Mletački sustav mjera

(Preusmjereno s Vreteno (mjerna jedinica))

Mletački sustav mjera koristio se na području Mletačke Republike. Jedinstveni sustav mjera nije postojao, svaka komuna (grad) statutima je određivala vrijednosti mjera.


Mletačke mjere na splitskom i trogirskome području

uredi

Mjere za tekućine (vino i ulje)

uredi
  • 1 splitska kaca = 2 barila
  • splitsko barilo - sadržavalo je 68,4 litre
  • trogirsko bario - sadržavalo je 64,32 litre
  • splitsko i trogirsko barilo dijelilo se jednako na siće,stariće i kvatroče
  • 1 kaca = 2 barila
  • 1 barilo = 6 sići = 24 starića = 96 kvartuča
  • 1 sić = 4 starića = 16 kvartuča (kvatroč, četvrtalj)
  • 1 starić = 4 kvartuča
  • mjera za mast (mljeveno grožđe) 1 mizura = 1 barilo
  • mjera za vino tino (tinazzo) ili badanj

Mjere za težinu

uredi
  • velika mletačka libra težila je 0,48 kilograma
  • mala mletačka libra težila je 0,03 kilograma
  • velika i mala libra dijelile su se jednako na unce i kvatre (četvrtine)
  • 1 libra = 12 unci = 48 kvatre
  • 1 unca = 4 kvatre

Mjere za obujam

uredi
  • carro (kar) mjera za drvo ili kamen iznosila je 1,295 m3
  • mletački star je iznosio 83,318 litre
  • splitska kvatra je iznosila 79,933 litre
  • trogirska kvatra je iznosila 76,93 litre
  • velika kvatra imala je tri male kvatre
  • kvatra se dijelila na varićake i oke
  • splitski varićak 9,092 litre
  • splitska oka 1,249 litre

Mjere za dužinu

uredi
  • mletački paš (passo) ili sežanj dug je 1.738 metra.
  • mletačka stopa duga je 0,3477 m.
  • mletački palac dug je 0,03477 m.
  • mletački lakat veliki (brazzo) (koristio se za platno) dug je 0.68339 m, djelio se na 12 unci
  • mletački lakat mali (aršin) 0,639 m.

Mjere za površinu

uredi
  • padovanski kanap (Campo Padovano) iznosio je 3847,2 m2
  • 1 kanap = 840 tavola (pertika) = 5040 stopa
  • 1 tavola = 6 stopa
  • trogirski vrit (vreteno) iznosio je 773,66 m2
  • splitski vrit (vreteno) iznosio je 853,13 m2
  • splitski i trogirski vrit se djelio na rozge
  • 1 vrit = 144 rozge


Izvori

uredi
  • Vjeko Omašić,Kaštela od prapovijesti do početka XX. Stoljeća,Kaštela,2001.
  • Frane Bego, Kaštel Kambelovac Kaštel Gomilica, Kaštela, 1996.