Wikipedija:Provjerljivost

(Preusmjereno s WP:PRO)
Green check.svg Ovo je pravilo Wikipedije na hrvatskome jeziku.
Svi bi ga suradnici trebali poštovati.
↱
Walnut.png Ova stranica ukratko: Čitatelji trebaju biti u mogućnosti provjeriti vjerodostojnost sadržaja Wikipedije. To znači da on mora biti pripisiv pouzdanim objavljenim izvorima te da svi izravni citati i informacije koje bi mogle biti sporne moraju biti potkrijepljeni izvorima navedenim u tekstu.
Wikify.svg
Pravila Wikipedije
(WP:PW)
Marljiv rad i suradnja
Dogovor
Izbjegavanje sukoba

Provjerljivost je jedno od najvažnijih Wikipedijnih pravila o sadržaju. Provjerljivost znači da suradnici i čitatelji Wikipedije moraju imati mogućnost provjeravanja dolazi li informacija iznesena u članku iz pouzdanog, vjerodostojnog izvora. Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja i vlastitih istraživanja.

Provjerljivost ne znači nužno i istinitost!

Sadržaj Wikipedije je u potpunosti određen i ograničen isključivo na informacije koje su već objavljene u drugim izvorima. Sadržaj Wikipedije ne stvara se temeljem osobnih uvjerenja i iskustava suradnika wikipedista koji Wikipediju uređuju. Čak i ako ste sigurni da je neka informacija točna i istinita ona prije nego što je objavite mora zadovoljiti kriterij provjerljivosti. Ako se vjerodostojni izvori ne slažu u svojim stajalištima, neutralnost moramo nastojati zadržati tako da u članku prikažemo gledišta svih vjerodostojnih izvora i to na način koji je srazmjeran opravdanoj težini koju svako gledište ima.

Sav sadržaj u glavnom imenskom prostoru Wikipedije, uključujući sve u člancima, listama i opisima fotografija ili ilustracija mora biti provjerljiv. Za sve navode te za bilo koji sadržaj čija je provjerljivost osporavana ili nekome može biti sporna moramo koristiti linijsko pripisivanje citiranog ili prepričanog sadržaja vjerodostojnom izvoru koji ga direktno podržava. Sadržaj za koji se traži izvor smije biti obrisan kada izvor ne postoji. Prijeporan sadržaj o živućim osobama za koji nisu navedeni izvori ili izvori nisu vjerodostojni moramo odmah obrisati.

Za upute kako pripisivati ili navoditi izvore pogledajte smjernicu Navođenje izvora. Svi članci kao i sav sadržaj u njima moraju biti usklađeni i s pravilima Wikipedije o autorskim pravima.

Pravilo o provjerljivosti (WP:PRO) je jedno od tri ključna pravila o sadržaju koje, zajedno s pravilima Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) i Nepristrano gledište (WP:NG), određuje vrstu i kvalitetu sadržaja koji je prihvatljiv u člancima na Wikipediji. Zbog toga što ova pravila funkcioniraju kao cjelina, tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, ne smiju se nikad interpretirati odvojeno, a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.

Dužnost i nužnost navođenja izvoraUredi

 
Wikiprosvjednik kojemu {{nedostaje izvor}}

Sav sadržaj mora biti provjerljiv. Teret dokazivanja provjerljivosti leži na uređivaču koji postavi novi ili vrati izbrisani materijal,[a] a zadovoljava se linijskim pripisivanjem suradnikova doprinosa ili spornog sadržaja članka vjerodostojnom izvoru koji ga direktno podržava.[b]

Sve navode te bilo koji materijal čija je provjerljivost osporavana ili vjerojatno nekome može biti sporna pripisujte koristeći linijsko pripisivanje vjerodostostojnom, objavljenom izvoru. Takav izvor mora jasno podržavati sadržaj u članku, točno onako kako je u članku prikazan. Izvore uvijek navodite na jasan način, idealno s brojem stranice, ili naslova poglavlja, odlomaka i sl. Smjernica Navođenje izvora detaljnije razrađuje kako se to radi.

Sadržaj koji ne upućuje na vjerodostojni izvor koji ga direktno podržava smije biti uklonjen i ne smije se vratiti nazad u članak bez navođenja vjerodostojnog izvora. Koliko brzo nakon originalnog postavljanja i bi li uopće novopostavljeni materijal bez linijskog pripisivanja sadržaja vjerodostojnom izvoru trebao biti uklonjen ovisi o konkretnom materijalu i općem stanju članka. Ponekad će vam suradnici s pravom prigovoriti ako im niste dali dovoljno vremena da umetnu izvore. U takvim slučajevima radije razmotrite privremeno dodavanje oznake[nedostaje izvor] koja se dobije pomoću predloška {{ni}}.[c] Kada uklanjate ili označavate sadržaj zbog toga što nema linijsko pripisivanje izvorima, a ako smatrate da materijal uopće nije provjerljiv jer ste uvjereni da je nemoguće pronaći vjerodostojne objavljene izvore koji bi ga potvrdili, to jasno naglasite i u opisu izmjena prilikom snimanja promjene i na stranici za razgovor članka.[d] Ako pak smatrate da je materijal provjerljiv, bilo bi dobro, a i u duhu Wikipedije, prije nego što materijal krenete brisati ili označavati, da uvijek barem razmotrite mogućnost samostalnog navođenja izvora koji po vama nedostaje.

Ne ostavljajte za sobom u članku nepripisani ili loše pripisani sadržaj koji bi mogao štetiti ugledu živućih osoba[e] ili postojećih skupina u društvu i ne premještajte takve materijale na stranice za razgovor članka. Trebali bi biti upoznati i s tim kako se pravilo Životopisi živih osoba primjenjuje na skupine.

Vjerodostojni izvoriUredi

 
Provjerljivost znači da suradnici i čitatelji Wikipedije moraju imati mogućnost provjeravanja odakle dolaze informacije i jesu li iz provjerljivog, vjerodostojnog izvora.
 Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Vjerodostojni izvori

Što ubrajamo u vjerodostojne izvore?Uredi

Riječ izvor, kada se radi o navođenju izvora informacija na Wikipediji, ima tri različita značenja:

  • Cjelokupno djelo, samo po sebi (članak, knjiga)
  • Autor djela (pisac, novinar)
  • Izdavač djela (novinska kuća, izdavač knjiga)

Svako od tri značenja utječe na vjerodostojnost. Vjerodostojni izvori mogu biti ili (1) objavljeni sadržaji čiji je postupak objave pouzdan ili (2) autori koji se smatraju autoritetima u odnosu na subjekt, ili oboje. Navedene osobine sadržaja moraju se moći obrazložiti i dokazati drugim osobama koje vjerodostojnost dovode u pitanje.

Članke treba temeljiti na vjerodostojnim, neovisnim i objavljenim izvorima koji imaju dobru reputaciju po pitanju točnosti i praksu redovitog provjeravanja istinitosti sadržaja koji objavljuju (fact-checking). Izvorni materijal mora biti objavljen, a pod tim, za naše potrebe, podrazumijevamo da je materijal dostupan javnosti u nekom obliku. Ovo uključuje materijale poput dokumenata koji su dostupni u nekoj javno dostupnoj arhivi, kao i natpise koji su dostupni na javnim mjestima kao npr. na nadgrobnim spomenicima ili pak na Internetu. Neobjavljene materijale ne smatramo vjerodostojnima. Moramo uvijek koristiti izvore koji direktno podržavaju materijal objavljen u članku i koji odgovaraju iznijetim tvrdnjama. Primjerenost svakog pojedinog izvora ovisi o kontekstu. Iza najboljih izvora stoje profesionalne organizacije koje se stručno bave provjerom činjenica, analiziranjem pravnih učinaka te pomnim pregledavanjem prikupljenih dokaza i iznesenih argumenata. Što su kriteriji za provođenje navedenih radnji strože postavljeni te što je veća disciplina u njihovom provođenju to je izvor vjerodostojniji. Posebnu pažnju treba posvetiti pripisivanju izvora sadržaju koji se tiče živućih osoba ili medicinskih tema.

Kada su dostupni, znanstveni i stručni radovi i članci koji su prošli proces recenzije, znanstvene monografije i udžbenici su obično najbolji i najvjerodostojniji izvori za teme poput povijesti, medicine i općenito znanosti. Suradnici na Wikipediji smiju rabiti i materijale iz pouzdanih neakademskih izvora, a posebno materijale koji su djelo popularnih nekontroverznih izvora visoke kvalitete.

Općenito gledano, najvjerodostojniji izvori su:

  • Znanstveni ili stručni časopisi u kojima je sadržaj prije objave prošao proces stručnih recenzija relevantnih renomiranih stručnjaka
  • Knjige koje su objavili sveučilišni izdavači
  • Udžbenici na sveučilišnom nivou
  • Magazini, časopisi i knjige koje su objavile ugledne izdavačke kuće
  • Pouzdane, visokotiražne dnevne novine

Suradnici smiju koristiti i izvore dostupne na Internetu, uz primjenu istih kriterija kao i za izvore dostupne na klasičnim medijima.

Blogovi u dnevnim novinama i magazinimaUredi

Neke dnevne novine, magazini i druge novinske organizacije na Internetu objavljuju kolumne koje se zovu blogovi. Oni mogu biti prihvatljivi izvori ako su njihovi autori profesionalci u struci; koristite ih uz veliki oprez zbog toga što takvi blogovi često nisu podvrgnuti uobičajenom procesu provjeravanja točnosti sadržaja koji koji se koristi unutar te iste novinske organizacije. Uvijek se pokušajte prisjetiti poznate izreke koja kaže da izuzetne tvrdnje zahtijevaju izuzetne dokaze. Ako novinska kuća u blogu objavi urednički komentar ili nečije stajalište, uvijek u tekstu članka na Wikipediji pripišite taj komentar ili stajalište direktno autoru (na primjer »Mirko M. je napisao da...«). Nikad ne koristite kao izvor komentare čitatelja ostavljene ispod članaka na blogu. Za osobne i grupne blogove koje ne smatramo vjerodostojnim izvorima pogledajte poglavlje Samoobjavljeni izvori niže u ovom tekstu.

Izvori koji obično nisu vjerodostojniUredi

Upitni izvoriUredi

Upitni izvori su oni koji imaju lošu reputaciju u provjeravanju činjenica, koji nemaju nikakvu smislenu uređivačku politiku i nadzor ili oni koji se očito nalaze u sukobu interesa.

Takvi izvori su web portali ili stranice koji iznose stajališta koja velika većina drugih izvora smatra ekstremističkim ili oni čiji sadržaj predstavlja reklamu, ili oni koji se značajno oslanjaju na nepotvrđene glasine, ogovaranja ili osobna stajališta. Upitni izvori bi se trebali koristiti samo kao izvori za sadržaje o njima samima, primjerice u pisanju wikipedijskog članka o takvim izvorima. Ovi nisu prikladni izvori za kontroverzne navode o nepovezanim temama ili trećim osobama, što uključuje i tvrdnje o institucijama ili o živim ili mrtvim osobama. Pravilna upotreba upitnih izvora je u praksi vrlo ograničena.

Predatorski stručni časopisi otvorenog pristupa se također smatraju upitnima, zbog nedostatka sustavnog provjeravanja kvalitete objavljenih članaka od strane relevantnih stručnjaka.

Samoobjavljeni izvoriUredi

Danas bilo tko može napraviti osobnu web stranicu, objaviti knjigu ili tvrditi za sebe da je stručnjak. To su razlozi zašto samoobjavljeni izvori kao što su knjige, patenti, cirkularna pisma, osobne internetske stranice, osobni i grupni blogovi (koje razlikujemo od newsblogova), farme sadržaja, objave na internetskim forumima ili na društvenim mrežama u velikom broju slučajeva uopće nisu prihvatljivi kao izvori. Samoobjavljeni stručni izvori mogu se smatrati vjerodostojnima samo ako su ih objavili stručnjaci priznati u području sadržaja koji se donosi u članku i to stručnjaka čije su radove u relevantnom polju već prije objavljivali vjerodostojni, neovisni izdavači. Svejedno, budite oprezni kad rabite takve izvore: ako je informacija koju želimo koristiti prikladna za uključivanje u wikipedijski članak, sam autor ili netko drugi ju je vjerojatno već objavio u neovisnom vjerodostojnom izvoru. Nikad ne koristite samoobjavljene izvore kao što su sadržaji izneseni od treće strane ako je tema sadržaja koji radimo neka živa osoba, čak i ako je autor ekspert, dobro poznat profesionalni istraživač ili pisac.

Samoobjavljeni i upitni izvori kao izvori o njima samimaUredi

Samoobjavljeni i upitni izvori mogu se koristiti kao izvori informacija o njima samima, obično ako je članak koji pišemo upravo o njima ili o njihovim aktivnostima, bez zahtjeva da je takav sadržaj već objavljen ili da predstavlja rad priznatog stručnjaka u polju koje obrađuje, sve dok:

  1. sadržaj prekomjerno ne promovira pristrano gledište izvora niti iznosi izvanredne, neutemeljene tvrdnje;
  2. ne uključuje tvrdnje o trećim stranama;
  3. ne uključuje tvrdnje o događajima nevezanim za izvor;
  4. nema osnovane sumnje u autentičnost izvora;
  5. članak koji pišemo nije zasnovan većinom na sličnim izvorima.

Ova pravila su također primjenjiva na materijale objavljene na društvenim mrežama kao što su Twitter, Tumblr, LinkedIn, Quora, Reddit i Facebook i sl.

Wikipedija i izvori koji je koriste kao izvor ili prenose sadržajeUredi

Nemojte koristiti članke na Wikipediji kao izvore, bez obzira radi li se o engleskoj verziji Wikipedije ili Wikipedijama na drugim jezicima. Također, nemojte koristiti internetske stranice koje kopiraju sadržaj Wikipedije ili izdanja koja se oslanjaju na materijale s Wikipedije kao izvore. Sadržaj iz članaka na Wikipediji ne može se smatrati pouzdanim osim ako nije popraćen citatima iz provjerenih izvora. Potvrdite da takvi izvori potvrđuju sadržaj pa ih koristite direktno. (Postoji također i rizik cirkularnog referenciranja/navođenja kada se članak na Wikipediji koristi u izvedenim radovima kao izvor.)

Izuzetak koji je dozvoljen je slučaj kad je sama Wikipedija tema članka koji pišemo pa u tom slučaju smijemo citirati članak, upute, rasprave, statistike ili druge sadržaje s Wikipedije ili njenog sestrinskog projekta da podržimo sadržaje i izjave koji o Wikipediji govore. Wikipedija i sestrinski projekti su u ovom slučaju primarni izvori i mogu se koristiti slijedeći pravila o navođenju primarnih izvora. Takvo korištenje bi trebalo izbjegavati originalno istraživanje, nesrazmjerno naglašavanje Wikipedijine uloge ili stavova kao i neprimjerene reference na vlastite sadržaje ili samoreklamu. Tekst članka trebao bi sadržavati jasne napomene kako se radi o materijalima čiji je izvor Wikipedija sama, kako bi čitatelj odmah bio svjestan potencijalne pristranosti.

Ostale odredbeUredi

Provjerljivost ne jamči uključenje u članakUredi

Iako svaka informacija mora biti provjerljiva kako bi mogla biti uključena u članak, ne treba svaku provjerljivu informaciju i uključivati u članak. O tome poboljšava li neka informacija članak ili bi je trebalo izostaviti, odnosno predstaviti u nekom drugom članku, odlučuje se konsenzusom suradnika koji na članku rade. Dužnost i odgovornost uspostave konsenzusa je na onom koji traži uključenje spornog sadržaja.

Izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne izvoreUredi

Svaka izvanredna, iznimna i neuobičajena tvrdnja zahtijeva višestruke izvore visoke kvalitete. Znakovi koji bi trebali izazvati sumnju i oprez kod suradnika uključuju:

  • Iznenađujuće i očigledno važne tvrdnje koje nisu pokrivene uobičajenim i poznatim pouzdanim izvorima
  • Kontroverzne tvrdnje poduprte isključivo primarnim ili samoobjavljenim izvorima ili izvorima koji su u sukobu interesa
  • Pozivanje na izvještaje o izjavama osobe koje nisu uobičajene za tu osobu ili su suprotne svim prijašnjim izjavama iste osobe
  • Tvrdnje koje su suprotstavljene prevladavajućem stavu unutar relevantne zajednice ili takve koje bi značajno izmijenile uobičajene pretpostavke o nekoj temi – pogotovo u znanosti, medicini, historiografiji kao i u životopisima živih ili nedavno preminulih osoba. Ovo naročito vrijedi kad oni koji šire kontroverzne stavove tvrde kako postoji zavjera te da ih se želi ušutkati.

Označavanje spornih rečenica, odlomaka ili članakaUredi

Ako želite zatražiti izvor za izjavu u članku koja već nije pripisana nekom vjerodostojnom izvoru, možete označiti rečenicu sa linijskim predloškom {{Nedostaje izvor}} ili skraćeno {{Ni}} koji se u tekstu prikazuje ovako: [nedostaje izvor]. Postoje i drugi predlošci za označavanje odlomaka ili cijelih članaka, ako je pojedinačno linijsko označavanje spornih izjava nepraktično zbog njihove brojnosti. U tom slučaju na sporni odlomak ili članak postavite predložak {{izvor}}. Ako želite zatražiti provjeru da pripisani izvor zaista podržava iznesenu izjavu, označite je s {{Potrebna provjera}}. Sadržaj koji ne prođe provjeru može se označiti s predloškom {{Nije u izvoru}} ili naprosto izbrisati.

Kad koristite predloške za označavanje sadržaja članaka uvijek je dobro pojasniti drugim suradnicima vaše postupanje u samom predlošku (ako dozvoljava takvu mogućnost), u opisu izmjene ili na stranici za razgovor članka. Izvor koji nedostaje možete zatražiti i na stranici za razgovor, a na stranicu na razgovor smijete i premjestiti sporni sadržaj dok se za istog ne pronađe vjerodostojan izvor.

Posebnu pažnju obratite na osjetljive sadržaje o živim i nedavno preminulim osobama. Takvi sadržaji koji nemaju kvalitetne izvore, a pogotovo ako su negativnog karaktera, trebaju odmah biti uklonjeni iz članka umjesto da ih označavamo ili premještamo na stranicu za razgovor.

PristupačnostUredi

Pristupanje izvorimaUredi

Izvore ne treba odbijati samo zato što im je teško pristupiti ili zato što je pristup skup ili kompliciran. Nekim vjerodostojnim izvorima nije lako i jednostavno pristupiti. Primjerice, izvor na internetu može zahtijevati naknadu za pristup, a tiskani izvor može biti dostupan samo u knjižnicama. Rijetki povijesni izvori mogu biti dostupni samo u arhivama ili muzejima. Ako vam je pristup izvoru osobno problematičan, netko drugi mu možda može pristupiti u vaše ime i provjeriti navode u članku.

Izvori na stranim jezicimaUredi

Izvori na hrvatskom jeziku u prednosti su pred izvorima na drugim jezicima jer ih suradnici hr Wikipedije lako mogu provjeriti. Naravno, izvori na drugim jezicima su prihvatljivi kad njihov prijevod na hrvatski jezik nije dostupan. Kad suradnici prevode citat, poželjno je navesti izvornik citata kao bilješku (ako se ne radi o citatu dostupnom putem Interneta). Objavljeni prijevodi imaju prednost pred prijevodima suradnika Wikipedije.

Provjerljivost u kontekstu drugih pravila i smjernicaUredi

Autorska pravaUredi

 Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Autorsko pravo

Nemojte prepisivati, plagirati ili kršiti autorska prava kad koristite izvore. Prepričajte i sumirajte tekst izvora svojim riječima koliko je god to više moguće. Kada citirate ili direktno navodite tekst sa izvora koristite linijsko pripisivanje i označavanje autora tamo gdje je to prikladno.

Nemojte koristiti izvore koje krše autorska prava drugih osoba. Smijete koristiti izvore i iznositi poveznice na iste samo ako su ti izvori licencirali autorska djela ili ih koriste u skladu sa preporukama o poštenoj uporabi. Svako namjerno usmjeravanje čitatelja na izvore koji koriste materijale koji krše autorska prava trećih osoba može se također smatrati povredom autorskih prava tih osoba. Ako postoje razlozi da bi se moglo smatrati kako izvor krši nečija autorska prava, nemojte ga koristiti.

NeutralnostUredi

 Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Nepristrano gledište

Čak i kada je neka informacija u članku pripisana vjerodostojnom i pouzdanom izvoru i dalje je obaveza suradnika da je u članku prezentira iz neutralne točke gledišta. Članci na Wikipediji morali bi biti temeljeni na temeljitom istraživanju i korištenju većeg broja izvora, a ne samo jednog. Svi članci moraju biti napisani iz neutralne točke gledišta što znači da nastoje uravnoteženo iznijeti sva glavna tj. većinska i sva važnija manjinska gledišta o nekoj temi koja su objavljena od strane vjerodostojnih izvora i to na način da se u količini testa u članku ugrubo držimo omjera značaja pojedinog gledišta. Gledišta koja su izrazito manjinska ne moraju biti iznesena u članku, osim ako se radi o članku koji je njima specifično posvećen. Ako postoje nesuglasice među vjerodostojnim izvorima, koristite navođenje citata u tekstu na način: "Ivan tvrdi X, a Mario tvrdi Y" i popratite linijskim pripisivanjem izvora nakon iznesenih izjava. Sami izvori ne moraju biti neutralni, a velika većina to i nije. Posao suradnika na Wikipediji je da pri pisanju članaka prenesu sva značajna vjerodostojna gledišta, pa čak i ona koja nisu neutralna.

Vlastiti istraživački radUredi

 Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja

Pravilo Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) usko je vezano za pravilo provjerljivosti. Među ostalim, to pravilo traži:

  1. Sav materijal na Wikipediji mora biti pripisiv pouzdanim i vjerodostojnim objavljenim izvorima. To znači da pouzdani, vjerodostojni i objavljeni izvor mora postojati, čak ako i nije naveden u tekstu članka.
  2. Izvori moraju podržavati u članku iznesene tvrdnje direktno i jasno. Izvlačenje zaključaka korištenjem višestrukih izvora kako bi se iznijela nova tvrdnja koja ne postoji u navedenim izvorima predstavlja sintezu koja je zabranjena BVI pravilom.
  3. Članci bi se većinom trebali temeljiti na pouzdanim i vjerodostojnim sekundarnim izvorima. Iako su primarni izvori prikladni u nekim slučajevima, pretjerano oslanjanje na iste može biti problematično. Za više informacija pogledajte odlomak Primarni, sekundarni i tercijarni izvori u testu pravila Bez vlastitog istraživanja.

KriterijiUredi

 Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Kriteriji

Ako ne postoji provjerljiv, pouzdan i vjerodostojan izvor za neku temu, Wikipedija o toj temi ne bi smjela imati članak (WP:KR). Također, Wikipedija ne bi trebala sadržavati članke čija je tema navedena u smjernici WP:NIJE.

Oglasna ploča s vjerodostojnim izvorima i smjerniceUredi

Za raspravu o vjerodostojnosti točno određenog izvora za pojedinu tvrdnju, pogledajte stranicu Wikipedija:Vjerodostojni izvori/Na pažnju koja se bavi primjenom ovog pravila na konkretne slučajeve u praksi. Za smjernicu koja govori o vjerodostojnosti pojedine vrste izvora pogledajte Wikipedija:Vjerodostojni izvori. U slučaju bilo kakvog razilaženja između ovog pravila i smjernice Wikipedija:Vjerodostojni izvori ili bilo koje druge smjernice koja se tiče izvora i njihovog pripisivanja, ovo pravilo ima prioritet.

BilješkeUredi

  1. Jednom kad uređivač pripiše bilo koji izvor za koji smatra, u dobroj vjeri, da je dovoljan, onda bilo koji drugi suradnik koji ukloni taj isti materijal ima obavezu pojasniti konkretne razloge koji opravdavaju uklanjanje doprinosa drugog suradnika s Wikipedije (na primjer, zašto smatra da je: izvor nevjerodostojan, da izvor ne podržava materijal u članku, da je materijalu dana neopravdana težina, da je sadržaj neenciklopedijski, itd.). Ako je potrebno, od svih suradnika se očekuje da pomognu pri uspostavi konsenzusa, a svi problemi s materijalom i pripisivanjem bi trebali biti riješeni prije nego što se sadržaj eventualno vrati u članak.
  2. Kad kažemo "direktno podržava", pod tim smatramo da je prenesena informacija koju sadrži članak izravno prisutna i u izvoru i to na način da korištenje materijala iz izvora u članku ne krši pravilo Bez vlastitog istraživanja (WP:BVI) Lokacija bilo kojeg pojedinačnog pripisivanja, uključujući i mogućnost da pripisivanje uopće i ne postoji u članku, nije povezano s činjenicom da li izvor direktno podržava materijal u članku ili ne podržava.
  3. Može se dogoditi da članak sadrži toliko malo pripisivanja da je nepraktično dodavati predložak {{nedostaje izvor}} na svako mjesto koje smatrate spornim. U tom slučaju razmotrite postavljanje predloška {{izvor}} na sporno poglavlje ili na cijeli članak.
  4. Kada uklanjate ili označavate takav materijal, vodite računa o tome da takva uređivanja mogu biti lako krivo protumačena. Neki suradnici prigovaraju drugima koji imaju običaj raditi česta brisanja nepripisanog materijala velikih razmjera, pogotovo kad je vidljivo da ne čine nikakve napore da da prvo poboljšaju sporne materijale. Prilikom brisanja ili označavanja nemojte se fokusirati samo na određenu točku gledišta, jer bi se to moglo protumačiti kršenjem pravila WP:NG. Također, uvijek prvo provjerite da sporni materijal možda nije ispravno pripisan negdje drugdje u članku. Iz svih navedenih razloga, preporučljivo je jasno komunicirati zajednici dobro promišljene razloge zašto vjerujete da sporni materijal nije provjerljiv.
  5. Jimmy Wales: "Uvijek je bolja nikakva informacija od informacije koja navodi na krivi zaključak ili od lažne informacije" [1], WikiEN-l, 16 svibnja, 2006: "Ne mogu dovoljno jako ovo naglasiti. Među nekim suradnicima izgleda postoji užasna sklonost da svakakve nasumične, špekulativne, 'čuo sam negdje' pseudoinformacije označavaju oznakom [nedostaje izvor]. Pogrešno. Njih bi trebalo agresivno ukloniti, osim ako ne mogu biti pripisane. Ovo je istinito za sve informacije, ali pogotovo za negativne informacije o živućim osobama."

Vidi jošUredi