Vesna Bosanac

hrvatska pedijatrica

Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949.Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica,[1] specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata. Kao ravnateljica vukovarske bolnice u najtežim ratnim trenucima grada Vukovara postala je simbolom junaštva, građanske hrabrosti i čovječnosti.[2][3]

Vesna Bosanac
Vesna Bosanac
Vesna Bosanac
Rođenje 9. ožujka 1949.
Smrt 21. ožujka 2022.
Zanimanje liječnica
Portal o životopisima
Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva

Životopis uredi

Djetinjstvo i obrazovanje uredi

Rođena je u Subotici u obitelji koja je u Vojvodinu došla iz istočne Slavonije.[4] Kao dijete odselila je u Vukovar. Srednju školu pohađala je u Borovu.[5] U vukovarskoj bolnici zaposlila se nakon završetka studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine.[4]

Karijera u Vukovarskoj bolnici, Domovinski rat uredi

Ravnateljicom Medicinskog centra Vukovar postala je 24. srpnja 1991. godine. U bolnici su počele pripreme za snalaženje u ratnoj agresiji, koja se spremala u okolici Vukovara.[6] Vodila je bolnicu u vrijeme nesposredno prije i za vrijeme opsade Vukovara, organizirajući rad bolnice u vrlo teškim ratnim uvjetima. Tijekom okupacije, dr. Bosanac svakodnevno je slala izvješća europskoj misiji i promatračima Crvenoga križa, a posljednje je podnijela 18. studenoga 1991. u večernjim satima. Kroz bolnicu je prošlo dvije i pol tisuće ranjenika, tisuću od njih je moralo biti podvrgnuto teškim operacijama.[7][potreban bolji izvor] Ostala je u bolnici do samog pada Vukovara. Tri je tjedna bila zatočena u pritvoru JNA, najvećim dijelom u Srijemskoj Mitrovici, a onda razmijenjena.[4] Dok je bila zatočena, pripadnici JNA i Teritorijalne obrane pod vodstvom Veselina Šljivančanina prije dolaska europskih promatrača upali su 19. studenoga 1991. u bolnicu, izdvojili dio ranjenika, civila, djelatnika bolnice (i medicinskoga i nemedicinskoga osoblja) te ih pogubili na Ovčari.[8] Nakon izlaska iz zatočeništva ostaje ravnateljicom vukovarske bolnice u progonstvu, a radi u Klaićevoj bolnici u Zagrebu. Intenzivno je radila na traganju za nestalima. Protiv nje bila je podnesena kaznena prijava u Srbiji 1992. godine, zbog navodnih ratnih zločina, ali je odbačena kao neutemeljena.[9]

Bila je članica Gradskog vijeća Vukovara od 1993. do 1996. godine. Na čelu je Opće bolnice Vukovar od 1997. godine, nakon mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja; pokrenula je okupljanje medicinskoga osoblja i obnovu bolnice.[8]

Odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske 2002. godine,[10] a 2011. primila je Povelju Republike Hrvatske u ime Opće županijske bolnice Vukovar od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.[11] Udruga branitelja Podravke u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata dodijelila je dr. Vesni Bosanac i Općoj bolnici Vukovar Veliku zlatnu plaketu 16. siječnja 2012., za sve što su učinili za dobrobit Hrvatske.[12][potreban bolji izvor]

Krajem lipnja 2013. godine smijenjena je s mjesta ravnateljice Opće bolnice Vukovar, odlukom Vlade Republike Hrvatske. Makar se navodi da su razlozi slabo poslovanje bolnice, koja ima znatna nepodmirena dugovanja, kako je s bolnicama u Hrvatskoj početkom 2013. godine i inače slučaj[13] u javnosti su iznijeti prosvjedne note i ocjene kako je riječ o političkoj smjeni. Svojedobni je ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang objašnjavao da je Opća bolnica u Vukovaru dužna kao i sve druge, i da je riječ o dugu koji se ne može pripisati mogućim propustima V. Bosanac.[14]

O njoj je napisana knjiga Apeli dr. Vesne Bosanac, koju je priredio i uredio Mladen Pavković 2002. Pavković je u suradnji s dr. Bosanac organizirao i veliki broj humanitarnih koncerata i drugih akcija s nazivom Od srca srcu za vukovarsku bolnicu.

U šest navrata svjedočila je u sudskim postupcima na Međunarodnom sudu u Haagu, kao svjedokinja tužiteljstva protiv protiv Slavka Dokmanovića (predsjednika vukovarske općinske skupštine 1991. godine), Slobodana Miloševića, tzv. vukovarske trojke (Šljivančanina, Mrkšića i Radića), kao i u postupcima protiv Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja.[8][4] Svoja svjedočanstva iznijela je i u nizu dokumentarnih filmova snimljenih o okupaciji i zločinima u Vukovaru.

Smrt uredi

Preminula je 21. ožujka 2022. u Vukovaru, od posljedica karcinoma.[8]

Spomen uredi

Prigodom obilježavanje 31. obljetnice vukovarske opsade Bolnička ulica, uz Nacionalnu memorijalnu bolnicu „dr. Juraj Njavro” Vukovar, preimenovana je u Ulicu Vesne Bosanac.[15] Ploču su otkrili Hrvoje i Vedrana Bosanac, njezini unuci.[16]

Izvori uredi

  1. Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 127.
  2. Liječnica Opće bolnice Vukovar Mirjana Semenić Rutko:
    »Dr. Bosanac i dr. Juraj Njavro u to su se ratno vrijeme brinuli o svemu, i to u najteže vrijeme za Vukovar i vukovarsku bolnicu. S odmakom većim od 30 godina mogu reći da je bila maksimalno korektna i susretljiva. I tada, kao i poslije, uvijek je štitila svoje zaposlenike i trudila se da vukovarska bolnica izgleda kako izgleda danas, na što smo svi ponosni (...) Vesna Bosanac je najvećim dijelom zaslužna što Vukovar danas ima ovako obnovljenu i uređenu bolnicu kakvom se malo tko u Hrvatskoj može pohvaliti. Da nije bilo nje i njezina inzistiranja na obnovi, teško da bi se taj projekt realizirao« (Večernji list)
  3. Plenković i Jandroković izrazili sućut obitelji Bosanac: Postaja je simbol otpora i obrane Vukovara. Večernji list. Pristupljeno 27. ožujka 2022.
  4. a b c d Bosanac, Vesna. Osobna sjećanja (video). osobnasjecanja.hr. Pristupljeno 11. travnja 2022.
  5. Mile Mrkšić - životopisArhivirana inačica izvorne stranice od 18. svibnja 2015. (Wayback Machine), Večernji list
  6. Vukovarska bolnica 1991., monografija, gl. urednik Štefan Biro, Vukovar 2007.
  7. http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=59434 Preuzeto 9. veljače 2012.
  8. a b c d Branimir Bradarić. 22. ožujka 2022. Rat, okupacija, stres, zatvor i smrt sina ostavili su traga na zdravlju. Večernji list. Pristupljeno 27. ožujka 2022.
  9. Hrvatska policija ispitala Vesnu Bosanac na zahtjev Beograda Hrvatska riječ. 6. ožujka 2011.
  10. Odluka u Narodnim novinama pristupljeno 1. travnja 2020.
  11. Odluka o dodjeli Povelje Republike Hrvatske Općoj bolnici Vukovar. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 21. ožujka 2022.
  12. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/161458/Default.aspx Preuzeto 9. veljače 2012.
  13. A. Milovan i I. Krnić. 18. travnja 2013. NAJVEĆA SANACIJA ZDRAVSTVA U POVIJESTI: Vlada uzela kredit od 5 milijardi kuna da vrati dug bolnica. Jutarnji list. Arhivirano 30. svibnja 2013.
  14. http://www.vecernji.hr/regije/bosanac-smijenjena-zbog-duga-zao-mi-je-sto-nisam-sve-dovrsila-clanak-576217 "Bosanac smijenjena zbog duga: Žao mi je što nisam sve dovršila", B. Bradarić i R. Kovačević za "Večernji list" 28.6.2013. Preuzeto 28. lipnja 2013.
  15. Dr. Vesna Bosanac dobila ulicu uz Vukovarsku bolnicu hrv.hr. Hrvatski radio Vukovar. Objavljeno i pristupljeno 17. rujna 2022.
  16. Svečano obilježena 31. obljetnica Bitke za Vukovar branitelji.gov.hr. Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske. Objavljeno i pristupljeno 17. rujna 2022.

Vanjske poveznice uredi

  • Bosanac, Vesna. Osobna sjećanja (video). osobnasjecanja.hr. Pristupljeno 11. travnja 2022.