Otvori glavni izbornik

Vladimir Varićak (Švica kraj Otočca, 16. ožujka 1865. - Zagreb, 17. siječnja 1942.), hrvatski matematičar i teorijski fizičar srpskog podrijetla.[1]

Rođen je u Švici kraj Otočca 1865. godine. Osnovnu je pohađao u Sisku, u Petrinji nižu realku koju je završio 1880., a višu realku u Zagrebu koju je završio 1883. godine.[2] Studirao je matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1888. godine. Doktorirao je već 1891. godine na temu "Teorija nožištnih krivulja".[2] Nakon toga radio je kao profesor na realnim gimnazijama u Zemunu, Bakru, Zagrebu i Osijeku.[2] Predavao je Milutinu Milankoviću. Nastavio je s akademskim napredovanjem te je habilitirao na Mudroslovnom fakultetu 1895. godine. Iste je godine dodijeljena dozvola predavanja na sveučilištu (venia legendi) za algebarsku analizu i sfernu trigonometriju.[2] 1898. je godine osnovana Šumarska akademija. Varićak je u novoj školi kao učitelj matematike i fizike. 1899. je godine postao suplent na Mudroslovnom fakultetu nakon što je otišao prof. Karel Zahradnik u Brno, a već 1902. predaje matematiku kao redovni profesor.[3] Redovni član HAZU od 1904. godine.[4] Vrlo je zaslužan za razvitak hrvatskog matematičara Radivoja Kašanina koji je tada studirao u Zagrebu, i bio je instruktor Đuri Kurepi te Vilimu Felleru.[1] Akademske godine 1921./1922. obnašao je Varićak dužnost dekana fakulteta. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1921. do 1922. godine. Prorektor je bio nakon rektorskog mandata 1922./1923. te 1928./1929. - 1931./1932. Kad je umro rektor Miler 1928. godine, po drugi je put izabran za prorektora. [3] Bio je član Češke akademije znanosti, SANU i Hrvatskog prirodoslovnog društva.[5]

Znanstveni interesi prof. Varićaka bili su teorija ravninskih krivulja, teorija funkcija, teorija relativnosti i matematičko-pedagoška problematika. Mnogo je pridonio analiziranju Boškovićeva matematičkog djelovanja.[3] Bio je svjetskog ugleda. Vodio je znanstvenu polemičku korespondenciju s vodećim svjetskim fizičarima poput Einsteina (1909. - 1913.) i drugima.[6]

Premda je za života prvo bio pravoslavac, a kasnije grkokatolik, ustao je protiv teze o navodnom »srpstvu« Ruđera Boškovića i time »dokazao da pripada hrvatskom vjerskom i kulturnom okružju«.[7]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Buljan I. »Hrvatski matematički velikan koji je otkrio Ruđera«, Školske novine, 8. svibnja 2018., br. 17 (2018.), str. 24
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Vladimir Varićak (1865. – 1942.) s. 169
  3. 3,0 3,1 3,2 Rektori zagrebačkog sveučilišta
  4. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1905. vol.20, 1906., s. 7-16, JAZU, Zagreb
  5. Vladimir Vanićak Natuknica u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije LZMK-a. Pristupljeno 1. listopada 2019.
  6. Miller, A.I. (1981), "Varičak and Einstein", Albert Einstein's special theory of relativity. Emergence (1905) and early interpretation (1905–1911), Reading: Addison–Wesley, s. 249–253, ISBN 0-201-04679-2
  7. Ilakovac, Ksenofont i Paušek-Baždar, Snježana. »Akademik Vladimir Varićak u hrvatskoj i svjetskoj znanosti«, HAZU, 2018.