Otvori glavni izbornik

ŽivotopisUredi

Vladimir Geiger rodio se u Đakovu, 1962. godine. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu s temom Njemačka narodna skupina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.) a doktorirao je 1996. godine s tezom Njemačka etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća. Od 1993. godine radi u Hrvatskome institutu za povijest u Zagrebu. Bavi se temama iz hrvatske povijesti 20. stoljeća, razdobljem Drugoga svjetskog rata i neposrednoga poraća i istraživanjem ljudskih gubitaka, istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i neposrednoga poraća. Članom je uredništva Časopisa za suvremenu povijest (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) i Tokova istorije (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd) te je u Hrvatskome institutu za povijest voditeljem znanstvenoga projekta "Ljudski gubitci Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću".

DjelaUredi

  • Što se dogodilo s Folksdojčerima?: sudbina Nijemaca u bivšoj Jugoslaviji, Njemačka narodnosna zajednica-Volksdeutsche Gemeimschaft, Zagreb, 1993. (suautor Ivan Jurković)[1]
  • Pisma iz Krndije, Njemačka narodnosna zajednica, Zagreb, 1994. (suautor Ivan Jurković)[2]
  • Nestanak Folksdojčera, Nova stvarnost, Zagreb, 1997.
  • Radni logor Valpovo, 1945-1946: dokumenti, Njemačka narodnosna zajednica, Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek, 1999. (urednik)
  • Nijemci u Đakovu i Đakovštini, Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2001.
  • Folksdojčeri: pod teretom kolektivne krivnje, Njemačka Narodnosna Zajednica, Osijek, 2002.
  • Sudbina jugoslavenskih Nijemaca u hrvatskoj i srpskoj književnosti, Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj - Zagreb, Zagreb, 2009.
  • Josip Broz Tito i ratni zločini: Bleiburg - Folksdojčeri, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013.
  • Jadovno i Šaranova jama – Kontroverze i manipulacije, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017. (suautori: Mario Jareb i Davor Kovačić)[3]
  • Krivnja i kazna: politika odmazde i sudski proces ministru u Vladi NDH Živanu Kuveždiću 1948.–1949., Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2018. (suautorica Suzana Leček)[4]
  • Stradanje Mađara i Nijemaca u Hrvatskoj i Bačkoj 1944./45. i u poraću = A magyarok és németek vesztesége Horvátországban és Bácskában 1944/45-ben és a háború után, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj - Nova stvarnost - Croatica, Zagreb - Budimpešta, 2018. (suautori Andrija Bognar i Laszlo M. Horvath)

NagradeUredi

  • 2013.: Nagrada Ljubica Štefan, za istraživački projekt Ljudski gubitci Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću te za knjigu Josip Broz Tito i ratni zločini.

LiteraturaUredi

  • Vladimir Geiger, Josip Broz Tito i ratni zločini: Bleiburg - Folksdojčeri, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013., ISBN 978-953-7840-19-8, str. 151.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi