Viktor Rosenzweig

Hrvatski pjesnik, politički aktivist i agronom.

Viktor Rosenzweig (Ruma, 1914. – zagrebačka Dotrščina, 9. srpnja 1941.) bio je hrvatski pjesnik, agronom i politički djelatnik židovskog porijekla. [1]

Viktor Rosenzweig
Screen Shot Apr 24, 2021 12-20-28 PM.jpeg
Viktor Rosenzweig na sveučilištu
Puno ime Viktor Rosenzweig
Pseudonim Vitomir Jovanović
Rođenje 1914.
Ruma, Austro Ugarska
Smrt 9. srpnja 1941.
zagrebačka Dotrščina, NDH
Nacionalnost Židov
Period pisanja 1935.1941.
Supruga(e) Bosiljka Rosenzweig r. Pasini
Djeca Margita Jagodić
Portal o životopisima

ŽivotopisUredi

Pjesnik Viktor Rosenzweig rođen je u Rumi, godine 1914. a ubijen u Zagrebu 9. srpnja 1941. na Dotršćini, nakon što je bio kratko vrijeme zatvoren u sabirnom logoru Kerestinec [2] Nakon završene osnovne škole u Rumi te gimnazije u Novom Sadu, započinje studij prava u Beogradu, ali se zbog političke aktivnosti seli u Zagreb gdje pohađa i završava studij agronomije na Šumarskom fakultetu.

Član SKOJ-a postao je još u gimnaziji, a posebno je bio aktivan među lijevo usmjerenim studentima na sveučilištu. Aktivni je član KPJ od 1934. do 1935. kada biva uhapšen i osuđen na šest mjeseci zatvora. Osim politički djeluje i javno u društvima "Svjetlost" te "Kulturno udruženje studenata pacifista".

Iz policijskog pritvora (uhićen 30. ožujka 1941.) u Banovini Hrvatskoj izručen je u travnju 1941. vlastima NDH te je potom strijeljan na Dotršćini s poznatom grupom lijevih intelektualaca i političkih djelatnika: Zvonimir Richtmann, Ivo Kuhn, Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ivan Krndelj i drugi. [3]

Ista sudbina je gotovo u isto vrijeme zadesila i njegove roditelje (Margitu rođ. Handler i Josipa Rosenzweiga)[4] koji su ubijeni u Srijemu, ali su mu supruga, Bosiljka Rosenzweig rođ. Pasini (Zadar, 1. rujna 1915. - Zagreb, 15. svibnja 1989.) i kći Margita Jagodić (Zagreb, 22. veljače 1939.-18. veljače 1971.) preživjele rat. [5]

Kao što njegova smrt nadilazi značenje osobne tragedije, tako i u njegovoj poeziji odzvanja glas epohe, nagovještaja rata, borbe i stradanja.

Već kao student objavljivao je tekstove i pjesme u beogradskim, zagrebačkim i novosadskim časopisima Glas omladine (Zagreb), Časopis živih (Beograd), Vojvođanski zbornik, Letopis Matice srpske.

Jedina njegova zbirka pjesama, Naš život, objavljena pod pseudonimom Vitomir Jovanović u zagrebačkoj nakladi "Orbis", zasluženo je oteta zaboravu i ponovno predstavljena današnjoj publici: godine 2001. na tradicionalnom židovskom skupu Bejahad u Supetru na Braču predstavljena je grafička mapa "Naš život" hrvatskog židovskog umjetnika i dizajnera Alfreda Pala s pjesmama Viktora Rosenzweiga, a kasnije objavljena u Zagrebu.[6] Neke njegove pjesme objavljene su nakon Drugog svjetskog rata u zbirci revolucionara-književnika »Reči i dela«.

DjelaUredi

  •  
    Naslovnica knjige "Naš život" Viktora Rosenzweiga (Vitomir Jovanović) iz 1939.
    Naš život, Orbis Zagreb, 1939. (ovitak napravio slikar i grafičar Roman Petrović) [7]

Važnije pjesmeUredi

  • Naš život
  • Ako ne bude rata""
  • III
  • Prometej
  • Priča o našoj prvoj ljubavi
  • Ne znam...
  • Gorki čas
  • Grad
  • Zovi
  • Poruka
  • Sutra

LiteraturaUredi

  • Vitomir Jovanović: "Iz mojih uspomena", Ratnički glasnik, 13, VIII-IX, 317., 1934.
  • Živan Milisavljević: "Posmrtni susret petorice: Miloje Čiplić, Branko Bajić, Vladimir Kolarov, Vitomir Jovanović, Dejan Brankov", Matica srpska, Novi Sad, 1949.
  • V. Rajčević: "Studentski pokret na Zagrebačkom sveučilištu 1918–1941.", Zagreb 1959.
  • I. Jelić: Tragedija u Kerestincu, Zagreb 1986.
  • Z. Komarica: Kerestinečka kronika, Zagreb 1989.
  • N.Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec, časopis Novi Omanut, 9(2001) 47/48., 2001.
  • M. Mirković: Predgovor novom izdanju zbirke "Naš život", Zagreb 2001.
  • Goldstein, Ivo. 2001. Holokaust u Zagrebu. Novi Liber. Zagreb. ISBN 953-6045-19-2
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo. 2011. Židovski Zagreb. AGM, Židovska općina Zagreb. Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
  • Snješka Knežević, "Židovi i Zagreb - izložba", Židovska općina Zagreb, 2015. [8]
  • Tena Banjeglav, Kristina Dilica, Alice Straniero: "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju", Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu, Documenta, Zagreb, 2021. [9]

ZanimljivostiUredi

  • Godine 2018. povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, Židovska općina u Zagrebu organizirala je recital pod nazivom "Sutra možda, bit ćemo svrstani u beskrajne kolone ..." . Temeljila se na književnim tekstovima i poeziji Zwi Kolitz, Mirka Mirkovića i Viktora Rosenzweiga. Recital je za scenski nastup pripremila Mira Wolf, a stihove su interpretirali Rene i Sven Medvešek. [10]

IzvoriUredi

  1. ROSENZWEIG, Viktor - Židovski biografski leksikon,. Leksikografski Zavod "Miroslava Krleže". Pristupljeno 11. travnja 2021.
  2. Josip Debeljak. Kerestinec. Portal - Zagreb se bori. Pristupljeno 11. travnja 2021.
  3. Strijeljanje prve grupe talaca iz logora Kerestinec 09. 07. 1941. Portal - Antifašistički Vjesnik. Pristupljeno 12. travnja 2021.
  4. Ivan Ninić (nećak Viktora Rosenzweiga). 2007. Nestanak najdražih (PDF). "Mi smo preživjeli". Jevrejski istorijski muzej Saveza jevrejskih opština Srbije. Pristupljeno 11. travnja 2021.
  5. Rosenzweig, Bosiljka. Gene Portal. Pristupljeno 11. travnja 2021.
  6. Ana Smolo. 2000. Susret na Braču. Portal "Makabijada". Pristupljeno 11. travnja 2021.
  7. Viktor Rosenzweig (Roman Petrović, ovitak). 1939. "Naš život". Orbis, Zagreb. Pristupljeno 12. travnja 2021.
  8. Snješka Knežević. 2015. "Židovi i Zagreb" (PDF). Židovska općina, Zagreb. Pristupljeno 11. travnja 2021.
  9. Tena Banjeglav, Kristina Dilica, Alice Straniero. 2021. "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju" (PDF). Dokumenta, Zagreb. Pristupljeno 11. travnja 2021.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Holocaust Remembrance. 25. siječnja 2018. Pristupljeno 12. travnja 2021.