Wikipedija:Izabrani članci/17, 2010.

Fragment Skitskog pektorala pronađenog u Ukrajini, 4. st. pr. Kr.

Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas. Srednjovjekovno ime Rus' je najstarije ime Ukrajine. Zemljopisni pojam Rus' u 8. i 9. stoljeću odnosio se samo na današnju Kijevsku, Poltavsku, Černjigivsku i Čerkašku oblast u središtu Ukrajine, dok je u političkom smislu predstavljao sinonim jedinstva ukrajinskog plemena Poljana i pridošlih Varjaha. Termin se iz Kijeva proširio širim prostorom današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije.

Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Tripiljska kultura (4.-3. st. prije Krista; brončano doba), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj zapadnoj Ukrajini. Ta se kultura smatra vrhuncem razvoja neolitičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu Europe.

U sklopu antske zajednice tijekom 5. i 6. stoljeća započinje se formirati ukrajinski etnos kakav danas poznajemo, a ukrajinska plemena tada su trajno nastanila prostore današnje istočne Poljske, sjeverne Ukrajine, južne Bjelorusije i zapadne Rusije. Iste prostore Ukrajinci su u većini naselili sve do 16. stoljeća, kada ispočetka kozačke skupine počinju aktivno naseljavati današnju jugoistočnu Ukrajinu, susjedne dijelove Ruske Federacije te konačno udaljenije ruske kolonije, posebno Daleki istok odnosno prostore Zelene Ukrajine.