Vranovina (Bosanski Petrovac, BiH)
Vranovina je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
| Vranovina | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska županija |
| Općina/Grad | Bosanski Petrovac |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 57 |
Zemljopis uredi
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Vranovina leži na obroncima kojima se Grmeč od svog grebena Željeznik spušta u Petrovačko polje. Razlozi takvoj gradnji kuća na krajevima potiču iz vremena turske uprave, kad se svijet sklanjao u zabačenija i nepristupačnija mjesta, u šume i u zaklone, podalje od glavnih drumova, kako ne bi toliko bio na udaru. Osim toga, i spahije nisu dopuštale kmetu, da s kućom i drugim stajama zakrčuje plodnu zemlju, nego su ga potiskivale na kraj, na zemljište koje nije ni za kakvu privredu. Zbog toga i jesu kuće ponajviše na vrlo nezgodnim mjestima, u strani, u vrleti, s težim pristupom. Selo sačinjavaju ovi dijelovi: Rakovica, Jevića (Cvikića) Glavica, Vranješki Do, Kapetanov Do i Gornja Vranovina (pod Željeznikom). Klima je oštra, oštrija nego u drugim krajevima Petrovačkog Polja i selo je ne rijetko izloženo sjevernom vjetru. Ovdje snijeg pada ranije i duže se zadržava. Selo Vranovina ima nekoliko omanjih izvora i potoka, kao i jedan jači potok „Vranovina"; Ovaj izvire pod samim Željeznikom, prelazi preko Gornje Vranovine i dopire čak u polje, u nizinu, do sela Brestovca.[2]
Povijest uredi
U ovom selu na sjeveru leži jedna gradina, koju narod naprosto zove „Gradinom". Površinski su tu nađeni fragmetni keramike. Potiče iz brončanog ili željeznog doba. [3]
Srbi su u Vranovini većina, ali nekad je ovdje bilo više Hrvata. U Vranovini su nekad bile trije kuće Hrvata katolika. Ovi katolici naselili su se ovdje poslije austro-ugarskog zaposjedanja. To su bili ikavski Hrvati koji su se doselili 1879./80. godine iz najbližeg susjedstva, iz Like i Krbave. Hrvati iz Vranovine podrijetlom su doseljeni iz Boričevca i Gračaca.[4] Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je oko dvije tisuće Hrvata katolika u Krnjeuši, Vrtočama, Koluniću, Oštrelju i u samom Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Drvar i okolica, iz Bosanskog Grahova i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, Krnjeuše) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.[5]
Povijest uredi
U selu postoje dvije gradine, jedna na vrhu Obljaja a druga kod Suvog vrha.
Stanovništvo uredi
1991. uredi
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:
ukupno: 274
- Srbi - 272
- Jugoslaveni - 1
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
2013. uredi
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 57
- Srbi - 57
Izvori uredi
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
- ↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
- ↑ Vejsil Ćurćić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Zemaljski muzej Sarajevo, 1902.
- ↑ (srp.) Krnjeusa.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2017. (Wayback Machine) 8. Katoličke porodice na području parohije Krnjeuša, iz knjige „Bjelajsko Polje i Bravsko" autora Petra Rađenovića. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
- ↑ Klix.ba Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu, 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.