Otvori glavni izbornik

Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. - Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa. Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture.

Walter Gropius
modernizam (Bauhaus)
Internacionalni stil
Walter Gropius
Rođenje 18. svibnja 1883.
Berlin, Njemačka
Smrt 5. srpnja 1969.
Boston, Massachusetts, SAD
Nacionalnost njemačko/američko
Vrsta umjetnosti arhitektura
Praksa Peter Behrens (1908. – 1910.)
The Architects' Collaborative (1945.– 1969.)
Poznata djela Tvornica Fagus
Bauhaus
Kuća Gropius
Američko veleposlanstvo u Ateni
Portal o životopisima
Tvornica Fagus u Alfeldu (1911.-13.) postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog dizajna 20. stoljeća. Zbog toga je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2012. god.

ŽivotopisUredi

Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u Münchenu (1903.), a potom u Berlinu (1905.-1907.). Od 1908. do 1910. god. radi u uredu arhitekta Petera Behrensa, nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do 1925. god., radio i arhitekt Adolf Meyer.

 
Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon

Tijekom vojnog roka u Prvom svjetskom ratu (zaslužio je čin bojnika i skoro je poginuo[1]). God. 1915., oženio je udovicu Gustava Mahlera Almu Mahler, s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od dječje paralize (1935.). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak (1920.)[2].

Nakon rastave Gropius je 1923. god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

Prije Prvog svjetskog rata projektirao je tvornice i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U Weimaru je 1919. osnovao Bauhaus, visoku školu za arhitekturu i oblikovanje. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću.

 
Sjedište Bauhausa u Dessau (1925.-32.)
 
Kuća Gropius, Lincoln, Massachusetts (1937.)
 
Radionice Bauhausa u Dessau
 
Interbau, Berlinski kvart Hansa (1957.)
 
Berlinski kvart Gropiusstadt (1960.)

Nakon dolaska nacista na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira 1934. godine u London, a 1937. u SAD, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu osniva New Bauhaus. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku The Architects' Collaborative ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo SAD-a u Ateni, neboder Pan Ama u New Yorku i izradio plan za rekonstrukciju starog središta Bostona.

DjelaUredi

Književna djela:

  • „Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935.
  • „Sinteza u arhitekturi”, 1956.
  • „Obnova naših naselja”
  • „Apolon u demokraciji”

Izbor najvažnijih radovaUredi

IzvoriUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Walter Gropius
  1. Walter Adolph Gropius 1883 - 1969. British Broadcasting Corporation pristupljeno 02. 08. 2006.
  2. La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo” (tal.)
  3. Harvard Graduate Center - Great Buildings Online

Vanjske povezniceUredi

  • Gropius na rosenthalusa.com (engl.)
  • Bauhaus na The Tate Collection (engl.)