do razvoja lokalne uprave i samouprave, te se nakon trideset godina ponovo formira Općina Veliko Trojstvo sa sjedištem u Velikom Trojstvu. Općina obuhvaća sljedeća naselja : Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Veliko Trojstvo je imala 3.092 stanovnika.
Veliko Trojstvo (naseljeno mjesto)Uredi
- 2001. – 1.291
- 1991. – 1.295 (Hrvati - 1.248, Srbi - 9, Jugoslaveni - 4, ostali - 34)
- 1981. – 1.413 (Hrvati - 1.335, Srbi - 41, Jugoslaveni - 21, ostali - 16)
- 1971. – 1.576 (Hrvati - 1.538, Srbi - 17, Jugoslaveni - 5, ostali - 16)
IzvorUredi
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- Službene stranice Općine Veliko Trojstvo [1]
UpravaUredi
PovijestUredi
Prvi povijesni zapisi prikazuju da se Trojstvo spominje 1272. godine. U daljnjim povijesnim zapisima 1316. godine, spominje se postojanje samostana i opatije Sveto Trojstvo oko kojih je postojalo naselje. Iz popisa župa zagrebačke nadbiskupije iz 1334. godine, na bjelovarskom području spominje se župa u mjestu, a 1704. godine podaci govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo. Nakon pustošenja Turaka i Mongola u 13. i 14. stoljeću, dolazi do izgradnje zemljanih utvrda (gradišta), o čemu svjedoče novija istraživanja između rukavca Bjelovacke i današnje šume „Lug“, oko 400 metara od željezničke stanice Grginac. Ostatci su pronađeni i na ivici šume Voščenik, zapadno od puta Dominkovica - Vrbica. Značajna su nalazišta keramike na području današnje Općine i to: na križanju puta Maglenča – Stari brijeg, dvorište Milana Grbačića u Grgincu, zapadno od Borovog brijega i između potoka Bjelovacke i Dobrovite. Na području Općine na više mjesta zapažene su mogile, odnosno uzvisine neobičnog oblika koje narod smatra grobovima u kojima su zakopani mongolski poglavice.
Razvoj Velikog Trojstva i okolnih naselja, temeljen je na povijesnim okolnostima i stalnom napretku. Izgradnjom željezničke pruge Bjelovar – Kloštar 1900. godine i početkom rada tvornice crjepova i cigle u Paulovcu, te otvorenjem rudnika ugljena u Mišulinovcu, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj ovih naselja.
GospodarstvoUredi
Poznate osobeUredi
- Pavao Kolarić, hrvatski isusovac, umro na glasu svetosti
Spomenici i znamenitostiUredi
ObrazovanjeUredi
KulturaUredi
ŠportUredi
Vanjske povezniceUredi
Nedovršeni članak Veliko Trojstvo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.