Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (kraće ViO) jedna je od članica Zagrebačkog Holdinga, osnovana 1995. godine spajanjem poduzeća Vodovod i poduzeća Kanalizacija. Društvo pruža usluge javne vodoopskrbe i odvodnje za područje grada Zagreba, Samobora, Svete Nedelje i općine Stupnik. Glavne djelatnosti ViO uključuju crpljenje, distribuciju i isporuku zdravstveno ispravne vode, kontrolu kvalitete i odvodnju otpadnih voda te održavanje i nadzor nad vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima.[1]
| Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | ||
|---|---|---|
| ||
| Logotip VIO-a u 2024. | ||
| Vrsta | Društvo s ograničenom odgovornošću | |
| Osnovana | 1995. | |
| Osnivač(i) | Grad Zagreb | |
| Sjedište | Ulica Frana Folnegovića 1, Zagreb, Hrvatska | |
| Pokriveno područje | Grad Zagreb | |
| Djelatnost(i) | komunalne usluge | |
| Usluge | uslugu javne vodoopskrbe usluga odvodnje | |
| Holding tvrtka | Zagrebački holding | |
| Vlasnik | Grad Zagreb | |
| Web stranica | www.vio.hr | |
Godine 2007., Vodoopskrba i odvodnja postaje podružnica Zagrebačkog Holdinga, a od 2013. godine posluje kao samostalno društvo. Sukladno odluci Gradske skupštine Grada Zagreba iz siječnja 2024. godine, preuzelo je upravljanje Centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba od kolovoza 2024. godine.[2]
Trenutni direktor društva je Marko Blažević.[3]
Vodoopskrba
urediPovijest Zagreba i njegov razvoj usko su povezani s opskrbom vodom, a ključni datum je 7. srpnja 1878. godine, kada je pušten u rad prvi gradski vodovod prema ideji inženjera Melkusa. Vodovod je tada imao kapacitet od 53,2 litre u sekundi i dužinu mreže od 3,9 km, opskrbljujući 11150 ljudi. Zagreb leži na šljunkovitim nanosima Save, bogatim prirodno profiltriranom podzemnom vodom, koja se crpi iz zdenca, dezinficira klorom i distribuira potrošačima. Danas se crpljenje vrši na sedam vodocrpilišta s 44 zdenca, a mreža duga 3800 km opskrbljuje oko 900000 stanovnika na području od Samobora do Vrbovca. Najznačajnija crpilišta su Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak i Strmec. Sustav je ključan za sigurnu i pouzdanu opskrbu vodom u Zagrebu od 1878. godine do danas.[4]
Odvodnja
urediGradnja sustavne kanalizacije u Zagrebu započela je 1892. godine izgradnjom odvodnog kanala s ušćem u Savu kod Žitnjaka te preusmjeravanjem potoka Medvešćak iz Tkalčićeve ulice na Ribnjak. Prvi glavni odvodni kanal nalazio se kod Petruševca, a produljen je do Ivanje Reke u periodu od 1928. do 1930. godine. Izgradnja ovog kanala omogućila je daljnji razvoj gradske odvodnje, uključujući glavni kanal Branimira i sjeverni kanal u Ilici. Širenje kanalizacijske mreže u šezdesetima, posebno na desnu obalu Save te gradnja crpnih postaja, omogućili su razvitak tri neovisna kanalizacijska sustava u gradu. Danas Zagreb ima preko 2200 km javnih kanala uz sustavno čišćenje i održavanje oborinske odvodnje te praćenje kvalitete kanala putem snimanja kamerama.[5]
Pročišćavanje otpadnih voda
urediProjekt Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOVZ) bio je prva koncesija za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj, omogućujući Zagrebu usklađivanje s ekološkim standardima Europske unije. Na temelju Ugovora o koncesiji između grada Zagreba i Zagrebačkih otpadnih voda, ovaj uređaj projektiran je i dovršen 2007. godine, a ZOVuip d.o.o. bio je zadužen za njegovo upravljanje i održavanje do prijenosa upravljanja na ViO 2024. godine.[6]
Unutarnje poveznice
urediVanjske poveznice
urediIzvori
uredi- ↑ Profil. vio.hr. Pristupljeno 16. listopada 2024.
- ↑ Nakon 24 godine, pročistač otpadnih voda prelazi gradskom poduzeću Vodoopskrba i odvodnja. www.zagreb.hr. Pristupljeno 16. listopada 2024.
- ↑ Direktni kontakti. vio.hr. Pristupljeno 16. listopada 2024.
- ↑ Vodoopskrba. vio.hr. Pristupljeno 16. listopada 2024.
- ↑ Odvodnja. vio.hr. Pristupljeno 16. listopada 2024.
- ↑ Pročišćavanje otpadnih voda. vio.hr. Pristupljeno 16. listopada 2024.