Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066. do svoje smrti 1087. godine. Potomak Rolla, bio je vojvoda Normandije od 1035. nadalje. Do 1060., nakon dugotrajne borbe za uspostavu svoje vlasti, njegova kontrola nad Normandijom bila je osigurana. Godine 1066., nakon smrti Eduarda Ispovjednika, Vilim je invazijom na Englesku predvodio normansku vojsku do pobjede nad anglosaksonskim snagama Harolda Godwinsona u Bitci kod Hastingsa, a potom je suzbio engleske pobune u onome što je postalo poznato kao Normansko osvajanje Engleske. Ostatak njegova života obilježen je borbama za učvršćivanje vlasti nad Engleskom i svojim teritorijima te poteškoćama s njegovim najstarijim sinom Robertom.
Vilim I. Osvajač | |
---|---|
![]() | |
kralj Engleske | |
Vladavina | 25. prosinca 1066. – 9. rujna 1087. |
Nasljednik | Vilim II., engleski kralj |
vojvoda Normana | |
Vladavina | 3. srpnja 1035. – 9. rujna 1087. |
Supruga | Matilda Flandrijska |
Djeca | Robert II. Rikard Normanski Vilim II., engleski kralj Adeliza Cecilija Normanska Konstancija Normanska Adela Normanska Henrik I. |
Dinastija | Normanska |
Otac | Robert I., vojvoda Normandije |
Majka | Herleva |
Smrt | 1087. |
Vilim je bio sin neoženjenog vojvode Roberta I. Normandijskog i njegove ljubavnice Herleve. Njegov nezakonit status i mladost stvarali su mu probleme nakon što je naslijedio oca, kao i anarhija koja je obilježila prve godine njegove vlasti. Tijekom njegova djetinjstva i adolescencije članovi normanske aristokracije borili su se međusobno, kako za kontrolu dječjeg vojvode, tako i za vlastite ciljeve. Godine 1047., Vilim je uspio ugušiti pobunu i početi uspostavljati svoju vlast nad vojvodstvom, proces koji nije bio potpuno dovršen sve do otprilike 1060. Njegov brak tijekom 1050-ih s Matildom Flandrijskom pružio mu je snažnog saveznika u susjednoj grofoviji Flandriji. Do vremena njegova vjenčanja, Vilim je mogao organizirati imenovanje svojih pristaša za biskupe u normanskoj crkvi. Njegovo jačanje vlasti omogućilo mu je proširenje horizonta, a do 1062. godine osigurao je kontrolu nad susjednom grofovijom Mainom.
Tijekom 1050-ih i početkom 1060-ih, Vilim postaje konkurentom za prijestolje Engleske koje je držao Eduard Ispovjednik koji nije imao djece, njegov rođak iz prvog koljena. Postojali su i drugi potencijalni nasljednici, uključujući moćnog engleskog grofa Harolda Godwinsona, koga je Eduard imenovao kraljem na samrti u siječnju 1066. Tvrdio je da mu je Eduard prethodno obećao prijestolje i da je Harold prisegnuo podršku njegovom zahtjevu. Vilim je izgradio veliku flotu i invazijom Engleske u rujnu 1066. godine ostvario odlučujuću pobjedu, ubivši Harolda u Bitci kod Hastingsa 14. listopada 1066. Nakon daljnjih vojnih napora, Vilim je okrunjen kraljem na Božić 1066. godine u Londonu. Službeno je započeo svoju vladavinu Engleskom 1067., no onda se vratio u Normandiju. Slijedilo je nekoliko neuspjelih pobuna, ali Vilimova kontrola nad Engleskom većinski je bila osigurana do 1075. godine, omogućavajući mu da veći dio svoje vladavine provede u kontinentalnoj Europi.
Vilimove posljednje godine obilježene su poteškoćama u njegovim posjedima, problemima sa sinom Robertom i prijetnjama Danske invazije na Englesku. Godine 1086. naredio je sastavljanje Domesday Booka, popisa koji navodi sve posjede u Engleskoj zajedno s njihovim vlasnicima prije invazije i trenutačnim vlasnicima. Preminuo je u rujnu 1087. dok je predvodio kampanju u sjevernoj Francuskoj i sahranjen je u Caenu. Njegova vladavina u Engleskoj obilježena je izgradnjom dvoraca, uspostavom nove normanske plemićke klase i promjenama u sastavu engleskog svećenstva. Nije nastojao integrirati svoje posjede u jedno carstvo, već je nastavio upravljati svakim dijelom zasebno. Njegove zemlje podijeljene su nakon smrti: Normandija je pripala Robertu, a Engleska njegovom drugom preživjelom sinu Vilimu Rufusu.
Pozadina uredi
Normani su prvi put počeli provaljivati u ono što će postati Normandija krajem 8. stoljeća. Trajno skandinavsko naselje dogodilo se prije 911., kada su Rollo, jedan od vođa Vikinga, i francuski kralj Karlo III. postigli sporazum kojim je Rollo postao grofom Rouena. Zemlje oko Rouena postale su jezgra kasnijeg vojvodstva Normandije. Normandija je korištena kao baza za skandinavske napade na Englesku koji su se obnovili krajem 10. stoljeća, što je pogoršalo odnose između Engleske i Normandije. Kako bi poboljšao situaciju, kralj Ethelred II. Nespremni je uzeo Emmu, sestru Richarda II, vojvode Normandije, za svoju drugu ženu 1002. godine.
Danski napadi na Englesku nastavili su se, a Ethelred je potražio pomoć od Richarda, sklonivši se u Normandiju 1013. godine kada je danski kralj Sven I protjerao Ethelreda i njegovu obitelj iz Engleske. Svenova smrt 1014. omogućila je Ethelredu povratak kući, ali Svenov sin Knut osporavao je Ethelredov povratak. Ethelred je neočekivano preminuo 1016. godine, a Knut postao kralj Engleske. Ethelredovi sinovi, Eduard i Alfred, otišli su u izgnanstvo u Normandiju, dok je njihova majka Emma postala druga žena Knuta.
Nakon Knutove smrti 1035. godine, engleski prijestolje pripalo je Haroldu Harefootu, njegovom sinu iz prvog braka, dok je Harthaknut, sin Knuta i Emme, postao kralj u Danskoj. Engleska je ostala nestabilna. Alfred se vratio u Englesku 1036. godine, možda kako bi posjetio svoju majku i možda izazvao Haralda za prijestolje. Jedna priča implicira vojvodu Godwina iz Wessexa u Alfredovu naknadnu smrt, dok drugi krive Harolda. Emma je otišla u izgnanstvo u Flandriju sve do 1040. godine kada je Harthaknut postao kralj nakon Haroldove smrti, a njegov polubrat Eduard slijedio je Harthaknuta u Englesku; Eduard je proglašen kraljem nakon Harthaknutove smrti u lipnju 1042. godine.
Izvori uredi
- Opća enciklopedija JLZ, svezak 8, Zagreb, 1982.
Vanjske poveznice uredi
- Hrvatska encikopedija (LZMK) – Vilim I. Osvajač
- Opća i nacionalna encikopedija – Vilim I. Osvajač
- A literary & historical atlas of Europe
Prethodnik: | kralj Engleske | Nasljednik: |
Edgar II. | Vilim II., engleski kralj |