Otvori glavni izbornik

Vjenceslav Topalović (Travnik, 17. travnja 1932.), hrvatski znanstvenik, istraživač i pisac hrvatske povijesti, prvenstveno recentne. Danas živi i radi u Zagrebu.[1]

ŽivotopisUredi

Rodio se u 1932. Travniku od oca Čedomila i majke Terezije rođ. Dörfler, u hrvatskoj građanskoj činovničkojo obitelji. Završio je pučku školu. Kao 12-godišnjak bio je sa roditeljima na Bleiburgu te Križnom putu, od čega su njemu i obitelji ostala jeziva sjećanja. Djelimice ih je obradio u knjizi: Srednja Bosna-ne zaboravimo hrvatske žrtve: 1941.-50./1991.-95..[1] Završio je srednje te više i visoko obrazovanje iz područja ekonomsko-pravne znanosti. Zatim je položio grupu pedagoških predmeta na Filozofskom fakultetu Sarajevskog sveučilišta i time stekao zvanje profesora. Na zagrebačkom je sveučilištu upisao i završio interdisciplinarni poslijediplomski studij društvenih znanosti sa summa cum laude za naslov magistra znanosti. Na istom Sveučilištu doktorirao je tezom Valorizacija kulturno-povijesnog blaga Bosne i Hercegovine u turističkim tokovima. Mentor mu je bio Antun Bauer.[1]

Radio je punih 46 godina u kulturno-prosvjetnim ustanovama. Suosnivač je Zavičajnog muzeja u Travniku, gdje je radio na formiranju etnografske, povijesne, arheološke, etnološke i biološko-zoološke zbirke čime je ta ustanova postala jednom od najznačajnijih kulturnih ustanova u BiH, po važnosti odmah iza Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Radio je na mjestu knjižničara, kustosa, višeg kustosa, kustosa savjetnika i većinom kao pomoćnik direktora i direktor Muzeja. Zalagao se za očuvanje i valorizaciju kulturno povijesnog blaga Travnika ali i čitave BiH. Kad je bio na mjestu direktora travničkog Zavičajnog muzeja, organizirao više stručnih sastanaka a i značajni simpozij na razini cijele Jugoslavije, sa sudionicima iz svih republika i pokrajina, radi boljeg upoznavanja te zaštite kulturno-povijesnog blaga BiH iz vremena Osmanlijskog Carstva sa ciljem formiranja muzeja sa predmetima i arhivskom građom iz tog perioda. [1]

Suradnik na osnivanju Arhiva Srednje Bosne 1954. godine. [1]

Potaknuo je obnovu rodne kuće nobelovca Ive Andrića. Kuća je poslije Andrićeve smrti 1975. god. postala Memorijalnim muzejem ovog nobelovca. Topalović se osobito založio neka interijer bude sasvim kao u vrijeme kad se Andrić rodio. Topalović se također zalagao neka se prikupi cjelokupna književna građa Ive Andrića, pa su tako skupljeni prijevodi Travničke kronike na gotovo svim europskim i svjetskim jezicima, kao engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, japanskom, kineskom, mongolskom, arapskom i dr.[1]

Predsjedavao je Muzejskim društvom BiH u dva mandata, kupno osam godina. Bio je predsjednik društva Muzeja i Galerija BiH kojemu je sjedište u Sarajevu. Predsjedavao je regionalnom kulturno-prosvjetnom zajednicom i bio je član sarajevskog sveučilišta. [1]

Posljednje godine radnog staža proveo je na položaju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Sarajevu. [1]

U HDZ BiH učlanio se početkom demokratskih procesa, 1990. godine, kad su komunisti još bili na vlasti. 1990. je godine predsjedavao obnoviteljskom skupštinom hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva “Napredak“ podružnica Travnik te članom obnoviteljske skupštine Matice hrvatske, ogranak Travnik. [1]

Sudionik obrane BiH od velikosrpske agresije. U ratu je bio u HOS-u i u vladi HVO. U ratu u BiH 1991.-95. od velikobošnjačke izdaje pretrpio je strahote. Između ostalog podvrgnut je strašnom maltretiranju od oružanih snaga BiH, te tzv. domaćih mudžahedina. Tijekom jednog upada u stan on i sin Karlo su pretučeni a stan demoliran i opljačkan. Zbog toga je napustio BiH poslije rata. [1]

DjelaUredi

Napisao je oko 350 stručnih članaka objavljenih u raznim publikacijama. Dvije knjige koje je objavio su Memorijalni muzej Ive Andrića u Travniku, objavljene u Travniku 1976. i Srednja Bosna - ne zaboravimo hrvatske žrtve: 1941.-50./1991.-95., objavljene u Zagrebu 2001. godine. Bio je glavnim i odgovornim urednikom u više od 30 knjiga.[1]

NagradeUredi

Muzejsko društvo BiH i Jugoslavije dodijelilo mu je više pismenih pohvala te dvije povelje za unapređenje muzejske djelatnosti. [1]

IzvoriUredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Hrvatsko žrtvoslovno društvo Vjenceslav Topalović, 23. veljače 2008. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)