Visočica (planina u BiH)

Visočica je planina u Bosni i Hercegovini, južno od Bjelašnice, najvišeg vrha Džamija 1967 m.[1] Na sjevernom dijelu pretežno se nalaze planinski pašnjaci, dok je južni dio obrastao šumom. Visočica čini prirodnu granicu između središnje Bosne i Gornje Hercegovine.[2]

Visočica
Položaj
Koordinate43°36′N 18°12′E / 43.6°N 18.2°E / 43.6; 18.2 (WD)
Država Bosna i Hercegovina
Najbliži gradoviKonjic
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhDžamija, 1.967 m
Ostali vrhoviVeliki Ljeljen (1963 mnm), Mali Ljeljen, Vito (1960 mnm), Subar, Veliko brdo, Drstva, Puzim
Visočica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Visočica
Visočica
Visočica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Zemljovid

Rijeka Kalinovička Ljuta je s istočne strane odvaja od Treskavice, rijeka Neretva odvaja ju od Prenja s juga i jugozapada, a sa zapada i sjevera kanjon rijeke Rakitnice od Bjelašnice.[2]

Zemljopisnim oblikom je visoravan koja se od sjevera s 1400 metara nadmorske visine blago spušta ka jugu. Relativno je bezvodna, ali među kamenim liticama je Veliko jezero. Ljeljen je greben na sredini planine pravca sjeverozapad – jugoistok. Na njemu je najviši vrh planine Džamija (1967 mnm). Ostali viši vrhovi su Veliki Ljeljen (1963 mnm), Mali Ljeljen, Vito (1960 mnm), Subar, Veliko brdo, Drstva i Puzim.[3]

Na nadmorskoj visini od 1691 m kod Velikog jezera nalazi se nekropola Poljice s 49 stećaka (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemenjaka) koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[4][5]

Na Visočici se nalaze naselja hrvatskih planištara koja datiraju od predturskih vremena i koja su još onda imala svog kapelana. To su bili planištari iz Donje Hercegovine koji su živjeli i od Gornje Hercegovine. Visočica je bila u vlasništvu humnjačkih Hrvata. Imali su posjede na koje su izlazili ljeti sa svojom stokom, a vremenom su brojne obitelji ostajali i zimi te su nastala katunska naselja i poslije i cijele obiteljske kuće.[6]

Sela su na velikim nadmorskim visinama. Na nadmorskoj visini od 1150 m do 1300 m sa sjeverne strane su planinska sela Bobovica, Ozimine, Đulbašići, Pervizi (Donja Tušila) i Sinanovići (Gornja Tušila ), sasvim uništena u velikosrpskoj agresiji 1991. – 1995. god., a danas obnovljena. Na južnim su obroncima na nadmorskoj visini od 950 m do 1150 m planinska sela kao Luka, Ježeprasina, Odžaci (Bjelimići), Gradeljina, Svijenča, Argud i jugozapadno Dužani, Blaca, Dudle, Grušća i Prebilje.[2]

Pristup svim vrhovima još uvijek nije siguran zbog ratnih djelovanja. Planinarima privlačni vrh Puzin (1776 m) sa strmim liticama nije preporučljiv, jer oko njega još je minirano.[2]

Izvori uredi

  1. Visočica Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 21. veljače 2015.
  2. a b c d (srp.) Planinarenje.ba Visočica (pristupljeno 9. travnja 2017.)
  3. Planinarski klub OblunArhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2019. (Wayback Machine) Vranica-najviši vrh Bosne, Visočica 22-24 6 2018g. srednja tura 8. lipnja 2018. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)
  4. Nekropola sa stećcima PoljiceArhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2016. (Wayback Machine) Službene stranice općine Konjic, pristupljeno 21. veljače 2015.
  5. Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenikaArhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Objavljeno 28. svibnja 2008., pristupljeno 21. veljače 2015.
  6. Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Visočica (planina u BiH)