Wadi Rum (arapski: وادي رم‎), poznato i kao Dolina mjeseca (وادي القمر‎), područje je u južnom Jordanu, 60 km od Akabe, u blizini granice sa Saudijskom Arabijom u kojemu se nalaze različiti pustinjski krajolici s lepezom uskih klanaca, prirodnih lukova, vrtoglavih litica,klizišta i špilja. Petroglifi, natpisi i arheološki ostaci pronađeni na ovom području svjedoče o 12.000 godina ljudske naseljenosti i međudjelovanju s prirodom.

Wadi Rum
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Jordan
Godina uvrštenja2011. (35. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, v, vii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1377
Koordinate29°38′23″N 35°26′02″E / 29.63972°N 35.43389°E / 29.63972; 35.43389
Wadi Rum na zemljovidu Jordana
Wadi Rum
Wadi Rum
Lokacija Wadi Ruma u Jordanu
Panorama Wadi Ruma
Panorama Wadi Ruma

Naziv Wadi Rum vjerojatno potječe od arapske riječi wadi (uadi) što znači "dolina" i aramejskog korijena rum, što znači "uzdignuta" ili "visoka". Najviša točka mu je planina Um Dami visoka 1800 metara.

Posebno je vrijedno njegovih 25.000 rezbarija i 20.000 natpisa u stijenama zahvaljujući kojima se može pratiti evolucija ljudske misli i rani razvoj pisma. Ovaj lokalitet također svjedoči o evoluciji stočarskog, poljoprivrednog i urbanog života ljudi u ovom području. Zbog toga je Wadi Rum upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2011. godine, i to kao miješoviti lokalitet kulturne i prirodne svjetske baštine.[1]

Veliki broj filmova snimljen je u Wadi Rumu, između ostalih "Lawrence od Arabije" 1962., "Crveni planet" 2000. i "Marsovac" 2015.

Ime uredi

Wadi Rum u prijevodu je "dolina (lakog, prozračnog) pijeska" ili "rimska dolina" - potonja zbog prisutnosti rimskih ruševina na tom području.

Povijest uredi

 
Petroglifi u Wadi Rumu

Wadi Rum je bio naseljen mnogim ljudskim kulturama još od prapovijesti, a mnoge kulture - uključujući Nabateance- ostavile su svoj trag u obliku kamenih slika, grafita i hramova. Na zapadu je Wadi Rum možda najpoznatiji po svojoj povezanosti s britanskim časnikom T. E. Lawrencom koji se je u više navrata tamo nalazio tijekom Arapske revolucije 1917-18.[2]

Geografija uredi

Područje je usredotočeno na glavnu dolinu Wadi Ruma. Najveća nadmorska visina u Jordanu je Jabal Umm al Dami s 1840 m (podaci SRTM 1854 m), a nalazi je 30 kilometara južno od sela Rum. S vrha se vidi Crveno more.

Jabal Ram ili Jebel Rum (gora visoka 1734 m) je drugi najvišji vrh Jordanije i najvišji vrh u srednjem Rumu.[3]

Kanjon Khaz'ali u Wadi Rumu je grad petroglifa urezanih u pećinske zidove koji prikazuju ljude i antilope iz vremena Thamūda (drevna civilizacija u Hedjazu, poznata od 8. stoljeća prije Krista).[4]

Geologija uredi

Krajolik je nastalo prije oko 30 milijuna godina. Geološki metež stvorio je ogromni jarak koji je zajedno s Wadijem Rumom stvorio Jordanski tektonski rov, Akvanski zaljev i Crveno more. Zbog erozije crveni pješčenjak, koji se nalazi na sivim bazaltu a ili granitu, izbrisan je od dosad viđenih bizarnih oblika. Postoje izvanredni kameni mostovi preko Jabal Burdah i Jabal Kahraz, koji su oko 30 km sjeverno od Wadi Ruma.

Zbog brojnih izvora vode nomadi su ga naseljavali još od kamenog doba. Kiša koja pada zimi može prodrijeti u porozni pješčenjak, zaustavi ga nepropusni sloj granita i izvire opet na raznim mjestima.

Turizam uredi

Wadi Rumov film iz 1962. godine "Lawrence of Arabia" pokrenuo je jordansku turističku industriju.[5]

U popularnoj kulturi uredi

Posebno je privlačno je filmašima znanstvenofantastičnih filmova.[6]

Izvori uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Wadi Rum
  1. Wadi Rum Protected Area. UNESCO. Pristupljeno 23. srpnja 2011.
  2. Ham, Anthony; Greenway, Paul. 2003. Jordan. Lonely Planet. str. 212. ISBN 978-1-74059-165-2. Pristupljeno 30. svibnja 2012.
  3. Scheck, Frank Rainer. 1997. Jordanien: Völker und Kulturen zwischen Jordan und Rotem Meer (njemački). DuMont Reiseverlag. str. 12. ISBN 978-3-7701-3979-8. Pristupljeno 30. svibnja 2012.
  4. Howard, Tony; Taylor, Di. Svibanj 1997. Treks and Climbs in Wadi Rum, Jordan. Cicerone Press Limited. str. 20. ISBN 978-1-85284-254-3. Pristupljeno 30. svibnja 2012.
  5. lawrences-arabia-564189.html Cijeli vodič za Lawrenceovu Arabiju[neaktivna poveznica] 22. svibnja 2004., "neovisni.co.uk", pristupljeno 19. lipnja 2018.
  6. Stevens, Dana. 1. listopada 2015. Saving Astronaut Watney. Slate. Pristupljeno 2. listopada 2015.

Vanjske poveznice uredi