Vinko Uhlik (Beograd, 21. svibnja 1933.) hrvatski je arhitekt i akademski slikar.

Vinko Uhlik
Vinko Uhlik
Rođenje 21. svibnja 1933.
Nacionalnost Hrvat
Vrsta umjetnosti slikarstvo i arhitektura
Portal o životopisima

Rođen je 21. svibnja 1933. godine u Beogradu, ali živi i djeluje u Zagrebu. Na akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je 1957. godine u klasi profesora Otona Postružnika. Nakon studija od 1958. do 1961. godine intenzivno se bavio slikarstvom te je s grupama Staza, 15 mladih, Zagrebački krug i Likum izlagao svoje radove u Zagrebu, Splitu i Bolu na Braču. Na Arhitektonskom fakultetu diplomirao je 1965. godine kod profesora Vladimira Turine.

Od 1961. do 1984. godine radio je u poduzeću za industrijsko građenje Jugomont, arhitektonsko-urbanističkom projektnom birou Projektant i Urbanističkom zavodu Dalmacije u Splitu.

Godine 1984. zaposlio se na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao savjetnik za razvoj, a surađivao je i kao asistent i vanjski suradnik s prof. Brunom Milićem na studiju Oblikovanje pejsaža.

Otkada je umirovljen 1994. godine intenzivnije se bavi slikarstvom i priređuje samostalne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu.

Član je strukovnih udruženja: HDLU-a, LIKUM-a (za slikarstvo) te UHA-e i DAZ-a za arhitektonske djelatnosti.

Realizirani projekti uredi

Vinko Uhlik jedan je od istaknutih protagonista urbanističko-arhitektonskog planiranja i promišljanja prostora Novoga Zagreba i Zagreba u cjelini. Urbanistički planovi naselja Zapruđe, Utrina, Siget i Središće rezultat su njegova višedesetljetnoga stručnog rada i paradigmatski su primjeri i nezaobilazni smjerokazi ostvarivanju kvalitete životnog okvira, pri čemu su ravnopravno uključeni stambeni i društveni aspekti.

Najznačajniji arhitektonski i urbanistički projekti Vinka Uhlika svakako su oni koji su nastali od 1966. do 1980. godine, a odnose se u cijelosti na koncepciju i izgradnju Novog Zagreba, koji je sav izgrađen od ranih 1950-tih do početka dvadesetprvog stoljeća. Karakteristično za sva naselja (tzv. mikrorajoni ) toga grada jest s jedne strane modernistička ekspresija (izraz), a s druge socijalne strane, vrlo visoka razina prostornih i građanskih normi kako za cijelo naselje tako i za pojedine zgrade. Posebno vrijednu karakteristiku Zapruđa, Utrina, Središća i Sigeta predstavljaju prostrani javni prostori, pješački trgovi, brojni parkovi i obilato dimenzionirani školski i predškolski prostori.

Izradom natječajnih radova i studija obogatio je i usmjerio urbanistička promišljanja o centru novog Zagreba i priobalju Save, novom centru grada uz središnju os, ali i o povijesnom gradskom tkivu. Odlike njegova rada jasne su prostorne koncepcije primjerene mogućnostima prostora, ali i ambicijama zadatka i vremena: planiranje pejzaža u svim mjerilima, obilje neizgrađenog prostora uz pomno komponiranje sadržaja te komplementarnost i nerazdvojivost urbanizma, arhitekture i tehnologije građenja.[nedostaje izvor]

 
Vinko Uhlik, Poslovno-stambena zgrada, Siget, Novi Zagreb, 1979. godina
  • Detaljni urbanistički plan Stambenog naselja Zapruđe, Novi Zagreb, 1964.
  • Tipska stambena zgrada u Zapruđu, P+4, po Jugomontovoj tehnologiji (koautor B. Hlebec), 1964.
  • Dizajn fasadnih membrana za zgrade p+8 i P+4, 1964.
  • Robna kuća u Zapruđu, po Jugomontovoj tehnologiji, 1965.
  • Dječji vrtić i jaslice u Zapruđu i Trnskom (koautor B. Brnčić), 1965.
  • Idejno, sadržajno, urbanističko i prostorno rješenje Centra Zapruđe, 1965.
  • Provedbeni plan Stambenog naselja Utrina, Novi Zagreb (koautor B. Hlebec), 1965.
  • Osnovna škola u naseljima Borongaj, Utrina i Siget te u Velikoj Gorici, Jugomontova tehnologija, 1966.
  • Autobusni kolodvor Slavonski Brod, 1967.
  • Robna kuća „Vesna“, Slavonski Brod, 1967.
  • Unutrašnje uređenje ureda direktora „Đure Đakovića“, Slavonski Brod, 1967.
  • Dvogodišnje sudjelovanje na projektu Južni Jadran, lokacije na Pelješcu; tim Urbanističkog instituta Dalmacije i Shankland, Cox and Associates iz Londona, 1969.
  • Detaljni plan Orebić – Trstenica, sudjelovanje u poglavlju „Tourist development“ studije hotela, 1969.
  • Sudjelovanje u trasiranju i vođenju radova na glavnoj cesti; otok Brač, Supetar * Bol, 1969.
  • Detaljni urbanistički plan dijela Voltinog naselja, Zagreb, 1970.
  • Adaptacija i unutrašnje uređenje ambulante u Voltinom naselju, Zagreb, 1971.
  • Trg i stambeno-poslovna zgrada u Sigečici P+1+8, Zagreb, 1971.
  • Planinarska kuća na Vidovoj gori, otok brač, 1971.
  • Uređivanje fotomonografije otoka Brača, 1972.
  • Detaljni urbanistički plan Stambeno-poslovne zode Siget, Novi Zagreb (koautor B Brnčić), 1973.
  • Natječajni rad za urbanističko- arhitektonski projekt naselja Središće, Novi Zagreb, I. Nagrada za izvedbu (autorski tim: B. Brnčić, Ž. Čidić, V. Uhlik – voditelj, D. Vrcan), 1976.
  • Stambeno-poslovna zgrada u Stambeno-poslovnoj zoni Siget P+1+8, 1977.
  • Pješačka terasa u Stambeno-poslovnoj zoni Siget (koautor: B. Brnčić) P+1+8, 1977.
  • Provedbeni detaljni urbanistički plan Središća (autorski tim: B. Brnčić, Ž. Čidić, V. Uhlik – voditelj, D. Vrcan), 1977.
  • Idejna rješenja svih stambeno-poslovnih zgrada u naselju Središće-Istok, 1350 stanova (autorski tim: B. Brnčić, Ž. Čidić, V. Uhlik – voditelj, D. Vrcan), 1977.
  • Ljetnikovac obitelji Pleić u blizini Postira, otok Brač, 1981.
  • Glavni trg u Priboju na Limu, Srbija (izvedbeni projekt), 1982.
  • Rezidencija obitelji Pleić u Ženevi, Švicarska, 1982.
  • Adaptacija i dogradnja šest osnovnih škola u Samoboru i selima, 1983.
  • Dogradnja i proširenje osnovne škole u Utrinama, 1984.
  • Kulturno-društveni centar u Priboju na Limu, Srbija (idejni, glavni i izvedbeni projekt), 1986.
  • Unutrašnja oprema i uređenje Kulturno-društvenog centra u Priboju, 1986.
  • Samostan časnih sestara dominikanki u Trnju, Zagreb; idejni, glavni i izvedbeni projekt, 1986.
  • Rekonstrukcija i adaptacija veteranskih stanica i ambulanti u Zagrebu i Samoboru, 1987.
  • Stambeno-poslovna kuća i uređenej okoliša obitelji Ćurković kod Tomislavgrada, Bosna i Hercegovina, idejni i izvedbeni projekt, 1988.
  • Idejni i glavni projekt kurije u Jazbini, Zagreb, 1989.
  • Dogradnja i nadogradnja te rekonstrukcija krovišta osnovne škole u Ulici račkog, Zagreb, 1990.
  • Unutrašnje uređenje Haulikovog ljetnikovca u Maksimiru, Zagreb, 1992.
  • Znanstveno obrazovni centar za brdsko planinsku poljoprivredu Agronomskog fakulteta na Medvednici, Zagreb, idejni i izvedbeni projekt, 1993.
  • Projekt adaptacije policijske akademije u Zagrebu, 1993.
  • Društveni i „vanjski“ restoran na lokaciji Klin u Dubravi, Zagreb, 1995.
  • Stambeno-poslovna zgrada gosp. Zopfa u Velikoj Gorici, 1996.
  • Stambeno-poslovna zgrada obitelji Vizec u Donjoj Dubravi, Zagreb, 1996.
  • Adaptacija i unutrašnje uređenje Centralne veterinarske ambulante i zgrade uprave u Heinzlovoj ulici, Zagreb, 1996

Natječajni projekti uredi

  • Natječaj za arhitektonsko-urbanističko rješenje Splita III (suradnik Ž. Turketo), nagrada, 1968.
  • 6. Međunarodni natječaj za arhitektonsko-urbanističko i pejsažno rješenje poluotoka Marjan u Splitu, (V.Uhlik – voditelj, suradnici: N. Lušić, B. Mitrović, F. Mudnić i dipl.ing.šumarstva Gregurević), I. nagrada, godišnja nagrada za kulturu „Vladimir Nazor“, 1969.
  • Natječaj za urbanističko rješenje vanjskog dijela željezničke postaje u Ljubljani (suradnik J. Uhlik), otkup, 1969.
  • Natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje Hotelsko-turističkog kompleksa „Borik“ kod Zadra, druga faza (pozvani autor Z. Kolacio, Koautor V. Uhlik), otkup, 1969.
  • Javni natječaj za urbanističko i arhitektonsko rješenje glavnog trga u priboju na Limu, Srbija (suradnici: M.Peterčić, B. Velnić), I. nagrada, 1970.
  • Natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje glavnog trga u Ljubljani (suradnik J. Uhlik), IV. nagrada, 1970.
  • Natječaj za idejno-oblikovno rješenje spomenika našim poginulim borcima u Barletti, Italija, pozvani autor Z. Kolacio, koautor V. Uhlik, 1971.
  • Natječaj za urbanističko – arhitektonsko rješenje prostora Donjeg Grada, (suradnici: M. Peterčić, J. Uhlik, B. Velnić i ing. prometa R. Rukavina); jednakovrijedna II. nagrada (prva nije dodijeljena), 1972.
  • Natječaj za idejno rješenje odgojno – obrazovne ustanove za djecu od 3 do 14 godina u varaždinskom kraju ( raspisivač nije dovršio natječaj), 1974.
  • Natječaj za urbanističko – arhitektonsko rješenje Centra Novi Zagreb (granice zahvata: južna granica – Avenija Dubrovnik, zapadna – Jadranski most, istočna – Most mladosti, sjeverna – rijeka Sava); V. Uhlik – voditelj projekta, suradnici: B. Brnčić, Ž. Čidić, D. Vrcan te dipl. ing. građ. B. Šojat za promet); prvi plasman, II. nagrada, 1974.
  • Natječaj za tipski projekt dječjeg vrtića i jaslica, koji bi se veličinom, kapacitetom i oblikom mogao prilagoditi različitim prostorima i programima (suradnici: B. Brnčić, M. Uzelac); natječaj proveden prema Jugomontovoj tehnologiji; raspisivač Grad Zagreb nije ga dovršio, 1975.
  • Natječaj za urbanističko – arhitektonsko rješenje stambenog naselja Središće u Novom Zagrebu (V.Uhlik – voditelj, suradnici B. Brnčić, Ž. Čidić, D.Vrcan te dipl. ing. građ. B. Šojat za promet), I. nagrada i pravo na izvedbu, 1976.
  • Natječaj za idejna i arhitektonsa rješenja novih zgrada na Brestovcu, I. nagrada, 1978.
  • Pozvani natječaj za arhitektonsko – urbanističko rješenje naselja Travno, bez otkupa, 1980.
  • Pozvani natječaj za urbanističko – arhitektonsko i pejzažno rješenje Lječilišta Brestovac na Medvednici, (V. Uhlik – pozvani autor i voditelj, B. Brnčić, Ž. Vidić, D. Vrcan), I. nagrada, 1981.
  • Natječaj za idejna rješenja adaptacije i rekonstrukcije te obnove postojećih zgrada bivšeg Lječilišta Brestovac, u svrhu novih smještajnih i rekreacijskih sadržaja, I. nagrada, 1996.
  • Pozvani arhitektonsko – urbanistički natječaj za rješenje trgovačko – poslovnog centra „GT Centar“; raspisivač nije dovršio natječaj, 1996.

Ostali, neizvedeni projekti uredi

  • Restoran na obali rijeke Save u Zagrebu, 1964.
  • Osnovna škola sa 16+4 odjeljenja u naselju Zapruđe; po Jugomontovoj tehnologiji (koautor Berislav Brnčić), 1965.
  • Stambeni nizovi (četiri niza) u Kuvajtu; po Jugomontovoj tehnologiji, idejni projekt, 1966.
  • Restoran na Crvenom otoku u Istri, idejno – arhitektonski projekt, 1966.
  • Hotel A kategorije u uvali blizu Orebića (240 ležajeva), idejni projekt, 1968.
  • Rezidencija obitelji Pleić na Ženevskom jezeru, Švicarska, 1970
  • Adaptacija obitelji Pleić u Omišu, 1971.
  • Eko i etno park Vladimir Nazor na Vidovoj gori, otok Brač, idejno – prostorno rješenje, 1971.
  • Robna kuća namještaja u Stambeno – poslovnoj zoni Siget, idejno rješenje, 1973.
  • Zgrada suda u Samoboru, idejno rješenje, 1973.
  • Adaptacija hotela u Bolu na Braču, idejni projekt, 1974.
  • Hotelsko – turističko naselje u uvali Lovrečina kod Postira, otok Brač (2200 ležajeva A i B kategorije); idejni, programski i arhitektonsko – oblikovni projekt, 1975.
  • Kompleks hotelskog naselja u Sutivanu, otok Brač, idejni projekt, 1975.
  • Urbanistički uvjeti za Kulturno – društveni centar Novi Zagreb, 1978.
  • Turističko – hotelsko naselje Veštar u Istri (autori: M. Peterčić, L. Šverer, V. Uhlik), idejno, prostorno i urbanističko rješenje, 1978.
  • Kulturno – društveni centar Novi Zagreb, idejni projekt, 1979.
  • Centar Sesvete, s pješačkim trgom i javnim sadržajima; idejno, urbanističko i oblikovno rješenje, 1982.
  • Provedbeni urbanistički plan naselja Sesvetski Kraljevec, 1983.
  • Provedbeni urbanistički plan naselja Selčina, 1983.
  • Arhitektonsko – urbanistička studija prostora Trnja (autori: V. Uhlik, M. Uzelac), 1986.
  • Kompleks Agronomskog fakulteta, idejno rješenje, 1990.
  • Pokušalište u Jazbini (imanje Agronomskog fakulteta), Zagreb, idejno, arhitektonsko i oblikovno rješenje, 1991.
  • Dom vina u Hrvata u Jazbini, idejno arhitektonsko rješenje, 1991.
  • Hotel zračne luke Zagreb, idejno arhitektonsko rješenje, 1995.
  • Tipske drvene montažne kuće za Rusiju; naručitelj: Sederm Fitraco, Švicarska, projekt, 1995.
  • Unutrašnje uređenje i oprema za hotel Bishor blizu Sočija, Rusija (oko 22 000 m2); naručitelj: Sederm Fitraco, Švicarska, idejni projekt, troškovnici i detalji, 1996.
  • Odmaralište i izletište, sa smještajem, restoranom i igralištima, na planini Čvrsnici, Bosna i Hercegovina, idejno rješenje, 1997.
  • Detailed plan – Island of  Zlarin, s programom i osnovnim zonskim projektima, 1997.
  • Obnova i adaptacija napuštenog sela Grabovica, iznad jezera Buško blato, za potrebe eko i zdravstvenog turizma, idejno rješenje, 1998.
  • Nova tvornica Katran na Žitnjaku, Zagreb, idejno, arhitektonsko i urbanističko rješenje, 1999.
  • Prodajni centar Dalmacija, na lokaciji bivše tvornice Salonit u Solinu, idejno, programsko i urbanističko – arhitektonsko rješenje, 2000.
  • Stambeno naselje na području stare tvornice Katran na Radničkoj cesti, Zagreb (kapacitet 780 stanova), idejno, arhitektonsko i urbanističko rješenje, 2001.
  • Kompleks tvornice Salonit, s novom tehnologijom i novim halama, idejno, urbanističko i arhitektonsko rješenje, 2001.
  • Zdravstveno – turistički i rekreacijski centar na jezeru Buško blato, idejno, urbanističko i arhitektonsko rješenje, 2002.
  • Kompleks četiri veće vile kod Gračana, s osam stambenih jedinica i bazenima, idejno i urbanističko rješenje, 2002.
  • Hotelski i rekreacijski kompleks u Hrvatskom zagorju (pored Zlatara), idejno, programsko i urbanističko rješenje, 2003.
  • Adaptacija hotela s wellnessom i izletničkim restoranom pored Zlatara, idejnii projekt, 2006.
  • Adaptacija i unutrašnje rješenje poslovne zgrade u centru Zlatara, idejni projekt, 2006.
  • Obrazovni i kulturno – društveni centar u Središći, idejno i urbanističko – arhitektonsko rješenje, 2010.

Arhitektonske nagrade uredi

 
Vinko Uhlik (lijevo), ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek (desno). Dodjela "Nagrade Vladimir Nazor" za životno djelo u području arhitekture i urbanizma.
 
Redom: gradonačelnik Tomislav Tomašević, Vinko Uhlik, predsjednik gradske skupštine Joško Klisović. Dodjela "Nagrade grada Zagreba", foto: Ivica Bitunjac
  • Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo u području arhitekture i urbanizma – 2021.
  • Nagrada grada Zagreba, dodijeljena u Staroj gradskoj Vječnici 31. 5. 2022. kao najveće priznanje grada Zagreba. Uručena od strane predsjednika gradske skupštine.
  • Nagrada grada Splita 1969. za   uspjehe postignute na području znanosti i kulture za prostorno pejsažno rješenje poluotoka Marijan u Splitu (uz suradnike G. Mitrović, F. Mudnić i D. Grgurević).

Slikarstvo uredi

Slikarstvom i primijenjenim likovnim disciplinama bavio se od 1957. godine. U tom je vremenu naslikao brojne slike i održao desetak izložbi u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Makarska, Sinj, Tribunj, Bol, Zlarin) te u Aalborgu i Kopenhagenu, Londonu i Rimu.

Slike mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu. Pretežno slika figurativno u tehnikama tempera, gvaš, akvarel i akrilik. Slikarstvo Vinka Uhlika nije slijedilo česte izmjene trendova već je ostalo u granicama „vlastitog“ razvoja, vezano na „motive“ koji nas okružuju, bilo da se radi o osobama, interijerima ili krajolicima. Osnovno sredstvo izričaja su mu boje, katkad rafinirane, katkad elementarne. Motivi su krajolici, mrtve prirode i urbani prizori.

Monografija uredi

U siječnju 2019. godine Uhlik izdaje svoju prvu monografiju Graditi i slikati grad, koja obuhvaća preko sto njegovih radova na području arhitekture i urbanizma te njegov slikarski opus. Monografija je prezentacija slikarskog i arhitektonsko-urbanističkog rada Vinka Uhlika kao sudionika stručnih i društveno kulturnih kretanja tijekom šezdesetak godina. Najveći dio autorova slikarskog opusa u monografiji prikazuje krajolike obalnih područja i otoke, dok je arhitektonsko-urbanistički opus vezan uglavnom za grad Zagreb.

Uz Vinka Uhlika koji za knjigu piše osvrte o odabranim arhitektonskim i slikarskim djelima, autori tekstova još su i Leila Mehulić, Stanko Špoljarić i Ivan Mlinar.

Izložba: Vinko Uhlik: Uz ostalo i...... slikam uredi

5. studenoga 2020. u Oris Kući arhitekture u Zagrebu otvarena je izložba arhitekta i slikara Vinka Uhlika Uz ostalo i...... slikam. Na izložbi su izložene 42 slike nastale u preko 60 godina slikarskog rada. Sve slike izložene na izložbi nastale su u raznim vremenskim situacijama najčešće u odmoru od arhitekture. Slike se razlikuju u motivima, ali i u tehnikama slikanja. Uz radove nastale tušem najviše izloženih slika nastalo je vodenim slikarskim tehnikama: akvarelom, temperom, gvašem ili njihovim kombinacijama.

Literatura uredi

Vanjske poveznice uredi