Wikipedija:Bez nacista

(Preusmjereno s Wikipedija:NONAZIS)
Rasistička ideologija sama po sebi nije u skladu s Wikipedijom, a uporaba rasističkih simbola i ikonografije remeti rad na projektu.

Zbog naše tvrdnje da smo enciklopedija koju svatko može uređivati često se smatra da Wikipedija prihvaća sve vrste suradnika. Također se pogrešno misli da bi administratori prekršili pravilo o neutralnoj točki gledišta (koje je jedno od pet stupova Wikipedije) kad bi blokirali rasista na temelju njegova javnog izjašnjavanja. Zbog toga mnogi neonacisti, neofašisti, zagovaratelji nadmoći bijele rase, zagovaratelji bijelog nacionalizma i identitaristi, pa tako i ostali s ne baš povoljnim pogledima na druge rase i etnicitete (koje ćemo u ovome eseju kolektivno nazivati nacistima) vjeruju da im je dopušteno uređivati sadržaj na Wikipediji ili da se mogu služiti Wikipedijom kao platformom za širenje svoje propagande dokle god se doslovno drže onoga što je napisano u našim pravilima i smjernicama. To nije istina. Nacisti ne samo da nisu dobrodošli na Wikipediju, nego ih se uglavnom blokira na neograničeno ako na njoj izraze rasistička stajališta.

Nacistička uvjerenja uredi

Glavna uvjerenja koja spajaju različite vrste nacista jesu:

  • Bijelci su inteligentniji od osoba koje nisu bijele rase.
  • Bijelci su marljiviji od osoba koje nisu bijele rase.
  • Bijelci su fizički spretniji ili privlačniji od osoba koje nisu bijele rase.
  • Bijelci su moralno i etički nadređeni osobama koje nisu bijele rase.
  • Različite kulture bijelaca bolje su od kultura osoba koje nisu bijele rase.
  • Bijelci imaju pravo živjeti u državi rezerviranoj samo za bijelce.
  • Velik broj kaznenih djela čine osobe koje nisu bijele rase.

Postoji i još uvjerenja koja su česta, ali ne dijele ih sve te grupe. Među njima su:

  • Postoji židovska urota kojom se Židovi obogaćuju na štetu drugih.
  • Bijelce se sustavno ubija, a osobe koje nisu bijele rase namjerno se razmnožavaju više od bijelaca ili čine nešto drugo da bi bijelci postali manjina.
  • Manjinske grupe žele uništiti zapadnjačku kulturu.
  • Islam ili muslimani zaslužni su za terorizam.
  • Holokaust se nikad nije dogodio odnosno povjesničari su namjerno uvećali broj mrtvih.
  • Osobe koje nisu bijele rase bijelcima onemogućuju napredak.
  • Osobe koje nisu bijele rase žele ubiti bijelce.
  • Osobe koje nisu bijele rase moraju biti robovi.
  • Bijelci su više ugnjetavani od ostalih grupa.
  • Osobe koje nisu bijele rase ne trebaju imati temeljna ljudska prava.
  • Grupe ljudi trebalo bi zbrisati s lica Zemlje ili ih sustavno vraćati u zemlje odnosno na kontinente odakle su navodno potekle.
  • Židovi su odgovorni za stvaranje komunizma.
  • Adolf Hitler bio je sjajan vođa njemačkog naroda iako (ili zato što) je nacistička Njemačka počinila brojna zvjerstva.
  • Sloboda govora omogućuje postavljanje uvredljivih riječi vezanih uz rasu, rod ili identitet, osobne napade ili promidžbu i slavljenje mržnje i nasilja bez ikakvih posljedica; svaka je posljedica oblik cenzure.

Sva su ta uvjerenja bez iznimke dokazivo pogrešna, potpuno nepodržana postojećim dokazima ili ih je nemoguće dokazati. Samo postojanje "bijele rase" pseudoznanstvena je ideja koju su znanstveni krugovi odbacili već krajem 1960-ih, ubrzo nakon otkrića molekularne genetike. Cilj ovog eseja nije pobiti ta uvjerenja, tako da se ovdje na njih nećemo osvrnuti. Dovoljno je reći da stručne osobe u relevantnim područjima takva uvjerenja smatraju lažnima ili besmislenima. Konsenzus stručnjaka možete utvrditi čitanjem bilo koje dovoljno detaljne enciklopedije.

Ostale vrste rasista uredi

Kao što je istaknuto u uvodnom paragrafu, veći dio ovog eseja može se odnositi i na rasiste različitih vrsta (pa tako i nenacističkih i nebijelačkih uvjerenja). Sve što je potrebno jest zamijeniti "bijelce" i "osobe koje nisu bijele rase" s drugim rasama; ni takvo ponašanje nije ništa opravdanije od ponašanja neonacista ili članova KKK-a.

Učinci rasističkih uvjerenja uredi

Suradnici rasističkih uvjerenja predstavljaju problem jer jasne informacije koje se odnose na ta uvjerenja tumače podosta drugačije od objektivnih čitatelja, zbog čega dolazi do učestalog unošenja pogreški. Takvi suradnici također iznose različite stavove o težini izvora određenih stručnjaka i izvora koji nisu usklađeni s konsenzusom određene struke. Primjerice, konsenzus među neurolozima i eksperimentalnim psiholozima glasi da ne postoji značajna povezanost između rase i inteligencije, no manji broj stručnjaka i dalje se bavi istraživanjem tog područja, pa čak i objavljuju radove o tome. Iako takvi radovi katkad mogu biti kvalitetni (premda su slučajevi lošije metodologije i čak namjernih lažiranja informacija naoko češći nego kod znanstvene zajednice iz glavne struje), i dalje predstavljaju manjinsko gledište u struci. Rasistički suradnici gotovo će neizbježno pokušati dodati takva gledišta u članak o određenoj temi i pridati im veću ili jednaku težinu od gledišta glavne struje. To znači da skoro uvijek krše naša pravila o vlastitom istraživanju, provjerljivosti i nepristranom gledištu.

Takva uvjerenja također rastjeruju sva koja nisu rasistička. Čim dobronamjerni suradnik počne smatrati da je drugi suradnik rasist, postaje gotovo nemoguće surađivati bez sukoba. Osobe koje nisu rasisti gnušaju se nacističkih uvjerenja. Posve su suprotstavljena temeljnoj pristojnosti koju dijeli većina osoba koje nisu rasisti; iako suradnik nacist može vjerovati da je moralna i objektivna osoba, sve osobe koje ne dijele njegove poglede svjesne su da je to ipak nije tako. Njemački nacisti na početku 20. stoljeća odlučili su izgraditi svoju državu, poboljšati ljudske sposobnosti i zaštititi svoj narod od mogućih prijetnji. Sve bi te namjere u većini konteksta uglavnom bile vrlo moralne, pa čak i pohvalne, no u kontekstu rasističkih uvjerenja rezultirale su uvjerljivo najgorim režimom u povijesti čovječanstva. Važno je istaknuti da nacizam predstavlja poseban slučaj zbog Holokausta. Čim se suradnik izjasni kao nacist na bilo koji način, u očima većine drugih suradnika podržava Holokaust, čak i ako se proglasi "dobrim" nacistom koji zbilja ne vjeruje da bi sve nearijce trebalo istrijebiti ili se samo "igra" s nacističkim sloganima.

Ekstremističke skupine krajnje desnice često organiziraju kampanje uređivanja na raznim anonimnim kanalima u uvjerenju da će moći ispuniti Wikipediju rasističkom ili fašističkom propagandom. Takvi suradnici sami po sebi nemaju dobre namjere i pod okriljem pristojnosti zasigurno će se služiti različitim tehnikama guranja svoje točke gledišta. Neke od njih su uvrštavanje manjinskih gledišta iz upitnih izvora i pokušaji frustriranja i tjeranja ostalih suradnika beskonačnim raspravama. To je vječna prijetnja ovom projektu jer potkopava vjerodostojnost i kolegijalno uredničko okruženje koje Wikipediju čini vjerodostojnom. Radi dugog i zdravog života Wikipedija mora biti lišena takvih ometanja.

Blokiranje nacista uredi

Wikipedija na hrvatskom jeziku i Wikimedijin pokret utemeljeni su na ideji da svi imaju pravo na besplatno znanje bez obzira na rasu, etnicitet, klasu, vjeroispovijest ili bilo koji drugi demografski čimbenik, kao i da svatko ima pravo doprinijeti širenju znanja dokle god drugima ne uskraćuje tu mogućnost. Rasizam je, u povijesnom i neorasističkom smislu, ideološki najviše suprotstavljen tim principima. To pogotovo vrijedi za neonaciste i ostale grupe povezane s genocidnim ideologijama.

Rasističko ometanje, iako se često događa u člancima i na stranicama za razgovor, uglavnom dolazi do vrhunca na suradničkim stranicama kad suradnik otvoreno postavi ikonografiju rasističkih grupa na svoju suradničku stranicu ili u svoj potpis. Jedini način na koji administratori mogu prepoznati taj oblik ometanja jest ako takvi suradnici to obznane na Wikipediji. Proglašavanje samog sebe rasistom odnosno upotreba Wikipedije kao platformu za postavljanje rasističkih i nacističkih slika i propagandi smatra se remetilačkim uređivanjem jer se takvim ponašanjem nekim našim čitateljima i suradnicima poručuje da ne bi smjeli postojati. To je u suprotnosti s pet Wikipedijinih stupova i našim pravilima o osobnim napadima. Takvo ponašanje nije prihvatljivo i za sobom povlači blokadu. Takav se postupak katkad smatra cenzurom. Nije cenzura. Wikipedija je privatno mrežno mjesto i njezina zajednica ima pravo odlučiti zbog kakvih je načina ponašanja nemoguće sudjelovati u suradničkom okruženju; kad takav suradnik pređe granicu, više nije dobrodošao na projekt.

K tome, suradnici koji dolaze gurati manjinsko gledište u člancima pravdajući se pravilom o neutralnoj točki gledišta uglavnom će biti blokirani zbog guranja vlastite točke gledišta.

Nemojte se služiti tvrdnjama o rasizmu da biste nekome uništili karijeru uredi

Glasine o rasizmu (pa tako i o -ističkom ili -fobnom ponašanju) ne bi se smjelo koristiti kao glavni argument u sukobima oko sadržaja ili kao konačni udarac na suradnika na obavijesnoj ploči. Mogu trajno narušiti suradnikov ugled, pogotovo kad je račun optuženog javno povezan s identitetom u stvarnom svijetu. Glasine nepotkrijepljene dokazima vrsta su osobnog napada i mogu dovesti do blokade onoga tko ih iznosi.

Glasine usporavaju uobičajeni postupak rješavanja prijepora i mogu dovesti do obeshrabrivanja. Suradnike se poziva na sudjelovanje u normalnom postupku rješavanja prijepora kad je riječ o ozbiljnim sporovima oko sadržaja poput nesuglasica o interpretiranju ili kvaliteti izvora.

Što učiniti ako naiđete na rasista uredi

Ako naiđete na nekoga za koga vjerujete da je rasist ili antisemit, provjerite doprinose te osobe. Rasisti na Wikipediji uvijek pokušavaju proširiti svoju ideologiju. Ako je zbilja rasist, trebali biste vidjeti izmjene u kojima promiču nacionalističke ili rasističke poglede. Prikupite povezana uređivanja i navedite ih na administratorskoj obavijesnoj ploči. Svakako provjerite da izmjene podržavaju navedene tvrdnje o rasističkom ili antisemitskom ponašanju.

Ako suradnik postavlja rasističke slike na svoju suradničku stranicu, prijavite ga administratorima kao suradnika koji postavlja rasističke slike, ne kao "rasističkog suradnika" jer u takvom slučaju nema mjesta za interpretacije.