Otvori glavni izbornik
Vicenza
Comune di Vicenza
Flag of Vicenza.svg
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Veneto
Pokrajina:Vicenza (VI)
Koordinate:45°33′N 11°33′E / 45.55°N 11.55°E / 45.55; 11.55Koordinate: 45°33′N 11°33′E / 45.55°N 11.55°E / 45.55; 11.55
Visina:39 m
Površina:80 km2
Stanovništvo:119.038 (siječanj 2007.)
Gustoća stanovništva:1379.2 stan./km2
Poštanski broj:36100
Pozivni broj:0444
ISTAT-broj:023091
Svetac zaštitnik:Djevica Marija od Santo Berica
Vicenza na karti Italija
Vicenza
Vicenza
Vicenza (Italija)
Službena stranica:www.comune.vicenza.it
Panorama Vicenze

Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana. U siječnju 2007. godine, Vicenza je imala broj stanovnika od 119,038. Prema količini robe za izvoz, Vicenza je treći talijanski grad.

Župe (frazione) Vicenze su: Anconetta, Bertesina, Bertesinella, Bugano, Campedello, Casale, Debba, Longara, Maddalene, Ospedaletto, Polegge, San Pietro Intrigogna, Santa Croce Bigolina, Tormeno.

PovijestUredi

Vicenzu je osnovalo italsko pleme Euganejci nakon kojih su došli Paelo-Veneti od 3. do 2. st. pr. Kr., kada su je osvojili Gali. Rimljani je osvajaju 157. pr. Kr. i daju mu ime Vicetia ili Vincentia, u značenju "pobjedonosna". Stanovnici Vicentije su postali rimski građani 49. pr. Kr., a grad je postao prometno čvorište na putu od Mediolanuma (Milano) do Akvileje kod Tergeste (Trst), no ipak ne tako važno poput susjednog Pataviuma (Padova). Od rimskog razdoblja sačuvani su samo mostovi preko rijeka Bacchiglione i Retrone, i nekoliko lukova rimskog akvadukta ispred gradskog portala Santa Croce.

Tijekom pada Zapadnog Rimskog Carstva, Vicenzu su poharali Heruli, Vandali, Alarik s Vizigotima, te osobito Huni, da bi se grad oporavio nakon posljednjeg pohoda Ostrogota 489. godine. Vicenza je potom postala važan grad u Lombardiji, te u Franačkoj. Brojni benediktinski samostani su izgrađeni u okolici početkom 6. stoljeća.

Godine 899., Vicenzu su uništili mađarski konjanici.

Vicenza je u 12. st. postala jedna od gradova-republika u sjevernoj Italiji, te je sudjelovala u obje lombardske lige. Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, ju je poharao 1236. god. Od tada u njoj tiranski vladaju obitelji Romano, te neko vrijeme da Della Scala, dokk 1404. god., zajedno s pokrajinom Vicentino, nije potpala u mletačku pokrajinu Veneto. Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva ju je okupirao na 8 godina (1509.-1516.), ali se nakon mira u Noyonu vratio u Veneciju.

Osvojili su je Francuzi 1796. god. i nakon pet godina neizvjesnosti, te četiri godine austrijske dominacije, ušla je u sastav Kraljevine Italije 1805. god., gdje je postala glavni grad pokrajine Bacchiglione. God. 1815., bila je uključena u Kraljevstvo Lombardije-Venecije, koja je tijekom trećeg rata za nezavisnost Italije 1866. god. pripala Italiji.

Područje Vicenze je bilo mjesto glavnih borbi u Prvom svjetskom ratu (na visoravni Asiago) i Drugom svjetskom ratu (žarište talijanskog otpora), i to je bio najoštećeniji grad od savezničkog bombardiranja pokrajini Veneto. Stradali su i mnogi njegovi spomenici, a civilnih žrtava je bilo preko 2.000. U 1960im cijeli središnji dio Veneta doživljava snažan gospodarski razvoj uzrokovan pojavom malih i srednjih obiteljskih tvrtki, u širokom rasponu proizvodnje, tzv. "Miracolo del Nordest".

ZnamenitostiUredi

Povijesno središte Vicenze i Palladijeve vile u Venetu

  Svjetska baštinaUNESCO
 
 
Godina uvrštenja: 1994. (18. zasjedanje)

1996. proširena

Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/712 UNESCO

Palladijeve građevine u VicenziUredi

 
Basilica Palladiana na trgu Piazza dei Signori
 
Perspektivna scena Andree Paladija u Tetro Olimpico
 
Palazzo del Capitanio
Andrea Palladio
 
La Rua stup na Piazza dei Signori.
 
Toranj Porta Castello

 Podrobniji članak o temi: Palladijeve vile
U Vicenzi se nalaze 23 građevine Palladija, od kojih su najslavnije:

Slika Ime Ulica Godina Koordinate Bilješke
  Villa Almerico Capra malo izvan središta grada 1591. 45°31′53″N 11°33′36″E / 45.5315°N 11.5600°E / 45.5315; 11.5600 Vila Rotonda je bila prva, od mnogih koje su uslijedile, ladanjska kuća s kupolom. Osobito za vrijeme paladijanizma u arhitekturi 18. stoljeća u Engleskoj i Americi.
  Basilica Palladiana Piazza dei Signori 1549. 45°32′49″N 11°32′47″E / 45.54694°N 11.54639°E / 45.54694; 11.54639 (Basilica Palladiana)
  Teatro Olimpico Piazza Matteotti 1580.-1585. 45°33′00″N 11°32′57″E / 45.55°N 11.54917°E / 45.55; 11.54917 Izvorno urađeno za Accademia Olimpica a od 1580. godine do Palladijeve smrti. Drvenu scenu dovršio je njegov učenik Vincenzo Scamozzi
  Palazzo Chiericati Piazza dell'Isola 1550.-1680. 45°32′57″N 11°32′57″E / 45.54917°N 11.54917°E / 45.54917; 11.54917 Danas gradska pinakoteka, većinom slikara iz Vicenze
  Palazzo Barbaran da Porto 1569.-1575. u njoj se nalazi Museo Palladio
  Palazzo del Capitaniato Piazza dei Signori 1565.-1572. 45°32′50″N 11°32′45″E / 45.54722°N 11.54583°E / 45.54722; 11.54583 Sjedište gradskog vijeća
  Palazzo Porto Contra Porti 1544. 45°32′56″N 11°32′43″E / 45.549024°N 11.545204°E / 45.549024; 11.545204
  Palazzo Porto na trgu Castello Piazza Castello 1571. 45°32′44.44″N 11°32′28.94″E / 45.5456778°N 11.5413722°E / 45.5456778; 11.5413722
  Palazzo Thiene Bonin Longare Pianta Angelica 1571. Dovršio Vincenzo Scamozzi
  Palazzo Thiene Corso Palladio 1542.-1546. Sjedište banke i izložbeni prostor
  Villa Gazzotti Grimani župa (frazione) Bertesina 1550. 45°33′33″N 11°36′02″E / 45.55917°N 11.60056°E / 45.55917; 11.60056

Ostale znamenitostiUredi

  • Katedrala Uznesenja sv. Marije (Santa Maria Annunciata) iz ranog u 11. stoljeća obnavljana je više puta (u 13., 16., 19. st. i nakon uništenja tijekom Drugog svjetskog rata) posjeduje brojne slike i skulpture, gotovo sve od umjetnika iz Vicenze (Cittadello, Celestia, Liberija, Ruschi).
  • Crkva Araceli (1244.), arhitekta G. Guarinija, nekad je pripadala klarisama, a posjeduje kipove Orazio Marinalija i Cassettija, te slike Tiepola.
  • Crkva Karmina (1372.) i Sv. Katarine (1292.), bivsi posjed Humilijatija, posjeduje značajne slike.
  • Santa Corona (1260) podigli su dominikanci nakon smrti Ezzelina da Romana, a nalazi se na slici Bartolomeo Montagna (Magdelena) i Bellinija (Krštenje Kristovo), u njoj se nalazi i Palladijeva kapelica Valmarana.

Santa Croce (1179)

  • ostale znamenite crkve su: SS. Felice i Fortunato (8. st.), SS. Filippo i Giacomo (12. st.), Franjevačka crkva sv. Lovre (S. Lorenzo, 1280.),
  • Sat kula Torre Bissara (1224.-1446.) sa 82 m je jedna od najviših građevina u Vicenzi.
  • Biblioteca Civica Bertoliana je gradska knjižnica koju je osnovao grof Giovanni M. Bertolo 1708. god.
  • Casa Pigafetta (1440.), kuća Antonija Pigafetta.
  • Pinacotheca Civica je galerija vicenzinskih slikara u Paladijevoj Palazzo Chiericati.

PrivredaUredi

Okolica Vicenze je većinom poljoprivredno zemljište, no tu se također vadi mramor, sumpor, baker, ali i srebro i kaolin. Poznati su termalni izvori, od kojih je najpoznatiji Recoaro. U industriji se ističe zlatarstvo i tekstilna industrija, te proizvodnja galzbenih instrumenata i obrada vune i svile. Tri puta godišnje se u Vicenzi održava Izložba zlata, u siječnju, svibnju i rujnu. Tu se nalazi sjedište tvornice dijelova za bicikle - Campagnolo, i tvornice zaštitne sportske odjeće - Dainese.

ŠportUredi

Vicenza je grad nogometnog kluba Vicenza Calcio, pobjednik talijanskog kupa u sezoni 1996./97., koji trenutačno nastupa u trećoj ligi. Njihov gradski stadion se zove Romeo Menti koji prima 17.000 gledatelja.

Slavni stanovniciUredi

Prijateljski gradoviUredi

Vanjske povezniceUredi