Vranković

prezime

Prezime Vranković jedno je od češćih hrvatskih prezimena, i danas ga nosi oko 470 osoba, uglavnom Hrvata, a manjim dijelom i Srba te [Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka]] (Ilok).

Etimologija uredi

Prema mišljenju dr. fra Karla Jurišića, prezime Vranković vjerojatno spada u širok krug patronimnih prezimena nastalih od imena pretka, koji je u konkretnim slučaju nosio ime "Vranko" tj. "Franko" (=Franjo), te posvojnog dodatka "-ov" i sufiksa tj. dometka "-ić". Sličan stav ima i akademik Petar Šimunović navodeći: "...i naša prezimena s vran/vranj mogu postati od osobnog imena Frane/Franjo u kraju gdje se neslavensko /f/ zamjenjuje sa /v/: Vrane (= Frane)."

Porijeklo uredi

Prema Enciklopediji hrvatskih prezimena prezime Vranković se najprije javilo u Blatu na Cetini, u kojem se i danas žive nositelji po podrijetlu i značenju gotovo identičnog prezimena Franković (također i prezime Franić) odakle su se, izgleda, Vrankovići tijekom stoljeća razmilili po svim krajevima Hrvatske, a tijekom 19. i 20. st. i svijeta. Na otoku Hvaru, na kojem su danas sazmjerno najbrojniji, Vrankovići se prvi put spominju sredinom 15. st., u selu Dol, odakle sele u Stari Grad, a potkraj 18. st. i u selo Svirče. Zanimljivo je spomenuti da je obitelj Vranković iz Staroga Grada, neposredno prije sloma Austro-Ugarske, dobila mađarsko plemstvo.[nedostaje izvor]

Rasprostranjenost uredi

Prema podatcima Enciklopedije hrvatskih prezimena koju je 2008. godine izdao Nacionalni rodoslovni centar, razmjerno najviše Vrankovića je u proteklih 100 godina rođeno u Svirčima na otoku Hvaru, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Vranković.

Vrankovići su danas prisutni u većini hrvatskih županija, a najviše ih živi u Rijeci, Zagrebu i Splitu.

Najvažniji Vrankovići uredi

Literatura uredi

  • Enciklopedija hrvatskih prezimena, Nacionalni rodoslovni centar, Zagreb, 2008., str. 1133
  • Joško Kovačić: Svirče na Hvaru – pučanstvo i spomenici, Služba Božja, 3, 1994.
  • Petar Šimunović: Hrvatska prezimena, Zagreb, 2006., 222

Galerija uredi